Geneza bošnjačkog odnosa poštovanja prema nauci i obrazovanju

3
12

Piše: Prof.dr Mustafa Fetić, Novi Pazar

 

 

Prvi kur’anski imperativ upućen ljudskom rodu, a prvenstveno muslimankoj zajednici, glasi ”uči u ime Boga koji stvara…”[1] Ovaj Božanski zahtjev je općenitog karaktera i tiče se svakog pametnog, zdravog i sposobnog čovjeka. Ove riječi odrediti karakter i snagu narastajuće islamske kulture i civilizacije. U povijesti se ne bilježi period niti momenat, da na jedan posve čudesan i jedinstven način, nomadski arapski narodi i plemena predvođena islamskom porukom, iskažu toliko žara, energije i poštovanja prema knjizi, nauci i znanju uopće.

Za manje od stotinu godina muslimani su, zahvaljujući kvalitativnom odnosu prema naučno-istraživačkom radu, obrazovali najsloženiji i najrasprostranjeniji društveni poredak koji je svijet do tada vidio. Sa velikim prosvjetiteljskim žarom i duhom da progresivno mijenjaju svijet na bolje,  muslimanski učenjaci i misionari pronose baklju znanja na sve strane tadašnjeg civiliziranog svijeta. Istodobno moćna rimska imperija, te kršćanska i budistička naučna stremljenja su bila spora i sterilna. Kroz samo dva stoljeća, na ogromnom prostranstvu od Kine do Pirineja, razvio se prepoznatljiv koncept kulturno-obrazovnog i duhovnog poimanja svijeta i života. Baš tada, a na temeljima primarnih izvora Islama, razvio se i sazrio ensciklopedijski profil muslimanskog intelektualca, a koji otvara vrata i ide u susret drugačijim naučnim koceptima i formama, filtrirajući ono što je neosnovano, nelogično, i bez valjanih naučnih argumenata. Ranu muslimansku renesansu obilježila je plejada svjetskih mislilaca i enciklopedista sa Istoka, a koja će svojim naučnim doprinosom sa svakda zadužiti ljudski rod. Temelje modernoj medicini, filozofiji, sociologiji, matematici i pjesništvu, udarili su: Ibn Sina(Avicena), Ibn Rušd(Averoes), Ibn Haldun, Ibn Hajam, El Biruni, El Farabi, El Gazali, Ibn Betuta i ostali velikana naučne scene toga vremena.

Primjer poštovanja naučne misli i učenjaka se bilježi iz vremena znamenitog halife Haruna Er Rešida i poznatog veikana u nauci imami Malika. Pri povratku sa hadža halifa je svratio u Medinu s namjerom da blagonakloni uvaži čuvenog alima imami Malika koji je redovito držao predavanja vjernicima. Poslao je izaslanika ovom vrsnom učenjaku da dođe halifi i održi predavanje kako bi se i halifa okoristio njime. Imami Malik je odlučno odbio zahtjev poznatim riječima koje će ostati uklesane u historiju: ”Nauci se na noge dolazi, a nauka ni za kim ne ide”. Halifa je savladao vladarski ponos i otišao Imami Maliku kako bi čuo njegovo predavanje.

Naučno-obrazovna revolucija koju je iznjedrila muslimanska elita ranog Islama postala je oslonac i platforma evropskog prosvjetiteljskog i reformatorskog pokreta Humanizma i Renesanse. Otvorenost muslimanskih mislilaca i tadašnje svekolike naučne elite prema Antičko-Grčkoj naučnoj misli, te komentari i tumačenja poznatih djela eminentnih Grčkih filozofa, poput Aristotela, Sokrata i Platona, u bitnome su uticali na formiranje cjelovitog pogleda na svijet i univerzum. Evropa je razumijevala Aristotelovu filozofsku misao jedino uz pomoć komentara slavnoga Ibn Rušda. Ova autentična snaga naučne misli i poleta koju su gajili mladi ali predani muslimanki naučnici prenijeta je u dubinu Osmanskog carstva, da bi kasnije velikim osvajanjima balkanskih zemalja bila prenijeta i do Bošnjaka, a koji su je prihvatili zajedno sa dolaskom islama na naše prostore. Tako su Bošnjaci postali narod knjige i nauke, uz poštovanje i obavezujući odnos kao Božije naredbe. Najvjerniji svjedoci ovog predanog odnosa prema nauci i znanju u cjelosti jeste podizanje Medresa i mekteba u svakoj kasabi i bošnjačkoj mahali. S toga je u tradiciji i kulturi Bošnjačkog naroda učenje, izgradnja odgojno-obrazovnih ustanova, poštovanje i uvažavanje učitelje i profesora, te povjeravanje emaneta i odgovornih poslova stručnim i sposobnim ljudima.

[1] Kur’an, sura, El Alak, 1-5.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. Dragi profesore,uz dužno poštovanje prema tebi koji si prizeman i iz naroda za razliku od mnogih koji lete iznad oblaka misleći da su iznad naroda a bogami o ovozemaljskim problemima neznaju ništa uputio bi nekoliko primjedbi na muslimansku pospanost koja nije mimoišla ni Sandžaka!
    Kroz propovijedanje muslimanskih učenjaka kako lokalnih tako i međunarodnih zaključio bi da večina njih samo ide u jednom smjeru i to glavom kroz zid ne osvrnuvši se na potrebe čovečanstva ovog vremena.Dok Muslimani iz “najmuslimanskijih”država mogu da se pohvale da izrade tespih ili sedžade razvijene zemlje su odavno ovladale dijelom svemira.Osim nekolicine zemalja koje prate svjestske potrebe i bave se naukom i proizvodnjom većina ne samo da stagnira nego se unazadjuje.Osim pozitivnog gledišta prema Turskoj,Iranu,Maleziji,Singapuru,Azerbejdžanunvećina ostalih zemalja sa muslimanskom većinom zaostaje za naprednim zemljama.
    Kod nas je takođe izražena ta apstinencija i nezainteresovanost za naukom.U većini džamija imami osim predavanja o dogadjajima od prije nekoliko stotina godina koje uz to nikakvom činjenicom ne mogu ni dokazat ne umiju ništa aktuelno da progovore.Tako zatupljuju mase naročito omladinu koja do podne mrzi sebe a od podne cijo svijet.

    7

    0
  2. Ljijepo si ti opisao uspjeh prve generacije Mslimana ,postovani Doktore. No mi sada zivimo u 21 vijeku,nikada nas Muslimana nije bilo vise po broju na zemaljskoj kugli.U ovom vremenu cini mi se da mi nikada nijesmo bili slabsi,nasa stradanja su nezapamcena u povijesti Islamskog postojanja.Pored velikih ulaganja nekih Islamskih zemalja u nauku a koje isto tako posjeduju veliki kapital pomaka na boljem putu izuzetak Turske moze se kazati da smo jos na O,sa obrazovanjem u odnosu na svijet koji plovi najvecim dostignucima.DR. Mustafa zele li bih da cujemo razloge zbog cega smo na ovom nivou,kada posjedujemo uputu Gospodara svih svjetova.Kakvi su oni koji uce danas Muslimane i koji su to njihovi najveci ciljevi u ovom vremenu.Kao jedan od izuzetno obrazovanih u Sandzaku imate obavezu nama dati vase misljenje o ucenju i proucavanju .Naravno nama Bosnjacima,pa onda opcenito Muslimanima svijeta.Cini mi se nije dovoljno da se pozivamo puno na proslost a buducnost nas ocekuje nespremno i tako reci sve u tezoj situaciji.Ovdje mislim na stanje umeta opcenito.Pa molim za objasnjenje kako naprijed i oni koji su uceni imaju obavezu da se ukljuce u ovu najvazniju problematiku.Uceni ce tako dati zekjat na znajnje koje him dragi Allah darovao.A mozda cemo se nesto pouciti da podemo na bolje sutra.

    4

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.