Ferhadija (Trebinjska džamija)

0
72

Novi Pazar – Hadži Ferhad je bio ugledan građanin, pobožan i skroman čovjek, koji je svoju privrženost vjeri krunisao izgradnjom džamije. Uz džamiju je uvakufio dosta prostran plac koji se, kako su vijekovi prolazili, smanjivao, pa je danas dosta manji u odnosu na prijašnju veličinu.

Ferhadija džamija se nalazi u Hercegovačkoj ulici, u naselju Jermiše. Ranije je bila poznata kao Trebinjska, a u novije vrijeme kao Mula Hajdinova džamija, po njenom imamu Hajdin-ef. Ejupoviću, koji je radni vijek od šesdesetak godina proveo kao službenik Islamske zajednice. Ovo je mahalska džamija koja ima dugu tradiciju i veoma je cijenjena u našem narodu. Njen graditelj je Hadži Ferhad. Džamiju je sagradio prije 1540. godine. Iste godine je popisana mahala Ferhadija koja je tada brojala 56, a po popisu iz 1604. godine – 38 domaćinstava. Godine 1767. pominje se džemat Hadži Ferhad.
Hadži Ferhad je bio ugledan građanin, pobožan i skroman čovjek, koji je svoju privrženost vjeri krunisao izgradnjom džamije. Uz džamiju je uvakufio dosta prostran plac koji se, kako su vijekovi prolazili, smanjivao, pa je danas dosta manji u odnosu na prijašnju veličinu. Sokaci su postali ulice, a i kuće su pravljene na vakufskim parcelama. Država je bila izdašna u poklanjanju vakufskog zemljišta. Vrlo brzo i ekspeditivno je donosila ukaze o oduzimanju vakufa da bi taj oduzeti vakuf nekome „od zaslužnih građana“  dala na korištenje ili poklonila. Najčešće je vakufsko dobro, u vrijeme komunizma, oduzimano bez ikakvog objašnjenja i razloga, na silu i arogantno, uz strah i prijetnje svima koji bi se usudili braniti vakufsku imovinu. Vakuf je pretrpio veliku štetu, pa i ova džamija takođe.
Džamija je mnogo puta rušena i paljena, iznova građena i obnavljana. Njeni zidovi su bili veoma stari, bijelo okrečeni. Na svakom zidu su je krasili mali, drveni prozori sa lukom na vrhu. Krov pokriven ćeremidom dosta je propao, a na mnogim mjestima se vidno iskrivio. Munara niska, sa zdepastim šerefetom. Unutrašnjost zatamnjena. Zbog malih prozora svjetlost je bila prigušena, pa je džamija u dijelu za klanjanje imala nekakav mističan ugođaj, svojstven derviškim tekijama. Zbog debljine zidova ljeti je bila veoma prijatna i ugodna. Jednom riječju, džamija je bila vidno propala i ostarila, pa je trebalo obnoviti.
Dana 29.09.2001. predstavnici Medžlisa IZ–e Novi Pazar su obišli Ferhadiju džamiju i zatekli je porušenu. Odluku o rušenju je donijela, samoinicijativno, grupa džematlija ne poštujući odluku Islamske zajednice da se džamija ne smije rušiti već se obnova i rekonstrukcija trebaju obaviti prema planu i idejnom projektu rekonstrukcije. O svemu ovome postoji dokumentacija i izjave džematlija o činu kojeg su učinili, a iz želje da naprave novu i ljepšu džamiju.
Izgrađena je potpuno nova džamija. Prilikom gradnje nije se vodilo računa o praćenju i korišćenju starih materijala kako bi se bar djelimično očuvao njen fundamentalni izgled. Podignuta je nova ograda oko džamije, koja je uvučena u džamijski plac, pa se na taj način vakufska parcela smanjila. Od prvobitnog izgleda džamije nije ostalo ništa, što je žalosno i zastrašujuće, te opomena svima nama, a posebno džematlijama koji trebaju znati da je očuvanje tradicije garant opstanka jednog naroda, njegovog nacionalnog i vjerskog bića. Pazarska Ferhadija nije srušena sa ciljem da se uništi svaki trag o njenom postojanju, već iz želje da se napravi bolja i ljepša. Tom prilikom nije poštovana njena starost i značaj, te činjenica da je zaštićena kao kulturno dobro ove države. Njenom potpuno novom izgradnjom dobijen je objekat, tvrd i kvalitetan, koji je zadržao ime „Ferhadija“ i ništa više od one stare, monumentalne građevine koja se mogla obnoviti i tako zadržati stari izgled u novom ruhu. Da su se poštovale procedure i institucija Islamske zajednice – tako bi bilo, a ovako – ostaje nam da žalimo za propuštenom prilikom.
Bilo kako bilo, pazarska Ferhadija je i dalje tu gdje je i bila, klanja se i ibadeti u njoj, čuva se islam.
Šta reći o banjalučkoj Ferhadiji? Nju nije porušio vjetar, već zločinačka namjera da uništi sve što podsjeća na islam i muslimane. Ona je bila ponos ne samo Bosne, već svih muslimana. Nju su porušili zlotvori koji se dan-danas bore da se ona ne obnovi i vrati svoj prvobitni sjaj. Onako kako je nikla novopazarska, niknut će i banjalučka Ferhadija, samo što će se prilikom njene obnove voditi račina da svaki kamičak bude vraćen tamo gdje je i bio. Neće se poznati da je bila porušena, kao što se ne poznaje ni Starom mostu u Mostaru.

Izvor: Glas-Islama.info


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.