27. Januar 2020

Fikret ef. Kalabić rođen je 16.11.1970. godine u Rujnici kod Zavidovića u Bosni i Hercegovini. Završio je medresu i Islamski pedagoški fakultet u Zenici, odsjek Islamska vjeronauka. Trenutno je na master studiju na istom fakultetu. Imam je u džematu AIWL Wiltz u Luksemburgu.

Možete li nas informirati o stanju Bošnjaka u Luksemburgu? Kakva je atmosfera u džematima i nacionalnim organizacijama?

-Elhamdulillahi Rabbil alemin. Ve salatu ve selamu ala resulillahi Muhammedin ve ala alihi ve sahbihi edžmein! Džemati su ti koji su, zaista, zbližili muslimane i mislim da nema bolje bratske i prijateljske atmosfere u džematima. Upoznaju se muslimani iz svih država, ali muslimane koji dolaze iz istog govornog područja upoznaju se malo bolje. To je i prirodno da se u džamiji vjerničke duše zbliže, više upoznaju i zavole. Hadis Poslanika s.a.v.s. je: ,,Allahu su najraža mjesta džamije.” U svakom džematu postoje oni koji se ističu svojim trudom i zalaganjem na Allahovom putu. Zaista bi bila velika lista takvih.

Ja bih ovom prilikom spomenuo samo neke od njih. Hdž. ef.Asmir Honsić je jedna zaista pronicljiva osoba, a aktuelni je predsjednik džemata CCIL u Mameru. Islamski fakultet je završio u Briselu. Poznavalac 7 jezika što je rijetkost u Luksemburgu. On je porodičan čovjek i pored ove funkcije, angažovan je i na vjerskoj pouci.Sve obavlja volonterski.

Hdž. Faruk Ličina je veoma ambiciozna i stabilna osoba. Predsjednik je ŠURE, administrativnog tijela muslimana u Luksemburgu. Među glavnim članovima je Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ). Puno bi se moglo govoriti o kvalitetima ove osobe. Poznavalac je 4 jezika.

Zaposlen je kao šef Karitasa. Porodičan je čovjek i sve funkcije obavlja volonterski.

Hdž. Muhamed Ćeman je osoba koja ima visoke kvalitete kao i gore pomenuta dvojica. Uposlen je također u Karitasu. Kreator je mnogih projekata na polju da’we u Luksemburgu.Također, poznaje 4 jezika. Porodičan je čovjek i obavlja sve poslove volonterski.

Kao što rekoh ovo su samo neka imena od desetine osoba sa ovakvim i sličnim kvalitetima, bez obzira na nacionalnost, a koje sam lično upoznao i sarađivao. Allaha dž.š. molim da ih obilato nagradi za hizmet muslimanima Luksemburga. Međutim, i za vrijeme Poslanika s.a.v. s. bilo je i onih koji su svjesno i nesvjesno razbijali safove muslimana, a ko smo mi da budemo toga pošteđeni. Možemo kazati da je atmosfera u džematima i među džematlijama, kao i u nacionalnim organizacijama zadovoljavajuća ako pogledamo stanje od prije deset godina. 

-Ima li jedinstva među Sandžaklijama?

-Pa to je zaista dobro, ali i teško pitanje. Nije samo među Sandžaklijama već i ostalima. To jedinstvo ima svoje uspone i padove. Allah dž.š. kaže:  ,,Svi se čvrsto Allahovog užeta držite i nikako se ne razjedinjujte…”( Sura Ali Imran, ajet 103). Ako pogledamo ovaj uzvišeni Allahov dž.š. imperativ, koji je formula uspjeha među muslimanima, dovoljan bi bio za uspjeh u svakom segmentu života.

Ima uvijek onih koji rade na svoju ruku iz zavisti i neprofesionalizma. Na njih se ne treba osvrtati, ali biti oprezan i doviti Allahu da učvrsti zajednicu muslimana. Hadis Poslanika s.a.v.s. glasi: ,,Allahova ruka je nad džematom.” Mu’mini uvijek nastoje da poprave stanje oko sebe. Trpiti ezijećenja i uvrede, a nastojati popraviti stanje, nadajući se Allahovoj nagradi bolje je nego izbjegavati ljude i povući se u asketizam. Jedinstva ima, ali uvijek može i bolje uz Allahovu pomoć.

Kakva su vaša iskustva u saradnji sa organizacijama i institucijama koje je osnovao akademik Muamer ef. Zukorlić?

-Nemam neko posebno iskustvo, ali ono što sam vidio i čuo do sada za svaku je pohvalu. Univerzitet u Pazaru je dovoljno spomenuti kao duhovna i odgojna institucija. Često se nalazim u društvu BKZ članova, koji djeluju zvanično i u Luksemburgu od 2013. koji rade neumorno na raznim projektima u cilju zbližavanja Bošnjaka.

Kako vidite djelovanje muftije Muhamera Zukorlića?

-Muftija Muamer Zukorlić je svojim djelovanjem kroz institucije, kako one koje je osnovao tako i ostale, se pokazao kao vjernik, lider, Bošnjak koga Sandžak, čini mi se, nije do sada imao! Ideja za koju se bori je itekako prepoznatljiva. Ko god trezveno razmisli vidjeće da je to tako. Pratim njegove nastupe na raznim portalima i oduševljen sam. Bošnjak koji uživa poštovanje kojeg bi svako podržao, a nije nepogrešiv, jer je to bio samo Poslanik s.a.v.s. Za vrijeme svojih nastupa u emisijama pa i u skupštini Srbije primjetno je da je dobro slušan, pa čak i od onih najljućih protivnika. Njegova riječ ima težinu za razliku od ostalih političara Bošnjaka u Srbiji, a da je to tako potvrđuje činjenica da je čest gost na televiziji i radiju. Čovjek koji je osnovao univerzitet u Pazaru koji je vakuf, gdje se školuju Srbi, Hrvati i Bošnjaci, zatim Fakultet za islamske studije … puno bi nam vremena trebalo da nabrojimo hajrate kojima je muftija Zukorlić doprinio.

Postavlja se pitanje, koji je to Bošnjak van granica BiH više doprinio i da se više brine i boji za svoju maticu BiH? Na koncu, kakav je interes čovjeku koji ima tako sređen život da se brine za BiH, kao nepobitan argument o svijesti čuvanja veze sa maticom Bosnom. Pogledajte kako se pojedinim Srbima i Hrvatima daju titule i položaji koje su sumnjive i neosnovane, a kada Bošnjak dostigne akademsko dostignuće i položaj, mi mu sve opraštamo sem uspjeha, a čast izuzecima. Kažu naši dobri prethodnici: ,,Jezik je čovjekova kutljača i samo vadi ono što je u njemu.” Jezik je je identifikaciona karta. Kada je čovjeku praksa da priča o dobru i to radi, pa on je dobar. Kada je čovjek sklon kritikama i loše govori i tako djeluje, 

pa sam je rekao istinu o sebi.

Kako komentarišete hajku koja se ovih dana vodi u BiH medijima, a u kojima je muftija Zukorlić prikazan kao čovjek koji teži razbiti islamsku zajednicu i za koga kažu da je pod kontrolom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića?

-Kristalno je jasno da su često puta mediji ti koji uveličavaju i napuhavaju stvari. Mi moramo krajnje biti oprezni. Oni rade i žive od toga. Kako kaže jedne prilike Alija Izetbegović: ,,Nije se desilo što se desilo, već se desilo ono što su televizija, radio ( mediji) i novine rekli i napisali!” Bez obzira na razne komentare koje čujemo ovih dana, moramo pozitivno razmišljati.

Najbolju generaciju ashabe r.a. poslije Poslanika s.a.v.s. su pratile ponekad iskušenja, a ko smo mi da budemo toga pošteđeni? Naišla je jedna kriza suprotnih stavova. Mi nesmijemo ishitreno reagovati, jer ne znamo iz toplih domova o čemu je riječ. Pa i ako znamo kakva je korist od toga? Dovom Allahu dž.š. i pozitivnim razmišljanjem, izjavama i djelima ćemo sigurno više doprinijeti, nego neargumentovanim i pristrasnim komentarima. Pogotovo mislim na nas u dijaspori. A kada je riječ o razbijanju islamske zajednice u BiH, smatram da je to još jedan u nizu pokušaja KOS-a, a kao psihološko djelovanje da se razbije jedinstvo Bošnjaka. Mislim da imamo hvala Allahu dž.š. dovoljno pameti u Sandžaku, Bosni i dijaspori da očuvamo naše safove.

Šta biste poručili Bošnjacima u Sandžaku, a šta Bošnjacima u BiH i dijaspori?

Poručio bih braći i sestrama u Sandžaku, Bosni i dijaspori svima, a pogotovo vjerničkom korpusu, da čuvaju dobro džamijske safove, jer je to formula uspjeha koju je dao najbolji čovjek koji je hodio zemljom – Muhammed s.a.v.s. Tamo gdje boravimo da se volimo i pomažemo, sarađujemo, jer smo baš tamo jedni drugima najpreči, da mislimo jedni o drugima dobro, da ne sumnjamo jedni u druge, da se klonimo negativnih komentara, da čuvamo svoje jezike, jer je to sve dokaz protiv nas pred našim gospodarom Allahom dž.š. Poslanik s.a.v.s. kaže: ,,Ko mi garantuje čuvanje jezika i spolnog organa, ja mu garantujem Džennet”. Mislimo i djelujmo pozitivno, pa će sve dobro biti in ša Allah.

-U Luksemburgu postoji Unija imama. Recite nam nešto o tom udruženju?

-Unija imama je osnovana prije 7 godina.

Nju sačinjavaju oni imami koji su stalno uposleni, a na sastancima prisustvuju i imami koji imaju samo honorar kao i oni čiji džemati nisu stalni članovi šure. Koordinator se bira svake godine i on je veza između unije imama i šure, a ujedno i vanjski saradnik koji predstavlja imame. Imamo redovne sastanke kao i sastanke sa muftijom i sekretarom Šure.

Koliki je doprinos imama na zbližavanju bošnjačkih safova u Luksemburgu?

-Zaista je ogroman doprinos imama u radu na polju da’we, a istovremeno i zbližavanju safova. Trebala bi nam, zaista, jedna studija o njihovom angažmanu na zbližavanju muslimana koji su porijeklom skoro sa svih kontinenata. Ovom prilikom bih istakao ukratko imena kao podsjetnik. Prof. Abdulah Čelebić r. koji je među prvima dao veliki doprinos na polju islamske edukacije. Zatim prof. Ibrahim Musoli koji je pored imamskog obavljao i druge poslove. Mr. Halil ef. Ahmetspahić rodom iz Zenice uposlen je kao stalni imam. Svojom pronicljivošću i neumornim radom džematlijama je permanentno na usluzi. Preveo je i napisao nekoliko knjiga, a što posebno daje ukras njegovom pozivu. Magistrirao je prošle godine na IPF u Zenici. Muhamed ef. Rizvić rodom iz Zvornika je jedan zaista vrijedan imam. Pored svog obavlja i druge poslove. Ovih dana su intezivne pripreme za klanjanje prve džume 31.1.2020 u novim prostorijama. Nedžad ef. Zilkić rodom iz Tutina je također požrtvovana osoba. Njegov džemat je dobio nove prostorije i broji trenutno najveći broj članova. Irfan ef. Hasanović iz Bijelog Polja je osoba sa dobrim kvalitetima i njegov džemat će uskoro obavljati namaze u novim prostorijama. Mevludin ef. Hajderpašić je čestit imam i zbog svojih drugih obaveza od prije 2 mjeseca u svom džematu angažovao hfz. Edisa Gorčevića koji je aktuelni imam i rodom je iz Tutina. Hfz. Zikret ef. Mustafić dolazi iz Novog Pazara. Ambiciozan je i po dolasku u džemat shvatio je vrlo ozbiljno poziciju imama.

Ovo su džemati koji su pod institucijom Šure, a uključujući još dva arapska i moj džemat. Trebalo bi nam puno vremena i pisanja o zaslugama imama u Luksemburgu, njihovom odgajanju džamijskih safova, uprkos ponekad suprotstavljenim mišljenjima koji je bilo i za vrijeme Poslanika s.a.v.s., pa se ne čudimo da i danas ima izuzetaka. Allah dž.š. kaže: ,,Radite, Allah, Poslanik i vjernici će vidjeti vaš trud”.

Uskoro treba da magistrirate, ako Bog da. Za kraj recite nam koja je tema Vašeg magistarskog rada i zašto ta tema?

-Tema je: “Doprinos porodice u poboljšanju islamske vjeronauke u Luksemburgu”. Jednostavno da se vidi i ustanovi koliko zaista roditelji utiču na poboljšanje vjeronauke, a zatim naći metode da se to i ostvari. Luksemburg je specifičan i život u njemu, a s obzirom na način i tempo života, svaki dan su izazovi za odrasle, a posebno djecu. Maksimalnom uključenošću porodice će postići željeni cilj.

Dopisnik: Asmir Bihorac
Pripremio: Hamza Škrijelj

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles