Godišnji susret i mevlud u Kamp-Lintfortu u Njemačkoj

0
3

Njemačka – Stotinu godina Udruženja ilmijje u Bosni i Hercegovini i petnaest godina od otvaranja džamije u Kamp-Lintfortu…

Kamp-Lintfort, mali rudarski grad na sjevero-zapadu Sjevernorajnske pokrajine u Njemačkoj nije poznat samo po tome što je tu sve do 2011. godine bilo sjedište Mešihata IZ Bošnjaka u Njemačkoj i sjedište dosadašnjeg muftije Mustafa ef. Klanco. On je poznat i po tome što je to jedan od uspješnijih i organiziranijih naših džemata. Njegov  imam lično je sam, prvi muftija bošnjački u SR Njemačkoj, Mustafa ef.,  pripremio program ovogodišnjeg mevluda – susreta.

Najprije je u prijepodnevnom vremenu jedan sat posvećen tribini pod zanimljivim nazivom „Uloga imama, džematskih odbora, mesdžida i džamija u integraciji muslimana“.

Uvodnu riječ dao je  Mustafa ef. Klanco i skupu predstavio prisutne učesnike:  Nermin ef. Čanić, gl. imam IZ Bošnjaka za zemlje BENELUX-a,  Bakir ef. Halilović,imam i Antwerpena – Belgija, Dževad ef. Isaković, imam iz Milhajma na Ruru, Pašo ef. Fetić, muftija za Njemačku, Mensur ef. Pašalić, predsjednik Udruženja Ilmijje u Bosni i Hercegovini i Fethulah Smailbegović dipl. Informatičar član džemata Kamp-Lintfort. Imam B. Halilović je govorio o integraciji i asimilaciji u većinsko društvo kao izazov,  u kojem su imami sami pred izazovima djelovanja u jednoj kompleksnoj sredini. F. Smailbegović je govorio o svome iskustvu kao student i kao uposlenik njemačke firme podcrtavši da je prvi uslov za integraciju poznavanje jezika. I imam N. Čanić vrlo vješto je iznio da je  moderan čovjek je „duhovno izgubljen i moralno iskasapljen čovjek!“ i zaključuje da je ovo pitanje  identiteta veoma kompleksno i teško pitanje u uslovima dijaspore i da imami djeluju u više pravaca unutar džemata, prema drugim muslimanskim organizacijama, vjerskim zajednicama i crkvama, gradskim vlastima a počesto je imam i organizator vjerskog života, administrator lokalne zajednice.. …Imam Dževad ef. Isaković je u svom obraćanju naglasio da nema bojazni od integracije Bošnjaka u njemačko društvo , ili da bi ih ona mogla odvesti u potpunu asimilaciju, jer Bošnjaci stoljećima žive u multikulturnom i multireligijskom društvu. On je optimista i drži da naš “mali” čovjek, posebno kada je vezan za našu Islamsku zajednicu, ustvari je “veliki” čovjek, jer sa čvrstom vjerom i jakim pouzdanjem u Allaha dž.š. uvijek je isti…
U “obostranoj” integraciji, posebnu ulogu imaju džematski odbori, počev od registriranja zajednice kod nadležnih ustanova, te komuniciranja sa gradskom administracijom, do organizovanja susreta i vođenja dijaloga sa domicilnim građanima… Mensur ef. Pašalić, predsjednik Udruženja Ilmijje u BiH je veoma vješto povukao paralele između Ahdname kojom  je 1463. godine  sultan Mehmed Fatih dao vjerska i druga prava katolicima u BiH i šire, očekujući da će se muslimani u zapadno – evropskim državama i društvima izboriti za adekvatan status Islama, shodno univerzalnoj intenciji Ahdname. Muftija Fetić je naglasio važnost čuvanja porodice, džemata i ukupne zajednice Bošnjaka kao i ulogu institucije IZ-e u očuvanju i izgradnji islamskog i nacionalnog identiteta i etabliranja u njemačko društvo.

Već isteklo vrijeme prinudilo je  Mustafu ef. Klanco da dadne ovom zanimljivom razgovoru završnu riječ poručivši na njemačkom jeziku da: Integracija podrazumijeva uzajamno poštivanje različitosti, integraciju  muslimana unutar njih samih, da je ovo pokušaj da mi sebe definišemo a ne da prihvatamo da nas drugi definišu, da integracija ne smije biti jednosmjerna ulica… i da ovo o čemu smo govorili ima svoje preduvjete koje mi trebamo ispunit: Jezik i poštivanje zakona zemlje u kojoj se djeluje.

Prepunom džamijom (džamijski prostor od 250 kvadratnih metara) ,više od 400 prisutnih, razlijegao se ezan za podnevski namaz kojeg je proučio Mehmed ef. Delić poznati karija iz Kaknja.

Na ovaj tradicionalni skup okupio se velik broj imama. Uz muftiju Pašu ef. Fetić, predsjednika Udruženja ilmijje Mensura ef. Pašalić, Nermin ef. Čanić, Bakira ef. Halilović, Dževada ef. Isaković u programu su učešće uzeli i Kemal ef. Crnac, Omer ef. Sarajlić, Džemal ef. Hasandić, Sulejman ef. Spahić, Ibrahim ef. Bašić, , Rasim ef. Žiga, Mustafa ef. Ribić, Redžo ef. Šekić, Miftar ef. iz Remscheida, imam iz džemata SAN Duisburg, Husejn ef. Granov kao i sami domaćin skupa Mustafa ef. Klanco. U programu su uzeli učešća i mladići Zahid Kozar i Amar Šogolj kao i hor žena džemata Kamp-Lintfort.

Posebno dirljiv vaz je bio Mensura ef. Pašalić, glavnog imama MIZ-e Fojnica i predsjednik UI u Bosni i Hercegovini, koji je kroz kur`anske ajete i hadise Poslanika Islama , prisutnima   ukazao  na sljedeće: voljeti svoje i poštovati tuđe, ne slijediti stope šejtana, što se vidno osjeća među muslimanima danas i paziti kako islam predstavljamo drugima.

U svom obraćanju  muftija za Njemačku  Pašo ef. Fetić je pozvao Bošnjake na zajedništvo i institucionalno djelovanje kroz IZB-a u SR Njemačkoj i da čuvamo do sada izgrađeni rejting IZB-a koji su prethodnici izgradili u ovoj državi i društvu. IZB-a u Njemačkoj treba da bude zajednica kontinuiteta. … Govorio je i o projektima koji stoje pred zajednicom i pozvao članove zajednice i džemate da se uključe i podrže zajedničke akcije i projekte.

Nakon svečanog ručka, tek poslije ikindije namaza, a neki i poslije akšama, narod se razišao. Otišli su i oni najudaljeniji a to su grupe džematlija muškaraca i žena iz Belgije i Holandije, Padeborna, Osnabrucka i drugih gradova Sjeverne Rajne Westfalije, koji su za ovu prigodu doputovali sa udaljenosti nekoliko stotina kilometara!

Pomlađeni odbor džemata Kamp-Lintfort i vrijedne muslimanke su dobro pripremili i ovogodišnju svečanost. Bio je to drugi godišnji susret-mevlud kojeg organizira novi tim. Ovaj mevlud će biti upmaćen, pored lijepog programa,  po najvećoj posjeti do sada , predaji Ahdname Sultana Mehmeda Fatiha džematu Kamp-Lintfort  i lijepom druženju i muhabetu.

Obilježavanje godišnjih mevluda u našim džamijama i centrima je ustaljena praksa IZ Bošnjaka i njene dijaspore. Mevlud je prihvaćen i ustaljen u našoj bošnjačkoj islamskoj tradiciji kao kulturna i socijalna manifestacija sa činjenicom da niko od naših džematlija ne smatra mevlud obaveznim ibadetom koji je propisan Kur´anom ili sunnetom.

Ova vjerska svečanost svojim bogatim sadržajem privlači džematlije, muslimanske familije da se druže u džamiji i da makar jednom godišnje zajedno sjednu za sofru(kako materijalnu tako i duhovnu) te da džematile upute dovu zahvalnosti Uzvišenom Gospodaru.

Sadrzaji naših tradicionalnih mevluda su šerijatski dozvoljeni: učenje odlomaka iz Časnoga Kur´ana, spominjanja lijepih Allahovih dž.š. imena i tekbira, donošenje salavata i selama na Allahova Poslanika i činjenje zajedničke dove. Centralni dio svakog našeg mevluda je vazu- nasihat.

Čitav program u osnovi je protkan melodičnim učenjem stihova o životopisu, ahlaku i fizičkom izgledu Posljednjeg Allahova Poslanika s.a.w.s. , te lijepom ilahijom i kasidom (tj. poezijom i pjesmom).

Ovakav islamski  kulturni sadržaj ima svoj edukativni, pedagoški, socijalni i da´wetski karakter.

Njegovanje ove lijepe i pozitivne tradicije od posebnog je značaja za naše muslimane dijaspore  u izgradnji i očuvanju našeg islamskog i  bošnjačkog  identiteta.

Zaista, ljubav spram Pejgambera s.a.w.s. čini čuda! Elhamdulillah!

(Rijaset)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.