Gusinje: Razvoj ostao u obećanjima

0
34

Mjesna zajednica Gusinje sa oko 7.130 stanovnika u varošici i selima Vusanje, Grnčar, Dolja, Dosuđe, Koljenoviće, Kruševo, Martinoviće i Višnjevo, na oko 157 kvadratnih kilometara, najvjerovatnije će se „osamostaliti“ od plavske opštine i, nakon Petnjice, postati nova, 23. punopravna lokalna samouprava u Crnoj Gori.

Tako su Gusinjanima, kako kaže predsjednik Mjesne zajednice i Odbora za povraćaj statusa opštine dr Rusmin Laličić, poodavno obećali najviši državni rukovodioci. Mještani su to podržali 8. januara ove godine na konsultativnom referendumu, na kojem su od 58 odsto punoljetnih žitelja samo tri glasala protiv. Podršku je listom pružilo i više od 35 odsto birača plavske opštine, koji su izašli na referendum.

Zapelo u proceduri

Ne sumnjajući da će Vladina komisija potvrditi ocjenu iz elaborata o ekonomskoj i društvenoj opravdanosti vraćanja statusa opštine Gusinju, dr Laličić podsjeća da su tu inicijativu Gusinjani pokrenuli devedesetih godina, da bi je 23. maja 2003. i zvanično dostavili Vladi Crne Gore, uz potpise građana i elaborat o opravdanosti.

– Međutim, za razliku od Petnjičana, kojima čestitam opštinu, nijesmo imali uticajnih ljudi da višedecenijski san ostvare, iako su nam stizala mnoga čvrsta obećanja crnogorske vlasti. Podnošenjem inicijative i studije o opravdanosti, a naročito gotovo jednoglasnom podrškom na referendumu, dovoljno smo argumentovano dokazali da Gusinje treba da bude opština. Time smo ispunili sve zakonske pretpostavke koje su bile do nas. Sada je to u rukama Vlade i čudi nas da njena komisija još nije saopštila zvaničan stav, iako su istekli svi zakonski rokovi. Objašnjeno nam je da je do zastoja došlo zbog nekih kadrovskih promjena u nadležnom resoru, ali da će sada ubrzati proceduru… Mislim da su se, s obzirom da smo odradili sve po propisima i od MUP-a dobijeno zeleno svijetlo da se inicijativa uvede u završnicu, stekli svi uslovi da se glasanje o opštini Gusinje nađe već na sljedećem zasijedanju crnogorskog parlamenta. To, pored mještana, nestrpljivo očekuje i naša dijaspora koja je masovno došla na referendum i spremna je da i materijalno pomogne da zaživi nova samouprava – kaže Laličić, zamjerajući poslanicima iz Plava što „ne pokazuju veću brigu da se status Gusinja riješi“.

Prirodna cjelina

Kada je opština ukinuta Gusinje je, podsjeća Laličić, bilo treće po broju stanovnika u Crnoj Gori, a danas su se raselili po svijetu, jer ovdje nijesu imali posla. O tome govori i podatak da su „u zanemarljivom broju u administraciji plavske opštine i države“. A, istorijski gledano, Gusinje se još u 14. vijeku pominje kao važna stanica na karavanskom putu Dubrovnik – Kotor – Skadar – Peć – Carigrad, dok je u Jugoslaviji svih uređenja razvijano kao trgovački i zanatski centar Gornjeg Polimlja.

U elaboratu o ekonomskoj i društvenoj opravdanosti vraćanja statusa opštine Gusinju polazi se od dostignutog stepena privrednog i društvenog razvoja, kao i uslova koji će bitno predodređivati pravce razvoja.

Urbano naselje je u kotlini koja se pruža istočno dolinom rijeke Ljuča prema Plavu, a zapadno i južno obalama Grnčara i Vrulje, dok su sela od Gusinja udaljena jedan do 7,5 kilometara. To ga čini jedinstvenom prirodnom i kulturnom cjelinom, koja bi uz administrativni status mogla adekvatnije razvijati zavidne potencijale. O tome svjedoči podatak da jepočetkom 20. vijeka Gusinje hranilo 20.000 stanovnika, uz manufakturnu proizvodnju, a zašto ne bi sada uz savremene naučno-tehničke mogućnosti, smatraju autori elaborata.

Nacionalni park Prokletije dovoljan je dokaz izuzetno povoljnih ekoloških uslova i ogromnih potencijala za razvoj turizma, a gusinjska kotlina sa četiri rijeke, 497 hektara plodnih oranica, 214 voćnjaka, 6.986 šuma i više od 8.000 hektara livada i pašnjaka bogom je dana za poljoprivredu i eksploataciju vode.

2013 06 06 CGO T STR xx V01 Z GOJKO GUSINJE 3 300x276 Gusinje: Razvoj ostao u obećanjimaTuristički biznismen: Srđan Pavićević

Sve to, kao i najava fondacije „Gusinje“ u Njujorku da će poraditi na privlačenju kapitala i ulagati u razvoj infrastrukture, kulture i obrazovanja u zavičaju, ukazuje da bi, kako kaže dr Laličić, uz povraćaj statusa opštine i otvaranje puta prema Podgorici kroz Albaniju, Gusinje brzo postalo razvijena opština i doprinijelo ukupnom razvoju Crne Gore.

Saradnja DPS-a i Partije za Gusinje

Očekujući da će DPS ubrzati proceduru vraćanja opštine Gusinju, dr Rusmin Laličić podsjeća na izjavu koju su 2008. potpisali on, u ime Partije za Gusinje, i potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović.

– DPS će podržati… zahtjev građana Gusinja za teritorijalno organizovanje mjesnog centra kao opštine… U roku od 15 dana od prijema inicijative sa studijom o održivosti Vlada će imenovati komisiju… za realizaciju ove inicijative za opštinu Gusinje – stoji u toj izjavi.

Stari odbornik čeka novu opštinu

Povratak statusa opštine priželjkuje i 85-godišnji Husein Radončić, jedini živi odbornik parlamenta 1954, kada je gusinjska opština pripojena plavskoj.

– Opštinske službe bile su u kući Krsta Vučevića, a kada je ukinuta opština polovina nas odbornika prešla je u Skupštinu Plava. To smo disciplinovano prihvatili kao partijsku direktivu, iako je Plav bio selo naspram Gusinja – priča Radončić, podsjećajući da su tada ukinute opštine i u Murini i Velici.

2013 06 06 CGO T STR xx V01 Z GOJKO GUSINJE 41 300x212 Gusinje: Razvoj ostao u obećanjimaFahrudin Dervišević

Dijaspora pomaže zavičaj

Član Odbora za obnovu statusa opštine Srđan Pavićević vlasnik je eko-katuna „Grebaja“ i najveće šanse Gusinja vidi u razvoju turizma, za koji su izvanredni potencijali, naročito u grebajskoj i ropojanskoj dolini.

Tako misli i službenik plavske opštine Fahrudin Dervišević koji očekuje da će se „povratkom opštine u Gusinje vratiti i život“.

– Imamo ogromne prirodne potencijale u turizmu i poljoprivredi, a veliku podršku pruža nam i oko 30.000 Gusinjana iz dijaspore. Povratkom opštine stvoriće se uslovi i za ulaganja u infrastrukturu i mala i srednja preduzeća, otvaranje srednje škole i osnivanje državnih službi od interesa za lokalno stanovništvo – kaže Dervišević.

(Pobjeda)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.