Egipat – Prema informacijama egipatskog Ministarstva vanjskih poslova, turski Crveni polumjesec je jedina humanitarna organizacija kojoj su egipatske vlasti dozvolile dostavljanje pomoći preko graničnog prijelaza Rafah koji je otvoren u četvrtak.
Iz turskog Crvenog križa kazali su kako su razgovarali sa egipatskim Ministarstvom vanjskih poslova još od početka nedavnog izraelskog bombardovanja, tražeći od njih da otvore granični prijelaz Rafah.
Granični prijelaz Rafah koji se nalazi između Gaze i Egipta, jedini je prozor u svijet stanovnicima Gaze koji nije pod kontrolom Izraela.
Zatvaranje ovog prijelaza povećalo je patnje stanovništva Gaze nakon 7. jula kada je Izrael započeo najsmrtonosniju ofanzivu do sada.
Zahvaljujuću produžetku privremenog primirja između palestinskih frakcija i Izraela nakon prošlosedmičnog prekida primirja, turski Crveni polumjesec do sada je uspio da putem aviona dostavi 20 tona humanitane pomoći koja uključuje 3.000 paketa hrane, stotine kreveta, vode za kupanje kao i lijekove i druge medicinske potrepštine.
Prijelaz Rafah koji je korišten za prebacivanje osoba, namirnica i lijekova u Gazu, su egipatske vlasti zatvorile na “neodređeno vrijeme” nakon svrgavanja Muhameda Mursija.
Više od 1,8 miliona stanovika Gaze izrazilo je svoje žaljenje zatvaranjem ovog prijelaza.
Egipatska vojska uz podršku vlasti otvorila je prijelaz samo za iznimne slučajeve i na neodređeno vrijeme.
Ruševine umjesto domova
Mnogi Palestinci koji žive blizu granice sa Izraelom vratili su se na mjesta gdje, umjesto njihovih kuća, sada stoje samo ruševine, dok krhko petodnevno primirje između Hamasa i Izraela ulazi u drugi dan.
U Gazi je mirno, dok sukobljene strane indirektno pregovaraju, uz posredstvo Egipta, kako postići trajni mir. Om Ahmed, koja se vratila u grad Khuzaa da vidi nedavno kupljenu kuću, pronašla je potpuno razrušen dom.
„Bila sam šokirana i vrištala sam na ulici. I dalje moram plaćati kredit. Ja sam udovica, moj muž je ubijen u prošlom ratu, a sin mi je sada u bolnici“, rekla je za Al Jazeeru.
Njena rodica Nuseiba Kadeh i njeno četvero djece, koji su pobjegli za vrijeme konflikta, također su se vratili nakon produžetka primirja. „Ostat ćemo ovdje narednih pet dana. Otkako je počeo rat nisam vidjela mnoge članove svoje porodice. Želim znati šta se s njima dogodilo“, kaže ona.
Pregovori o ukidanju blokade Pojasa Gaze
Među stanovnicima na obje strane granice vlada neizvjesnost, pogotovo jer su i Izrael i Hamas ispaljivali rakete ubrzo nakon što je primirje stupilo na snagu. Čini se da su borbe od tada zaustavljene. Ukoliko se ispoštuje, ovo primirje moglo bi biti najduži period mira u posljednjih pet sedmica. Raniji pokušaj postizanja primirja je propao.
U izraelskoj ofanzivi na Gazu, koja je počela 8. jula, stradalo je 1.960 Palestinaca, mahom civila, navodi Ministarstvo zdravlja u Gazi. Više od 100.000 je ranjeno. Sa izraelske strane, kao posljedica raketiranja iz Gaze, poginula su tri civila. U borbama su poginula i 64 izraelska vojnika, saopćila je Izraelska vojska.
Trnoviti pregovori vode se u Egiptu, s ciljem pronalaženja dugotrajnog rješenja za izraelsko-palestinski sukob. Delegati obje strane su se u četvrtak vratili iz Kaira radi konsultacija.
Palestinski šef pregovora Azzam al-Ahmad je rekao da su se delegacije „dogovorile o mnogim stvarima“ vezanim za ukidanje osmogodišnje izraelske blokade Gaze, što je glavni problem u pregovorima, ali je i dalje potrebno riješiti mnoge nesuglasice.
Egipatski posrednici su predložili da se pregovori o luci i aerodromu u Gazi odgode, te održe mjesec dana nakon što trajni prekid vatre stupi na snagu. Pregovori o razmjeni posmrtnih ostataka dvojice izraelskih vojnika sa palestinskim zatvorenicima bi, također, bili odgođeni.
Izraelska tampon-zona unutar Gaze bila bi postepeno smanjena, te bi je na kraju preuzele snage palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa. Izraelska vlada je kritikovana zbog pristanka na petodnevni prekid vatre, a hiljade ljudi u Tel Avivu demonstrirale su zbog te odluke.
Demonstranti su se okupili na koncertu u četvrtak u znak solidarnosti sa stanovnicima južnog Izraela koji je bio pod udarom raketa iz Pojasa Gaze.
„Ne vjerujem u njihove sporazume. Imali smo toliko sporazuma sa Palestincima, sa Hamasom. Svaki dogovor je prekršen, svaki put“, rekla je za Al Jazeeru učesnica demonstracija Medina Shili.
Netanyahu: Postići sve ciljeve
Demonstrant Naftali Horowitz kaže da vjeruje kako bi se trebala nastaviti opsada Gaze.
„Vjerujem da neće biti civilnih žrtava ako ih budemo držali pod pritiskom. Neće imati izbora već da se bezuslovno predaju“, rekao je Horowitz.
Premijer Izraela Benjamin Netanyahu poručio je kako Izrael neće okončati ofanzivu na Pojas Gaze sve dok ne postigne sve zadane ciljeve, javlja Anadolija.
Netanyahu se jučer sastao sa lokalnim zvaničnicima južnog dijela Izraela. Južni gradovi Izraela pod čestom su paljbom raketa Hamasa. Netanyahu je ovom prilikom govorio o izraelskoj ofanzivi na Gazu koja je počela 7. jula.
“Nećemo okončati operaciju ‘Zaštitna linija’ sve dok ne postignemo sve ciljeve. Cilj je nanijeti težak udarac teroristima te osigurati dugoročni mir za građane Izraela. Operacija ‘Zaštitna linija’ počela je nakon što je Hamas ispalio rakete na jug Izraela. Naša politika je dosljedna i jasna. Na svaki napad ćemo uzvratiti silom. Ovu operaciju smo počeli da bismo građanima osigurali mir”, naglasio je Netanyahu.
Podsjetio je da je izraelska vojska prošle sedmice izvršila napade na 160 cilljeva u Pojasu Gaze. Također je rekao da je operacija uništavanja Hamasovih tunela u blizini južnog Izraela završena.
Izraelska vojska je tokom napada na Pojas Gaze uglavnom razorila civilne ciljeve.
SAD pod pritiskom zbog isporuke oružja Izraelu
U međuvremenu, raste pritisak na Sjedinjene Američke države zbog dostavljanja oružja Izraelu.
Izrael je prošlog mjeseca uspio osigurati isporuke naoružanja od Pentagona bez odobrenja Bijele kuće ili State Departmenta, objavio je Wall Street Journal.
Administracija predsjednika Baracka Obame, koja nastoji ograničiti izraelsku kampanju u Gazi, otad je pooštrila kontrolu isporuka oružja u Izrael, piše pomenuti list, citirajući američke i izraelske zvaničnike.
Wall Street Journal navodi da je Obama u srijedu imao “veoma napet” razgovor sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i da je Netanyahu tražio američke sigurnosne garancije u zamjenu za dugoročni sporazum s Hamasom.
Glasnogovornica State Departmenta Marie Harf je, reagirajući na pomenuti članak, priznala da administracija Sjedinjenih Američkih Država pažljivo nadgleda isporuke oružja Izraelu, ali naglašava da to nije ništa neobično, s obzirom na situaciju u Gazi.
Harf je odbila detaljnije govoriti o isporukama oružja Izraelu, ali je istakla kako je prošle sedmice Obama potpisao uredbu kojom SAD sa još 225 miliona dolara finansira izraelsku Željeznu kupolu – protivraketni zaštitni sistem.
Američki predsjednik brani izraelsku upotrebu sile protiv raketa koje na njegovu teritoriju ispaljuje Hamas iz Pojasa Gaze, ali je više puta izrazio i zabrinutost zbog civilnih žrtava i pozvao na dogovor koji bi pružio više nade Palestincima.
Trećeg augusta je State Department objavio neuobičajeno oštro saopćenje nakon granatiranje škole Ujedinjenih naroda u Gazi. Iako nisu eksplicitno okrivili izraelsku vojsku za granatiranje, pozvali su na veću brigu za civile.
(Al Jazeera)
