Investicijama protiv iseljavanja sa sjevera

1
9

Petnjica ima izuzetan hidropotencijal: Agović

Sandžak – Problem iseljavanja građana sa sjevera Crne Gore traje godinama, a uglavnom je motivisan ekonomskim razlozima. I dok iz Gusinja više, praktično, nema ko da se iseli, iz Petnjice je otišlo 85 ljudi. Ta brojka je, za tako malu opštinu, katastrofalna. Stoga bi investicijama iz dijaspore, ali i razvojnom politikom Vlade Crne Gore, trebalo spriječiti problem masovnog odlaska sa sjevera, poruka je s okruglog stola „Egzodus Bošnjaka sa sjevera“, koji je organizovao Bošnjački savez Crne Gore u Njujorku.

O problemu iseljavanja sa sjevera, pred više desetina Bošnjaka koji su „trbuhom za kruhom“ otišli u Ameriku, na okruglom stolu u Bošnjačkom islamskom kulturnom centru u Njujorku govorili su predsjednici opština Gusinje i Petnjica, Anela Čekić i Samir Agović, poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić, pisac i autor knjige „Gdje sunce ne grije“, Ibrahim Čikić, te odbornik Bošnjačke stranke (BS) u Skupštini opštine Petnjica, Hakija Muratović, prenio je Portal Analitika.

Uvjeravajući goste na okruglom stolu kako se o problemu iseljavanja sa sjevera ne ćuti u Vladi Crne Gore, prvi čovjek Opštine Petnjica, Samir Agović, rekao je kako izvršna vlast „intenzivno radi na razvojnim projektima koji bi stvorili pretpostavke za zaustavljanje iseljavanja sa sjevera“.
„Ovoj pojavi nijesmo sjedjeli skrštenih ruku. Pokrenuli smo dijalog. Odlazi se prema Evropi zbog ekonomskih razloga, i nijedan drugi razlog ne postoji. Uslovi u Petnjici i Gusinju su idealni za investicije“, citirala je Analitika navode Agovića.

Prema navodima tog portala, Agović je kazao da nema razloga za iseljavanja sa sjevera, kao što ih je bilo ranije.

„Boli nas što smo svjesni da kad vi odete, nas manje tamo ostaje. Bilo je iseljavanja u svim državama regiona, a ne samo u Crnoj Gori“, rekao je Agović, navodeći kako odlaze samo Bošnjaci.

Njegova koleginica, Anela Čekić je kazala kako problem iseljavanja traje godinama, jer su, kako je istakla, razlozi svih ovih godina bili ekonomski, politički i ratni.

„Iz Gusinja se, nažalost, samo odlazi. Malo nas je tamo ostalo. Praktično nema ko da se iseli. Očekujem vašu pomoć za investicije“, naglasila je Čekić svojim sunarodnicima.

„Gore od ovoga ne može. Krajem maja, Gusinje su posjetili crnogorski i albanski ministri saobraća, Ivan Brajović i Edmon Hadžinasto, i tom prilikom smo čuli obećanja da će ministri, svaki iz svojih nadležnosti, završiti svoj dio posla. Krajnji rok za završetak puta je 2017. godina, i mi se tome nadamo, jer je taj put naš spas“, istakla je Analitika navode predsjednice Gusinja.

„Mi imamo kulturu iseljavanja. Bošnjaci se iseljavaju jer su marginalizovani u Crnoj Gori“, kazala je Azra Jasavić – poslanica Poziitivne Crne Gore.

Ona je rekla kako pitanje ekonomske i kulturne autonomije Sandžaka nije sporno, navodeći pritom kako teritorijalno jeste, zbog teritorijalnog integriteta i suvereniteta Crne Gore, obećavši da će Igora Lukšića – ministra vanjskih poslova na jednoj o narednih sjednica, pitati o slaboj zastupljenosti Bošnjaka u diplomatskim predstavništvima Crne Gore u svijetu.

Gusinje panoramaNavodeći kako podacima kojima on raspolaže pokazuju da sa sjevera Crne Gore dnevno ode 50-ak ljudi, pisac i autor knjige „Gdje sunce ne grije“, Ibrahim Čikić, rekao je da se više iseljavanja očekuje po završetku školske godine.

Jedan od domaćina manifestacije, predsjednik Bošnjačkog saveza u Njujorku, Esad Rastoder kazao je da je okrugli sto ispunio očekivanja organizatora.

„Mada se u epicentar pravog problema nije ušlo, iako su pojedini učesnici htjeli prebaciti krivicu na druge. Problem iseljavanja datira mnogo duže i to je pretežno zbog ekonomskih razloga, ne uzimajući u obzir vrijeme raspada bivše Jugoslavije. Tako da se ovaj zadnji talas iseljavanja očekivao da ljudi bez posla krenu za boljim životom”, rekao je Rastoder.

On je naveo da je drugo pitanje da li ima krivice i u aktuelnoj vlasti u Crnoj Gori zbog iseljavanja sa sjevera, navodeći da kako je i velika ekonomska kriza učinila svoje.

“Vlada bi trebalo da povede računa da bar malo ravnopravnije usmjeri sredstva na sjever i da opredijeli subvencije i za biznis i ostale povlastice opštinama i pojedincima, kako bi mogli ulagati u infrastrukturu na sjeveru”, istakao je portal.

(Espona)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. Kod Slobe ste mogli ,kako ste hteli .
    Milo je malo drukciji , al za to ste glasali .
    Tako vam rekao onaj vas politicar u mantiji .
    Dalekovidno , nema sta

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.