EUROPSKI MUFTIJA

2
23

nedzad grabusU javnosti se često postavlja pitanje:  Koliko je muslimana u Europi? To  je važno za statistiku, politiku, medije itd. Za nas vjernike to nije presudno, jer je svaki čovjek svijet za sebe i unikatno stvorenje. Bošnjaci su europski narod. Bošnjaci imaju europsko iskustvo islama. Bošnjacima nije poklonjena autonomija i sloboda u  upravljanju vakufsko-mearifskim pitanjima ni u Bosni i  Hercegovini. Osmansko i Austro-ugarsko carstvo su u Bosni predstavljali dva različita svjetopogleda. Osmanlije  su imale jasnu vjersku hijerarhiju i u potpunosti su nametali sva vjerska imenovanja iz Istanbula. Kada je utemeljen Rijaset 1882. godine, u  okviru novog pravnog i političkog ambijenta  u BiH, bošnjački uglednici su i dalje nastojali  očuvati duhovnu vezu sa Istanbulom. To nastojimo i danas. Osnivanjem Rijaseta ostalo  je puno dilema oko samoga funkcioniranja  obrazovnih ustanova i pogotovo upravljanja  vjerskim poslovima. Svaka vlast se uplitala u  imenovanje vjerskih poglavara, pa tako i austro-ugarska, utjecali su i na druge segmente vjerskoga djelovanja. Ni današnjoj vlasti nije svejedno ko upravlja Rijasetom. Kada je početkom 20. stoljeća postalo nepodnošljivo podnositi neciviliziran odnos prema  vjerskim pitanjima muslimana, pokrenuti  su otpori koje je najbolje artikulirao mostarski muftija Ali Fehmi Džabić. Vlast je ometala nastojanje da se postigne jedinstvo naprednih snaga i onemogućavala povezivanje  patriota u borbi za vjerska prava. Otporom  i značajnim naporom postignuta je autonomija u djelovanju vjerskih ustanova u BiH.  Vlast je 1909. godine, proglasila Statut za autonomnu upravu vjerskim i vakufsko-mearifskim poslovima u BiH. To nije dugo trajalo, počeo je rat, austro-ugarsko carstvo se  raspalo. Ostalo je iskustvo i znanje da su naši preci prvi u Europi svojim trudom i znanjem dobili slobodu za upravljanje vjerskim  poslovima. Zato je Austrija već 1912. godine,  priznala islam. Ne bi trebalo miješati historijsku prisutnost islama na europkom tlu, još  od početka 8. stoljeća i zvanično integriranje islama u europski pravni sistem 1909. pa  onda 1912., a to se često čini u našoj javnosti.  Zašto i danas kada raspravljamo o pitanjima  islama i muslimana u Europi tome često pristupamo vrlo površno i politikantski? Skoro smo se pomirili sa činjenicom da je islam  samo religija „imigranata“ u Europi i da je to  globalno pitanje kojim se bave samo velike  sile. Zaboravljamo hiljade autohtonih muslimana koji se suočavaju sa dilemama i izazovima u svakodnevnom životu diljem Europe. Osim toga, u svim razgovorima o pitanjima muslimana moramo poći od legislative  koja je usvojena u Austriji 1912. godine, i na  tome insistirati. Bošnjaci su prvi narod čijim  su zaslugama priznati islam i islamska praksa u jednoj zapadno-europskoj zemlji.

Danas nije najvažnije pitanje hoćemo li  imati europkog muftiju? Nema ni europskog biskupa, europskog mitropolita, ali postoje tijela koja brinu o pitanjima koja su važna za katolike, pravoslavne, jevreje itd.  Zato se organiziranje vjerskoga života muslimana mora pokrenuti na više nivoa, da konačno izbjegnemo manipuliranje s tako važnim izazovom.  Ovo promišljanje zasnovano  je na mome iskustvu i radu na  poziciji muftije u Ljubljani. Na početku mandata u augustu 2006. godine kupili smo vakufsku kuću za potrebe IZ u Ljubljani. Kako  se po mome mišljenju procedura ovjere ugovora nerazumno otegla pozvao sam notarku  i pitao zašto tako dugo čekamo. Ona je odgovorila sljedeće: „Gospodine u ovoj zemlji se  samo dvije stvari podrazumijevaju, ko je ljubljanski nadbiskup i ko je predsjednik vlade, sve ostalo se provjerava.“ Danas je potpuno drugačije, ni mene ne provjeravju više  tako dugo, jer je jasno ko je ljubljanski muftija. Zato nemaju šta provjeriti u Briselu, jer  nas tamo i nema. U europskim institucijama u Briselu djeluje desetine predstavnika  državnih institucija koje zastupaju i crkvena  pitanja. Tako predstavnici grčke pravoslavne crkve zastupaju interese te crkve u Briselu, a ne zaboravimo činjenicu da je pravoslavlje osnovni element grčkoga identiteta.  Grčka je članica Europske unije, a njeni najviši državni zvaničnici prilikom stupanja na  poziciju izgovaraju zakletvu držeći ruku na  Bibliji. Grčka sa svojim specifičnim identitetom ostaje važna članica EU. U našoj javnosti često postoji usporedba Rijaseta IZ sa Dijanetom (upravom za vjerska pitanja) u Turskoj. Dijanet je integralni dio turske državne administracije, zato postoji ogromna razlika između službenika Dijaneta i Rijaseta. Isto je tako i sa muftijama. Pozicija i uloga muftije u Turskoj i u BiH su neusporedive u formi djelovanja i odgovornosti. Muftije  u Turskoj su državni službenici isto kao učitelji, policajci ili vojnici. U svome djelovanju  imaju pomoć državnoga administartivnoga  aparata. U BiH su muftije samo predstavnici  vjerske hijerarhije, nevladinog sektora. Zato  u Briselu mogu biti i savjetnici za vjerska pitanja u okviru diplomatskih tijela Republike  Turske. Naravno i Katolička crkva ima svoje  predstavnike u Briselu. Osim što je Vatikan  simbol katoličke vjere, Vatikan je i nezavisna država i u međunarodnim odnosima zastupa interese katolika. Osim biskupa tu su  i diplomate (nuncij) i predstavnici u raznim  tijelima koja su važna za Katoličku crkvu. Iz  ova tri kratka primjera može se zaključiti da  je status islama nejasan i da nijedno tijelo  nema kapacitet niti legitimitet da se bavi pitanjem muslimana u europskom kontekstu.  Zato se s pitanjem islama i muslimana najviše manipulira. Gdje je izlaz? IZ u BiH ima veliko iskustvo u razumijevanju i djelovanju  vjerskih organizacija u Europi. Zato je sazrela ideja i ima smisla da se o tom pitanju razgovara. Umjesto „propagandnog“ medijskoga etiketiranja bilo koga nužno je prvo organizirati znanstvenu raspravu o pravnoj regulativi u Europi, posebno EU o položaju vjerskih zajednica i crkava. Na tom tragu bi se  istražilo iskustvo crkava i vjerskih zajednica  koje imaju svoje predstavnike u Briselu, kao  dijelove državnoga aparata i diplomacije ili  kao nevladinih organizacija. U Briselu se kreira zajednička europska politika. U Briselu  se lobira. Znamo li mi uopće kakvi su europski zakoni i kako možemo unaprijediti svoj  status? Možemo li sačuvati svoju autohtonu  islamsko-europsku specifičnost ponavljajući „mantre“ tipa: mi smo muslimani hanefijskoga mezheba i maturidijskoga akaida. Naravno, ne možemo, jer je veoma upitno i da li  uopće primjenjujemo hanefijski mezheb i da  li izučavamo maturidijski akaid. Šta je uopće  danas hanefijski mezheb i šta je danas maturidijski akaid? Ako ne odgovorimo na ta pitanja to će ostati samo marketinški trikovi našega nesnalaženja u savremenom svijetu.  Ako temeljito odgovorimo na pitanje da li je  uopće važno razgovarati o ideji uspostavljanja tijela koje bi predstavljalo i pokretalo pitanja u Briselu koja su važna za institucionalno organiziranje muslimana u Europi, smanjivat će se prostor za manipuliranje tim pitanjima, ne samo u zemljama u kojima tradicionalno žive nego i u zemljama u kojima  je sada značajna populacija muslimana u europskim metropolama. Ukoliko se to postigne, svi ćemo imati višestruke koristi. Otvorit ćemo pitanje koja je važno za sve ljude u  Europi, pokazat ćemo odgovornost kao autohtoni muslimani i konačno ćemo usmjeriti raspravu o tome u pravcu koji će nam pomoći da se ozbiljno pozabavimo suštinskim  pitanjima za muslimane u Europi. Ništa ne bi  trebalo prejudicirati. Poslije znanstvene elaboracije bit će jasnije mogu li, hoće li uopće i koje institucije i organi kandidirati to pitanje. Sve drugo je samo gubljenje vremena i  energije. Čak iako niko ne želi IZ u BiH može razmišljati da ima svoga predstavnika u  Briselu. To je legitimno i ima smisla. U Europi živi više stotina hiljada muslimana porijeklom iz naše zemlje. Pokret za autonomno  upravljanje vjerskim poslovima početkom  20. stoljeća nastao je u BiH, ali je priznanje  došlo iz Beča. Danas je Brisel mjesto odlučivanja. Jesmo li spremni za europski put? Moramo tražiti odgovore na ta pitanja.

(Preporod, rubrika: Istupi, broj 20/1006, datum izlaska: 15. oktobar 2013., strana 7)

Originalan tekst u PDF izdanju na sledećem linku: http://www.islamska-zajednica.si/upload/files/news/Europski%20muftija.pdf


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

2 KOMENTARI

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.