Novi Pazar – U organizaciji uprave Fakulteta za islamske studije dana 07.04.2014.godine, održana je interna debata,prva takvog tipa ove godine. Moderator debate je bio profesor Hadisa, doc.dr. Hajrudin Balić, dok su učesnici bili studentice druge godine našeg Fakulteta. Tema debate je bila „Izazovi islamskog umeta“ . Cilj dogаđаjа je bio upoznаvаnje studenаtа sа debаtom kаo disciplinom i zаpočinjаnje ideje održavanja redovnih debatnih ciklusa sa intencijom da se u budućem periodu organizira i jedna debata koja će biti na većem nivo gdje se planiraju pozvati učesnici svih islamskih i drugih fakulteta iz našeg bližeg i daljeg okruženja.
Studentica Amina Izberović je izlagala je na temu „Izazovi dvadesetog vijeka“, gdje je bilo riječi o sekularizmu o modernizmu kao i na koji način islam daje odgovore na pomenute teme. Izibrovićeva je zaključila da, svako od nas po na osob mora biti svjestan činjenice da mnogi zagovornici ovih ideja ne spavaju noćima kako bi došli do određenog cilja…. Njihov cilje je različit, nažalost, često na uštreb islama…Zato mi moramo da uočimo ove probleme i imamo odgovore na sva postavljena pitanja bez obzira na vrijeme ili izazove koji nas prate.
Silma Šaćirović studentica druge godine Fakulteta za islamske studije, je izlagala na temu „Doprinos Jusufa el Kardavija obnovi vjere“ gdje je bilo riječi o današnjoj krizi intelekta, krizi razumijevanja vjere i svijeta u kome tu vjeru treba živjeti. Jedan od najrespektabilnijih mislilaca današnjice doktor El-Karadavi je upravo taj koji je svojom intelektualnom hrabrošću ponudio alternative i označio neke od pravaca kojima treba krenuti ka poboljšanju vjere. Prevashodno kroz njegovu biografiju, zatim kroz svoju ideološku borbu i pritiske kojima je dr. Jusuf el-Kardavi bio izložen već od svoje rane mladosti možemo vrlo jasno konstatovati da je njegov doprinos obnovi vjere nesumnjivo na zavidnom nivou. Sve što je napisao uvaženi doktor EL-Karadavi, a napiso je mnogo i bitno je istaći da je mnogo djela prevedeno na bosanskom jeziku, karakteriše pobožnost vjernika, temeljitost znanstvenika, rigoroznost istraživača, stil književnika i entuzijazam misionara. Dr. El-Karadavi se smatra jednim od predstavnika ‘islamskog centra’ (el-vesatijjelu-l-islamijje) i autentične islamske misli koji je odolio i izazovima radikalizma i redukcionizma, ali i modernizma i vesternizacije.
Doista je neznanje opasna bolest. A jos opasnije od toga je da neznalica sebe smatra učenim i obrazovanim kad se narodu predstavlja za učitelja i savjetnika.Obnova vjere jeste obnova njenoga razumijevanja, vjerovanja u nju i rada po njoj. Obnoviti nešto znači pokušati nešto ponovo vratiti u ono stanje u kome je bilo kad se prvi puta pojavilo tako da i pored svoje starosti izgleda kao novo, zaključila je studentica Šaćirović.
Život i djelo šejh Muhammed El-Gazalija, je bila tema studentice Fatime Pučić. Koja je svoje izlaganje koncepiral tako što je iznijela veoma interesantne detalje iz tako bogate biografije uvaženog islamskog učenjaka El-Gazalija. Pravo mu je prezime Es-Suka, dok mu je pri-imenak “El-Gazali” dao njegov otac u znak sjećanja na slavnog Ebu Hamida el-Gazalija (1058-1111). otac je ovim priimenkom po slavnom prethodniku odao sinu priznanje za marljiv i talentiran rad. Šejh Muhammed el-Gazali za mladosti je studirao na El-Azharu, na Fakultetu za teološke studije (Kullijjetu Usulid-din), koji je završio 1941. g. Na El-Azharu je nastavio studirati postdiplomske studije tokom naredne četiri godine i sa velikim uspjehom stekao titulu ‘alima (šehadah ‘alimijjah), koja je u rangu doktorata iz islamskih nauka. Bio je član pokreta i društva Muslimanske braće (El-lhvanul-muslimin), pridržavao se njihovih programskih ideja u njihovoj umjerenoj artikulaciji. Temeljna karakteristika većine El-Gazalijevih rasprava, članaka, knjiga, predavanja, televizijskih i radijskih nastupa jeste angažiranost na području islamske savremenosti. El-Gazalijevo mišljenjeje umnogome mišljenje krize islamskog svijeta, njegove kulturne svladanosti, političke potištenosti, institucionalne rascjepkanosti, socijalne nestabilnosti.
I premda je El-Gazali, kako rekosmo, mislilac krize i prevladavanja krize muslimanske savremenosti, krize koja često rađa radikalnu i ekstremnu misao, El-Gazali je mislilac umjerenog puta.
Debati je je prisustvovao i Dekan Fakulteta za islamske studije doc. dr. Enver Gicić, koji je i obratio prisutnima sa par prijedloga i zaključaka. Prijedlozi su bili da se nastavi sa ovakvim i sličnim ciklusom, iako se je ove akademske godine malo zakasnilo te da se ova disciplina treba uvrstiti u dio redovnih obaveza studenata.
(fis)
