Genocid u Plavu i Gusinju: Odgovornost prema svojoj prošlosti

0
57

BIH – U povodu obilježavanja 100 godišnjice od počinjenog genocida nad Bošnjacima i Albancima na području sjevera Crne Gore, u Plavu i Gusinju, u Sarajevu je, a nakon što je 1. marta 2013.godine u tri najveće džamije klanjana dženaza namaz u odsutnosti pred duše ubijenih, drugog dana (2.03.2013.g.) u hotelu Holivud, na Ilidži, upriličen naučni skup koji je imao za cilj da predstavi istraživački projekat:„Zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava nad muslimanima (Bošnjacima i Albancima) u Plavsko-gusinjskoj oblasti 1912 – 1913.godine.

Incijator i organizator skupa bilo je Zavičajno društvo Plavljana i Gusinjana u BiH, a zadatak da naučno istraži i konačno utvrdi istinu o onome šta se desilo 1912. i 1913. godine pripao je Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, na čelu sa akademikom Smailom Čekićem.

Da podsjetimo, prije sto godina u vremenu Prvog balkanskog rata (okt. 1912 – 1913), crnogorska vojska kralja Nikole okupirala je Plav i Gusinje, te tom prilikom izvršila nasilno masovno pokrštavanje 12.500 muslimanima, a više od 1800 uglednih građana strijeljala. U tom pohodu, crnogorska vojska je skrnavila džamije, medrese, škole ruždijje, silovala, pljačkala i proganjala narod ovog kraja. Tako ovaj gnusni crnogorski zločin u sebi sadrži sve segmente genocida, elitocida, kulturocida i urbicida, kojeg otuda treba pomnije naučno istražiti i valorizirati zarad budućih pokoljenja.

Preuzimanje obaveze istraživanja
Ono što je, odista, bilo upečatljivo na ovome naučnom skupu u Sarajevu , što se dalo primijetiti i po dolasku velikog broja učesnika i predstavnika raznih udruženja Bošnjaka i Albanaca, od Amerike do Evrope, jeste odlučnost da se zajedničkim snagama osvijetle ti događaji i nakon tolike šutnje otkrije istina i stvarne namjere zločinaca. Jer, „ako mi nećemo neće niko iza nas to neće utvrditi“, mogla bi biti poruka sa ovog skupa. U ostvarenju projekta istraživanja svoje učešće dali su eminentni istraživači: prof. dr. Ismet Dizadarević, prof. dr. Šefket Krcić, prof. dr. Asim Kožar, prof. dr. Admir Muratović, prof. dr. Enver Halilović, prof. dr. Ibrahim Ahmetaj, prof. dr. Muhamed Šestanović, prof. dr. Dževad Termiz, Ibrahim Čikić i dr.


Veliko intersovanje za naučno-istraživački projekt


Akademik Čekić prilikom naučnog izlaganja i promocije projekta

Potomci žrtava genocida pažljivo slušaju izlaganja


Metodolog dr. Termiz


Fatiha za plavsko-gusinjske šehide

Skup je otvorio u ime Zavičajnog drušva Plavljana i Gusinjana u BiH, njegov predsjednik Suad Ibrahimagić. On je informirao prisutne da na sutrašnji dan (3. 03.2013.g.) ovo Udruženje obilježava svoj 22. rođendan s tim da u narednom periodu svoje aktivnosti, koje su pretežno bile vezane oko druženja i njegovanja tradicije i zadržavanja svog identiteta, usmjeri ka ozbiljnijim i težim projektima. “Odlučili smo da uradimo nešto za sva vremena i tako ostavimo traga i pomena. Jer sto godina šutnje nije malo“, istakao je Ibrahimagić dajući nesebičnu podršku projektu istraživanja, dokumentiranja i analize zločina koje će struka i nauka dati.

Poslije riječi podrške predstavnika raznih udruženja Bošnjaka i Albanaca iz dijaspore sumirajmo njihove stavove u onome što je izrekao Smajle Srdanović, član Odbora za obilježavanje 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima sa sjedištem u New Yorku, koji je o namjeri zločina postavio, ujedno, i pitanje i odgovor: „Zar o tome ne svjedoči i činjenica da više Plavljana i Gusinjana živi u Njujorku, nego u rodnom zavičaju.“


Predsjednik ZDPGBiH Suad IBRAHIMAGIĆ: Odlučili smo da uradimo nešto za sva vremena i tako ostavimo traga i pomena. Jer sto godina šutnje nije malo

Radni dio skupa, zvanično je počeo uvodnim riječima akademika Smaila Čekića, koji nije mogao kriti svoje emocije: “Mi ćemo danas podsjećati na njihove patnje i boli. Mi, danas, sa ovog mjesta nakon 100 godina šaljemo poruku da ih nismo zaboravili, da ih nismo izdali. Mi se njima, ujedno, duboko izvinjavamo što obavezu prema njima još nismo ispunili. I, evo, danas, nakon 100 godina javno izjavljujemo da ćemo naučno istražiti sve oblike zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava koji su izvršeni nad muslimanima, Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju od 1912. do 1913.godine.“

Akademik Čekić podsjetio je da se 3.marta navršava 100 godina od formiranja Kraljevskog vojnog suda u Crnoj Gori koji je 5.03.1913.godine izrekao prvu smrtnu presudu. On je, zatim, skrenuo pažnju da će projekat koji su preuzeli kao emanet obuhvatiti dva oružana sukoba – prvi od 8.oktobra 1912.godine do 13.maja 1913.godine koji se tiče borbe koju su vodile Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska protiv Osmanskog carstva, i drugi – borbe od 30.juna do 31.jula 1913.godine, – sukoba kojeg je izazvala Bugarska napadom na Srbiju i Grčku, da bi se pridružile Crna Gora, a kasnije Ruminija i Osmansko carstvo. Radi se o osvajačkim ratovima, borbi za teritorije čiji je cilj bio da se prošire državne granice balkanskih država na račun Osmanskog carstva i muslimana. Istočni odred crnogorske vojske je u tom pohodu zauzeo Mojkovac, Kolašin, Plav, Gusinje, Rožaje, Peć, Dečane, i dr. uspostavivši okupacioni režim. Na taj način su za relativno kratko vrijeme zauzeli Sandžak i Metohiju.

Prof. dr. Dževad Termiz je prisutne upoznao sa samom metododlogijom istraživanja, dok je prof. dr. Šefket Krcić govorio o opstrukcijama vlasti koje su priječile da se mjesta stratišta muslimana obilježe, te pomnije istraže-poručivši da se spomenici ne zidaju od kamena, nego od djela. Otuda, neka je hajirli ovo djelo-projekat na istraživanju zločina nad muslimanima Plava i Gusinja. O samim opstrukcijama crnogorskih vlasti u novije vrijeme govorio je Ibrahim Čikić na svom ličnom primjeru, što je opisao i u svojoj knjizi „Gdje sunce ne grije“.

Ibrahim Ahmetaj, profesor iz Prištine, izrazio je zadovoljstvo ovakvim jednim projektom koji je obavezujući, te ponudio svoju pomoć. Pridruživši se podršci projektu, prof. dr. Azem Kožar je ukazao da u nakani istraživanja će se doći do toga da ovaj događaj nije lokalnog kartaktera, kako su ga neki htjeli prikazati, „nego je ovaj događaj u Plavu i Gusinju događaj šireg procesa koji se događao ne samo u nekom kraćem vremenskom intervalu. Radi se o jednoj prepoznatljivo vjerskoj netrpeljivosti koja ne bira sredstva da se oslobodi drugog i drugačijeg“ istakao je prof. Kožar izražavajući uvjerenje da je ovaj projekat svebošnjački i da za njegovo izvršenje imamo sve potrebne resurse, od stručnih ljudi do ekonomske potpore.

Javno distanciranje od ‘Gorskog vijenca’
O samome projektu je u metodološkom smislu prisutne upoznao prof. dr. Dževad Termiz, da bi prof. dr. Enver Halilović, rektor Univerziteta u Tuzli, ukazao na potrebu pristupa koji osim naučnih dokaza treba imati i duhovnu dimenziju. Naime, prema njegovim mišljenju, naučna istina nije apsolutna i ona se može ideologizirati i instrumentalizirati.

Pitajući se – Koji će biti rezultati toga što ćemo naučno potvrditi i dokazati ovo što se desili u Plavu i Gusinju?, i Koji će rezultati biti po svijest kod Bošnjaska?, prof. dr. Halilović je obrazložio da ta istina mora naprosto postati sastavni dio strukture svijesti. To pretpostavlja duhovno buđenje i naš odnos prema djelima poput Gorskog vijenca Petra Petrovića Njegoša, kao i djela Vuka Karadžića. Oni govore i pozivaju na istrjebljenju poturica i junaštvu u ubijanju Turaka. „Stoga je nužno uključiti i mišljenja koja su kreirana u književno-političkim projektima kao što je to djelo Dobrice Ćosića i njemu sličnim. Potrebno je razumijevanje duhovnog osnova.“

Selameći skup i prenoseći riječi podrške muftije Muamera Zukorlića, prof. dr. Admir Muratović,direktor Instituta za istraživanje genocida i zločina iz Novog Pazara, a koji je kako bi dao svoj doprinos rasvjetljavanju genocida nad Bošnjacima tokom balkanskih ratova prijavio još jednu doktorsku disertac iju na tu temu, naglasio je: “Nema nikakve sumnje da se u Plavu i Gusinju desio planirani genocid. To nije bio izolovani incident. Slični zločini prije, i nakon ovog genocidnog poduhvata, svjedoče o namjeri u kontinuitetu da se politikom teritorijalne ekspanzije i genocidom dođe do konačnog rješenja muslimanskog pitanja…. Država Crna Gora i njeni organi vlasti su nosioci- ideolozi, planeri, organizatori i izvršioci zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava nad muslimanima u Plavsko-gusinjskoj oblasti 1912- 1913, domicilnim stanovništvom, autohtonom stanovništvu prvenstveno i isključivo zbog njihove etničke i vjerske pripadnosti.“

Prof. dr. Muhamed Šestanović je iznio sugestiju da u samome pristupu treba voditi računa o psihosocijalnom aspektu, gdje se demonizira žrtva. Izvori i korijeni zla izviru iz nacionalnie kulture, a Njegoš predstavlja tu i takvu kulturu. Prof. Šestanović je sigerirao i da pored ostalih istraživačkih zadataka on ne treba biti tek retrospektivan, nego treba uključivati savremeni odnos prema tome.

(Bosnjaci)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.