Intervju – Kalač: ‘Nema Crna Gora razloga da strahuje od BDZ-a’

Informacija da je i zvanično pokrenuta inicijativa za registraciju nove  političke partije Bošnjaka u Crnoj Gori, Bošnjačke demokratske zajednice, koja kao ključni programski cilj ima ustanovljavanje prekogranične regije Sandžak, izazvala je, najblaže rečeno, uznemirenje na političkoj, pa i ukupnoj crnogorskoj javnoj sceni.Popravilu, kad je riječ o ovakvim situacijama, već su iskonstruisane različite projekcije programskog cilja nove bošnjačke stranke u Crnoj Gori. Što zbog opravdane zebnje utemeljene na ne tako davnim iskustvima raznolikih nacionalnih homogenizacija i prekrajanja nacionalnih i državnih međa, što zbog novog pozicioniranja starih i novih aktera na crnogorskoj političkoj sceni, već su se čule ocjene u smislu – riječ je o secesiji, osnivanju neke nove islamske autonomije, zatvaranju tzv. “zelene transferzale”, pa čak i otvaranju novog poglavlja sukoba na nacionalnim osnovama, uz obavezno, makar usputno, aludiranje na “terorizam kao globalni problem”. Nije, naravno,  izostala ni uobičajena konstrukcija da je nova bošnjačka stranka zapravo “čedo” DPS-a, odnosno nekih tajnih službi.

Ovakvom ambijentu i stvaranju dobrih osnova za maštovitost manje ili više upućenih “analitičara”, na svoj način doprinio je i prilično površan medijski pristup novoj inicijativi Bošnjaka. To je bio razlog da podrobnija objašnjenja potražimo “na izvoru”, kod čovjeka koji je inspirator i inicijator osnivanja novog bošnjačkog subjekta na političkoj sceni Crne Gore. Hazbija Kalač odmah je prihvatio naš poziv i, ispostavilo se, potpuno iskreno i otvoreno odgovarao na sva naša pitanja, bez možda očekivane tajnovitosti, javno u jednom od rožajskih restorana. A prvo pitanje odmah “u glavu”…

POBJEDA: Imaju li građani Crne Gore builo kakvog razloga  da strahuju zbog osnivanja nove bošnjačke partije?

KALAČ: Nema država Crna Gora razloga da se boji niti jednog projekta koji nose Bošnjaci. Naprotiv, mislim da su Bošnjaci narod koji u Crnoj Gori zaslužuje punu afirmaciju u svakom smislu, jer su čitavo jedno stoljeće dokazivali, i na kraju dokazali, ne samo lojalan odnos prema državi, već prijateljski odnos prema svim narodima koji u Crnoj Gori žive. Zato, kad nam se imputira nekava zadnja namjera, u smislu da sad mi hoćemo neku secesiju, nekakvo otcjepljenje, ni u jednom elementu to nema utemeljenja.

Sandžak je ovdje mnogo vjekova prisutan, ali su nama, pogotovo u ovom crnogorskom dijelu, uskratili to ime – Sandžak. A kad se tako nešto desi, onda je realno očekivati da će ti biti uskraćena i neka druga prava.

Uostalom, kada smo ušli u referendumski proces, ja sam bio jedan od pregovarača sa DPS-om i tada je dogovoren  onaj sporazum u kojem se pominje prekogranična regija. To je bio dio našeg predreferendumskog miljea u kojem su se Bošnjaci opredijelili za nezavisnost Crne Gore.

POBJEDA: Kad pominjete taj “famozni” sporazum, šta je njegov osnovni sadržaj?

KALAČ: Danas kad se čuje priča, naročito iz Bošnjačke stranke, da smo mi ušli u suverenistički blok bez nekih uslova, to jednostavno nije tačno. Mi smo sve uslove pretočili u elemente koji su sastavni dio tog sporazuma. Sve je tu jasno ko dan. Njegovi osnovni elementi su potpuna demokratizacija društva, njegovo otvaranje, zaštita prava manjinskih naroda, srazmjerna zastuplejnost i bosanski jezik u institucijama sistema, kao i ovaj dio koji se odnosi na Sandžak, gdje je jasno rečeno: U skladu sa Poveljom o lokalnoj samoupravu Evropske unije. Zato će naše buduće djelovanje potpuno korespondirati sa tim stavom iz sporazuma. Program buduće partije je definirao Sandžak upravo na taj način.

POBJEDA: Zašto ste napustili Bošnjačku stranku koja je na prošlim parlamentarnim izborima postigla zavidan rezultat, a Vi ste bili njen visoki funkcioner – potpredsjednik?

KALAČ: Ja sam tu stranku napustio prije izbora koje pominjete, ali bih svakako to uradio i poslije, jer se baš na tim izborima jasno vidjelo koliko je Bošnjačka stranka postala ovisna od DPS–u . I koliko je izgubila suvereniteta kroz koaliciju sa DPS-om, što nije smelo da joj se desi.

Nakon javnog istupa kojim sam iskazao stav po pitanju tretiranja pitanja Sandžaka, a u tom kontekstu i odnosa prema muftiji Zukorliću, razlike u viđenju položaja i uloge Bošnjaka u Crnoj Gori i šire na ovom prostoru, bile su evidentne. Naime, stekao se utisak da se rukovodstvo Bošnjačke stranke u sopstvenom programu osjeća kao u tuđim cipelama. Kada je u pitanju Zukorlić, njegovi stavovi su u vezi sa položajem Bošnjaka u Sandžaku, Crnoj Gori, Sbiji i šire, ustvari bili potpuno identični stavovima zastupljenim u programu Bošnjačke stranke. Zato je i dobio moju podršku.

POBJEDA: Šta je osnovni motiv za inicijativu da osnujete novu stranku Bošnjaka?

KALAČ: Razumjećete moju obavezu da ne nastupam u ime te partije do čina formalne registracije, ali vam mogu reći, kao što ste i sami svjedok medijskih izvještaja u regionu, svi ozbiljniji analitičari su reagirajući na prve najave formiranja ove stranke upravo potvrdili nužnost formiranja nove stranke Bošnjaka iz dobro poznatih razloga, tako da je bilo samo pitanje dana kada će se to i desiti.

POBJEDA: Da, ali šta je motiv, u čemu se ogleda ta nužnost?

KALAČ: U osnovi i najkraće rečeno, osnovni motiv je vraćanje Bošnjaka u politiku, jer su ovakvom, sadašnjom prezentacijom aktuelnih političkih aktera Bošnjaci potpuno marginalizirani i, što je još gore, upotrijebljeni protivu  sopstvenih nacionalnih interesa. Naravno, ovdje moram naglasiti – uz puno poštovanje svijetlih primjera poput, recimo, Kemala Purišića koji je skoro nasilno politički marginaliziran, zatim Azre Jasavić, koja je i u takozvanoj građanskoj partiji pronašla način da štiti interese Bošnjaka u Crnoj Gori.

Još je tu razloga. U suštini je to potreba da imamo slobodan protok ljudi, ideja, robe i kapitala, svega onog što jedno društvo čini slobodnim. Dakle, ponavljam, nema tu nikakvih zadnjih namjera. Sa velikom odgovornošću to kažem i tvrdim!  Na kraju, zar sve što se u istoriji dešavalo nije pokazalo da su Bošnjaci uvijek imali jednu potpuno korespondentnu poziciju kad je u pitanju država Crna Gora.

POBJEDA: Zašto ste novu stranku nazvali  Bošnjačkom demokratskom zajednicom, kakvo će njeno ustrojstvo biti i ko bi trebalo da budu njeni članovi?

KALAČ: Bošnjacima na njihovom matičnom prostoru, a to je Bosna, Sandžak, odnosno Crna Gora i Srbija, potrebna je jedna demokratska organizacija koja potpuno slobodno artikuliše njihove političke interese. Organizacija koja mora imati neku zajedničku političku misao na širem prostoru, u organizacionom smislu nešto poput socijaldemokratije u Evropi. Osnovna zamisao je da ta struktura polazi od dva dominantna principa. Prvi i osnovni princip, kojeg je formulirao SBK ( Svjetski Bošnjacki Kongres) jeste da je svaki Bošnjak odgovoran za svakog Bošnjaka, a drugi princip se odnosi na evropske integracije uz garanciju prava na evropsku praksu regionalizma, a to znači uvažavanje postojećih državnih suvereniteta, ali i pravo nacionalnog povezivanja kroz institucije koje se uvijek ne poklapaju sa državnim teritorijem.

POBJEDA: Kako onda to demokratski pomiriti, jer je i  država Crna Gora nastala kao demokratski izraz volje njenih građana, pa i glasovima Bošnjaka?

KALAČ: Dakle, u kontekstu principa o kojima sam govorio, ime koje smo prijavili za registraciju jasno upućuje na to da su nam demokratski principi prvo svojstvo u cilju realiziranja interesa Bošnjaka kao zajednice na ovom prostoru kojeg vidimo kao integralni dio slobodnog evropskog prostora. Ovo istovremeno znači da evropske integracije podrazumijevaju integraciju nacionalnih (narodnih), a ne samo državnih subjektiviteta. Crna Gora ovaj proces nastoji potpuno poistovijetiti sa državnim, a to prosto nije moguće, niti je to potrebno, jer su Crnoj Gori mnogo bolji prijatelji slobodni ljudi i slobodne nacionalne zajednice od onih koji se nekako vještački drže i od kojih se traži dodatno i stalno potvrđivanje lojalnosti, a posebno potpuno identificiranje sa dominantnim crnogorskim nacionalnim identitetom, što, kada su evropski procesi u pitanju, Crnu Goru vraća korak unazad.

POBJEDA: Javno ste saopštili da će jedan od glavnih ciljeva političkog djelovanja te stranke biti uspostavljanje „prekogranične autonomije Sandžak“. Šta bi bio sadržaj te autonomije?

KALAČ: Mediji su prenosili često sopstvene interpretacije onoga o čemu sam govorio, a ja sam zasigurno govorio o sasvim jednostavnim stvarima. Govorio sam o prekograničnoj regiji po evropskim standardima i u skladu sa važećim ustavima i Crne Gore i Srbije, i naravno, u skladu sa evropskom Konvencijom o lokalnoj samoupravi. Moram da vam se pohvalim da je NVO Bošnjačka kulturna zajednica Crne Gore već stvorila infrastrukturu lobista u Evropskoj uniji koji će nam pomoći u realizaciji ovog projekta. Ova naša nevladina organizacija, zajedno sa  NVO Sandžak-EU regija, dobile su i poziv na medjunarodnu konferenciju evropskih prekograničnih regiona koja će biti održana u novembru ove godine u Briselu. Zamislite, 185 takvih regiona egzistira u Evropi i svi iznose samo pozitivna iskustva.

POBJEDA: Dakle, nije riječ o autonomiji, već prekograničnoj regiji…

KALAČ: Moj odgovor je u tom dijelu biće eksplicite jasan: Sandžak kao prekogranična evropska regija, a to po meni podrazumijeva valorizaciju historijskih, kulturoloških, geografskih i ekonomskih potencijala regije Sandžak po modelima evropskog regionalizma, uz uvažavanja nekih njegovih specifičnisti. Znate, nijedna od brojnih evropskih regija nije identična u stepenu i formi regionalnog ustrojatva, te ni od regije Sandžak ne treba očekivati da se prosto prepiše neki tuđ obrazac. Treba poći od pretpostavke da ovaj region ima svoju evropsku šansu, kojom se ne ugrožava već unapređuje državni subjektivitet i Crne Gore i Srbije. Ovaj proces može smetati samo onim ideologijama, koje su u regionu nažalost još uvijek jake, a koje još nisu napustile programe “istrage poturica” sa kojima se ne ide u Evropu. Jer, vidite, ne možete jednoj Njemačkoj nuditi fašizam kako god da se upakuje, kada je ona davno stekla imunitet od te zarazne bolesti…

POBJEDA: Ipak, ako ne autonomija, onda kako bi ta “prekogranična regija” bila ustrojena, šta bi bila njena uloga, koje bi organe imala, šta bi omeđilo njenu teritoriju, kakvo mjesto i odrednice bi trebalo da ima u ustavima Crne Gore i Srbije?

KALAČ: Dakle, riječ je o prekograničnoj regiji koja zadovoljava potrebe svih njenih građana uz puno uvažavanje državnog suvereniteta. Potpuno je otvoren proces dogovaranja o modelu koji će omogućiti slobodan proces korišćenja mnogobrojnih potencijala u cilju razvoja Sandžaka kao regije. Svakako da to podrazumijeva neko tijelo koje bi bilo organizirano po principu udruživanja opština Sandžaka, sa  ingerencijama koje bi mu prenijele uprave lokalnih vlasti u međusobnom dogovaranju.

POBJEDA: Postoji li i gdje sličan model prekogranične regije ovog ili sličnog  tipa u Evropi, šta su njeni prerogativi i kako fukcioniše?

KALAČ: Kao što sam već rekao, ni jedna od mnogobrojnih evropskih regija nije ista. Svaka od njih ima svoju priču. Čini nam se da regija Južnog Tirola ima velike sličnosti sa tim što mi želimo, ali to ne znači da i od njih treba sve prepisati. Također, našu pažnju fokusiramo i na EuregioMaas-Rhein na tromedji Njemačke, Belgije i Holandije, koja izgleda toliko dobro funkcioniše da su se i udaljeniji krajevi koji u stvari pripadaju centru, uključili u ovu regiju.

POBJEDA:  Mislite li da ćete u Crnoj Gori ili u Srbiji naići na razumijevanje ili na neke otpore za ovu vašu ideju, odnosno politički program?

KALAČ: Dakle, i na ovo pitanje odgovaram u svoje ime, a ne u ime subjekta koji tek treba da se registruje i čiji će organi kreirati politiku u duhu sopstvenog programa. Sve bošnjačke partije u Sandžaku, kako u Crnoj Gori tako i u Srbiji, koliko je meni poznato, na ovaj ili onaj način se zalažu za prekograničnu regiju Sandžak. Istina, mnoge samo deklarativno i sa niskim mjestom ovog pitanja na listi političkih prioriteta.

POBJEDA: U kojoj fazi je postupak registracije vaše nove stranke i da li ćete biti spremni za novembarske lokalne izbore u Petnjici? Kakav rezultat očekujete na tim izborima?

KALAČ: Nakon osnivačke skupštine koju smo održali u Rožajama 4. septembra ove godine, podnijeli smo nedavno prijavu Registru u nadležnom ministarstvu. Naišli smo na korektan prijem i profesionalan odnos u Registru i očekujemo da će procedura registracije stranke biti ubrzo završena. Kada se stranka definitivno konstituiše, zauzeće stav i po pitanju izbora u Petnjici.

Lična karta

Hazbija Kalač je rođen  1965.godine u Rožajama.  Osnovnu i srednju školu završio u Rožajama, a na Ekonomskom fakultetu u Brčkom, Univerziteta u Tuzli, diplomirao je 1990. godine.

Jedan  je od utemeljivača Bošnjačke stranke, a u jednom periodu bio je i jedan od njenih potpredsjednika. Iz Bošnjačke stranke  istupio je 2011. godine zbog neslaganja sa stranačkom politikom. Bio je član Bošnjačkog nacionalnog vijeća Srbije i Crne Gore, do prestanka mandata, odnosno do referenduma o crnogorskoj nezavisnosti 2006. godine. Član je Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori i aktuelni predsjednik NVO „Bošnjačka kulturna zajednice Crne Gore“. Član je i Senata Svjetskog bošnjačkog  kongresa. Pored ostalog, bavi se i novinarstvom, urednik je revije „Sandžak“, čiji je izdavač Zajednica sandžačke dijaspore, i član redakcije revije „Panbošnjak“  koju uređuje akademik  Prof. dr Muhamed Filipović.

Živi u Rožajama. Oženjen je i ima troje djece.

Muftija Zukorlić kao duhovni vođa

POBJEDA: Javno ste izjavili da neku vrstu nadahnuća za ovu političku inicijativu crpite iz idejnog projekta muftije Zukorlića. Mislite li da ta politička opcija, oslonjena na religijski koncept, može dobiti dovoljnu podršku u bošnjačkom biračkom tijelu u Crnoj Gori?

KALAČ: Niti jedan evropski, niti bilo koji drugi narod na svijetu, ne postoji a da se njegov identitet ne naslanja na neki, kako rekoste, religijski koncept. Ne postoji takav narod u svijetu. Čak i oni koji su ateistički orijentirani, u tome gaje neku vrstu religijskog, istina nakaradnog, subjektivitireta. Bošnjaci su velika nacija na Balkanu. Prošli smo kroz desetinu genocida, ali smo, hvala Bogu, preživjeli i ako su neki planovi bili da ovdje na Balkanu ne dočekamo 21. vijek.

Mi postojimo i opstajemo kao vjernički narod, kome je Islam i ishodište i cilj. Bez islama nema Bošnjaka, jer je islam naša dominantna kulturološka odrednica koja kao takva nije u sukobu sa evropskim demokratskim vrijednostima. Kod nas nema fašizma, jer islam garantuje svakom čovjeku život, čast i imetak, i niko ne može biti musliman ko sebi ili drugome ugrožava ove tri stvari. Iz tog razloga ne treba sumnjati da će Bošnjaci podržati ovaj koncept.

POBJEDA: Gdje je u tom vašem projektu Islamska zajednica Crne Gore? Zašto je, recimo, sandžački muftija Zukorlić, a ne reis Rifat efendija Fejzić, položio kamen temeljac za budući islamski kulturni centar u Petnjici početkom avgusta ove godine?

KALAČ: Muftija Zukorlić, kao sandžački muftija, je naš duhovni vođa, i njemu svakako pripada uloga utemeljivača važnih naših nacionalnih i duhovnih institucija. Ne sporimo značaj ostalih naših imama pa ni reisa Rifata ef. Fejzića, ali ovaj projekat je prosto podrazumijevao prisustvo muftije sandžačkog.

POBJEDA: Kako gledate na sporadično aktuelizovani fenomen vehabizma u Crnoj Gori, ali i u regionu? Ko su zapravo vehabije i šta je osnovni cilj njihovog djelovanja?

KALAČ: Koliko se ja razumijem u razlike prakticiranja islama, riječ je o selefijama. A to je onaj vid islama koji je dominantan u Saudijskoj Arabiji. Prevedeno, to su ovi šeici koji danas kupuju poljoprivredna imanja po Vojvodini, aviokompanije i aerodrome, i kao takvi ne predstavljaju nikakvu opasnost, već su dobrodošli.

U načelu sam za poštivanje ustavnog principa potpune slobode vjere, kao i slobode svakog čovjeka, bez svrstavanja vjernika u bilo kakve stereotipe koji unaprijed i bez osnova nekog za nešto okrivljuju. Svaki čovjek je nevin sve dok se drugačije, ali samo u sudskom postupku, ne dokaže. To mora biti princip od kojeg se niti jedno demokratsko društvo ne smije odvojiti, jer bez toga ono prestaje biti demokratsko.