Gazi Sinan-begova džamija

2
317

Novi Pazar – Džamija se nalazi na uglu ulica Gradske i Višegradske, do Gradskog parka. Stoljetne krošnje visokog drveća daju joj hladovinu i čine je veoma ugodnom, posebno u ljetnim, vrelim danima. Njen položaj je izuzetan jer se nalazi u samom centru grada, na ivici Novopazarske tvrđave  – „Nad gradom“.

Gazi Sinan–begova mahala i džamija u njoj spominju se još daleke 1528. godine. Dr. Ejup Mušović navodi mogućnost da je Sinan–beg, zajedno sa svojim bratom Abdullahom, bio vlasnik ili zakupac rudnika na Rogozni ili Gluhavici. Oni su bili vrlo bogati. To bogatstvo su uvakufili i poznati su kao graditelji džamija sa pratećim objektima.
Ova džamija je bila locirana u središtu Sinan–begove mahale, koja je 1528. godine brojala 17 domaćinstava, 1540. godine 10 domaćinstava, a 1767. godine pominje se Sinan–begov džemat.
Kao i druge novopazarske džamije, i ona je mnogo puta rušena i paljena. U ratu, koji se vodio između Austrije i njenih saveznika sa jedne strane i Turske sa druge od 1683. do 1699. godine, Novi Pazar je stradao i bio sravnjen sa zemljom. U tom pustošenju spaljena je i Sinan–begova džamija. Godine 1728. džamiju je obnovio niški paša Osman Topal,  pa je u narodu bila poznata kao Osman–pašina ili Nova džamija. Njen sadašnji izgled je dobila u toj velikoj obnovi 1728. godine. Već 1809. godine ona je znatno oštećena, te je obnovljena u drugoj polovini 19. vijeka.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti su ovu džamiju koristile kao skladište za žito i ostale namirnice. U nju su i konje sa tovarom uvodili i po džamiji ostavljali nečist i prljavštinu. Iz ovog teškog perioda džamija je opstala kao veoma ruinirana  građevina, koja se usljed pojave velike vlage i buđi, a nakon skladištenja žita, dobro oštetila. Njeni zidovi su vidno propali usljed djelovanja vlage i glodara koji su se hranili uskladištenim žitom u njoj.
Prije dvadesetak godina džematski odbor je restaurirao džamiju, ali bez stručne pomoći, te je njeno stanje ostalo veoma teško i urušavajuće. Zbog takvih okolnosti Mešihat IZ–e Sandžaka 04.07.2005. godine angažuje stručnu komisiju koja je izvršila pregled džamije sa aspekta njene dalje upotrebljivosti i mogućnosti sanacije, o čemu je, između ostalog, komisija dala sljedeći zaključak: „U ovakvom stanju konstrukcije, džamija nije bezbjedna za dalju upotrebu jer postoji objektivna opasnost od zarušavanja zidova i krova, pa se preporučuje hitna sanacija i totalna rekonstrukcija.“
Zbog nedostatka sredstava i opšteg stanja u kome se nalazio naš grad, pa i cijela država, džamija još nije obnovljena. Ostaje nam da radimo na tome da ovu ljepoticu obnovimo i učinimo je dostupnom vjernicima koji sa čežnjom očekuju dan njenog ponovnog otvaranja.
Ova džamija nije okružena modernim zgradama zahvaljujući zelenim površinama oko nje koje su sačuvane u vidu Gradskog parka i Rekreacionog centra, pa je njena monumentalnost vidno sačuvana. Posebno se to ogleda u njenoj munari koja je jedna od najljepših na ovim prostorima. Nekada je džamija imala ulaz od strane jaza, tj. iz pravca današnjeg Gradskog bazena, ali je tok vremena promijenio situaciju na terenu pa su na tom mjestu izgrađene stambene kuće. Pored tog ulaza se nalazilo drveno korito sa izvorskom vodom na kome su ljudi pili i uzimali abdest.
Džamiju krasi veoma lijep plafon od drveta, koji je izrezbaren, koji je ukrašen i spušten na ćoškovima tavana. Na plafonu su, u raznim bojama, koje su jedva vidljive, iscrtani motivi cvijeća. Ovaj plafon je jedinstven i ne posjeduje ga nijedna džamija u Novom Pazaru.
Nadamo se da će i država i grad Novi Pazar imati sluha za očuvanje ove džamije i da će podržati njenu prijeko potrebnu rekonstrukciju, te da će pomoći Islamskoj zajednici da džamiju temeljito i adekvatno obnovi kako bi je sačuvali od propadanja i urušavanja. Obaveza svih nas zajedno jeste da džamiju sačuvamo za pokoljenja koja dolaze i da nastavimo tradiciju gradnje i obnove Božijih kuća kako bi osigurali opstanak i sačuvali dokaze o postojanju našeg naroda i našeg vjersko-kulturnog nasljeđa.

Izvor: Glas-Islama.info


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

2 KOMENTARI

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.