Hajka na Usamu – nastavak političkog linča nad Muftijom

0
122

Piše: Salahudin Fetić

U danima nakon prve zvanične posjete ministra Usamea Zukorlića Bosni i Hercegovini, aktivirala se poznata medijska mašinerija. Portali poput Stav.ba  i Avaz.ba objavili su gotovo identične tekstove, svaki sa sličnim ciljem: ne osporiti stavove, nego diskvalifikovati čovjeka. I ne kroz dijalog, nego kroz etiketiranje. I ne iznutra, već spolja – ali koristeći poznate bošnjačke adrese. Ko god poznaje medijsku dinamiku između Sandžaka i Sarajeva, zna da ovo nije prvi put. A nažalost, vjerovatno ni posljednji.

Kao novinar koji godinama prati bošnjačku političku i medijsku scenu pogotovo Sandžaka, Srbije ali i Bosne i Hercegovine, mogu reći – ovo je ponavljanje obrazaca. Scenarij koji se desio mnogo puta ranije, najčešće kada bi se pojavio neko ko o Bosni govori drugačije. Ne iz ugla kompleksa, ne iz interesa, nego iz odgovornosti.

  1. Oni koji ne rade – nisu vijest

U novinarstvu postoji prećutno pravilo: oni koji ništa ne govore, ne ulaze u kadar. To vrijedi i u politici. Političari koji se ne bave teškim pitanjima, koji ne ulaze u suštinu odnosa među državama, među narodima, najčešće ne izazivaju interes.

Ali kada neko kao ministar Zukorlić — mlad, obrazovan, funkcionalan — dođe u Sarajevo i otvori teme pomirenja, puteva, veza između Sandžaka i Bosne, odmah postaje meta.

Nismo to vidjeli prvi put. Isti refleks se godinama aktivirao i prema njegovom ocu, rahmetli muftiji akademiku Muameru Zukorliću. Kad god bi govorio o bošnjačkom jedinstvu, o institucionalnoj odgovornosti prema BiH, osnivao SBK, BANU, BNF, kad god bi javno iznio stav o ulozi Islamske zajednice u Sarajevu ili se kao Sandžaklija kandidirao za reisu-l-ulemu, slijedili su prilozi, pamfleti, kampanje.

Zašto? Jer aktivnost provocira reakciju, dok pasivnost ne remeti poredak.

 

  1. Bosna – zabranjena riječ iz Sandžaka?

Zanimljivo je posmatrati da se Zukorlići – i otac i sin – nisu suočavali s tolikim hajkama i pritiscima kada su govorili i govore o Srbiji, Kosovu, pa čak evropskoj politici. Ali Bosna… to je već druga priča.

Rahmetli Muftija Muamer Zukorlić bio je meta više puta upravo kad bi govorio o odnosu prema BiH. Posebno je indikativan slučaj iz januara 2020. godine, kada je Federalna televizija emitovala prilog pod naslovom: „Kako Muamer Zukorlić pomoću BIA-e pokušava urušiti Islamsku zajednicu u BiH?“1. Bez ikakvih dokaza, s nizom spinovanih tvrdnji, prilog je bio politički pamflet protiv jednog od najuticajnijih bošnjačkih lidera — samo zato što nije dolazio iz Sarajeva već iz Novog Pazara, iz Sandžaka.

U odgovoru, Sandžak Media je raskrinkala pozadinu tog priloga, ukazujući na njegovo konstrukciono i političko porijeklo2. Međutim, šteta je već bila učinjena. I poruka je bila jasna: ko se iz Sandžaka usudi govoriti o Sarajevu – mora biti zaustavljen.

Sličan scenario gledamo i danas, kada Usame Zukorlić iznosi političke stavove o unapređenju odnosa Beograda i Sarajeva, izgradnji autoputeva koji bi povezali Sandžak sa Bosnom, te otvoreno razgovara s bh. zvaničnicima o temama od obostranog interesa. Odmah potom – hajka.

 

  1. Mehanizam hajke: nije važno šta kažete, nego ko ste

Ono što posebno zabrinjava jeste to da napadi ne dolaze iz Beograda, niti iz ultranacionalističkih krugova, već upravo s portala koji se predstavljaju kao bošnjački. Kada je Usame Zukorlić posjetio Sarajevo kao ministar, naslovi su odmah zazvonili:

  • „Vučićev glasnogovornik s bošnjačkim imenom“ (ba)3
  • „Politički diletant na Vučićevom zadatku“ (ba)4
  • „Bolje da nije ni dolazio“ (ba)5

Nema tu kritike programa, argumenata, sadržaja. Sve se svodi na diskvalifikaciju identiteta. Ne što si rekao nešto pogrešno, nego što si rekao uopšte. Jer dolaziš izvan Sarajeva. Jer nisi iz sistema. Jer si iz Sandžaka.

A taj obrazac već smo imali priliku analizirati.

 

  1. Muftija i mediji: udžbenik hajke

U svom radu „Muftija i mediji“ objavljenom u časopisu Matice bošnjačke, pisao sam o ovom fenomenu detaljno6. Analizirao sam na koji način su pojedini mediji kreirali višegodišnju hajku na rahmetli muftiju Zukorlića — kroz etiketiranje, konstrukcije, selektivno navođenje i potpuni izostanak profesionalnih standarda.

U knjizi „Izolacija kriminala – temelj opstanka zajednice“, rah. Muftija je već 2012. godine jasno zapisao: “Savremeni mediji, kada izgube etičku dimenziju i kada se upregnu u političko-obavještajnu agendu, postaju najopasnije oružje protiv svakog slobodnog mišljenja.”7

U istom djelu (str. 51, 65, 66) daje se prikaz kako mediji služe kao produžena ruka paralelnih struktura moći koje žele kontrolisati religijsku, nacionalnu i političku svijest Bošnjaka. Danas, više od deset godina kasnije, te riječi zvuče jako aktuelno.

 

  1. Šta se zapravo napada?

Da budemo precizni: ne napada se ni politika Usamea Zukorlića, ni njegove izjave, ni njegova funkcija. Napada se – ideja. Ideja da Sandžak i Bosna imaju pravo da komuniciraju. Da ministar iz reda Bošnjaka u Srbiji može doći u Sarajevo i razgovarati s premijerom ili ministrom bez straha od linča. Da se putevi mogu graditi, da se pomirenje može pokrenuti, da se genocid mora priznati — i to bez narativa žrtve, već narativa odgovornosti.

To je ono što se diskvalifikuje. Nije problem sadržaj, već sloboda da se on izgovori.

 

Zaključak: Hajka je instrument straha

Ako iz ovoga ne izvučemo pouku, suočavaćemo se s istim obrascem još dugo. Hajka nije refleks protiv greške — hajka je poruka svima da se ne usude pokušati. Zato ovo nije samo napad na Usamea Zukorlića. Ovo je udar na princip da Bošnjaci van Sarajeva imaju pravo da govore o Bosni.

Rahmetli Muftija to je podnosio godinama. Usame sada nasljeđuje i viziju i udarce. Pitanje je: hoće li naša zajednica ovaj put to prepoznati kao napad na pojedinca — ili napad na ideju političke slobode?

 

Reference:

  1. ba. (2020). Kako Muamer Zukorlić pomoću BIA-e pokušava urušiti Islamsku zajednicu u BiH.Dostupno na: https://hayat.ba/kako-muamer-zukorlic-pomocu-bia-e-pokusava-urusiti-islamsku-zajednicu-u-bih/97535/ ↩
  2. SANA Press. (2020). Sandžak Media raskrinkala pozadinu priloga Federalne televizije protiv akademika Zukorlića.Dostupno na: https://sanapress.info/2020/01/27/sandzak-media-raskrinkala-pozadinu-priloga-fedralne-televizije-protiv-akademika-zukorlica/
  3. ba. (2025). Usame Zukorlić – Vučićev glasnogovornik s bošnjačkim imenom.Dostupno na: https://etto.ba/clanak/usame-zukorli%C4%87-u-sarajevu-vu%C4%8Di%C4%87ev-glasnogovornik-s-bo%C5%A1nja%C4%8Dkim-imenom
  4. ba. (2025). Zukorlićevo pomirenje naroda: Politički diletant na Vučićevom zadatku.Dostupno na: https://stav.ba/vijest/zukorlicevo-pomirenje-naroda-politicki-diletant-na-vucicevom-specijalnom-zadatku/34662
  5. ba. (2025). Bio nam je Zukorlić: bolje da nije.Dostupno na: https://avaz.ba/vijesti/bih/982009/politickiba-bio-nam-je-zukorlic-bolje-da-nije
  6. Fetić, S. (2022). Muftija i mediji. Ljetopis Matice bošnjačke, Novi Pazar.
  7. Zukorlić, M. (2012). Izolacija kriminala – temelj opstanka zajednice. El-Kelimeh, Novi Pazar. Str. 65. ↩

 


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

POVEZANI ČLANCI