BiH – Tribina posvećena ekonomskim pitanjima u Gradu Mostaru, prije posljednje agresije i postranim mogućnostima u organizaciji Unije studenata Univerziteta “Džemal Bijedić” sudeći prema interesovanju, otvorenim pitanjima i polemici koja je uslijedila iznova je potvrdila tešku političko ekonomsku kompleksnost u kojoj se nalaze Bošnjaci u ovom gradu.
Podsjetivši na rezultate i statistiku ekonomskog zamaha Mostara u predratnom periodu prof. dr. Smail Klarić je naglasio neke od mogućnosti zakonitosti uspješnih ekonomskih procesa. „Nažalost, Mostar je od privrednog čuda postao privredna pustinja”, ocijenio je prof. Klarić. On je posebno oštro osudio proces isisavanja novca iz grada kroz inostrane trgovačke centre, osiguravajuća društva i bankarska poslovanja. U ponuđenim rješenjima izlaska iz ekonomske bijede Klarić je predložio izradu strategije, formiranje stručnih timova, otklanjanje političkih, zakonskih i administrativnih prepreka, ali i prilagođavanje srednjeg i visokog školstva potrebama ekonomskog potencijala.
„Bojim se da smo stalno u fazi analiziranja stanja, bez prepoznatljivih iskoraka. Mostar je prije dvije godine u pogledu poslovnog ambijent bio na posljednjem mjestu”, u svom obraćanju kazao je doc. dr. Aner Žuljević. Prema njegovim riječima politika bi morala biti osnovni instrument u ekonomskom razvoju grada.
Bivši federalni ministar za izbjegla i raseljena lica Edin Mušić na primjeru funkcioniranja bivše općine Mostar Sjever čvrstim i neoborivim statističkim pokazateljima dokazao je opravdanost postojanja ove općine. Mušić je između ostalog podsjetio kako je ova općina prema popisu stanovništva iz 1991. Imala 13 954 stanovnika i kao takva bila među 47 od ukupno 142 bosanskohercegovačkih općine. Dok je djelovala općina je realizirala niz značajnih projekata kao što su vodo-snabdijevanje, izgradnja infrastrukture, javne rasvjete, izgradnju škola, domova, igrališta. Imali su pripremljene projekte digitalizacije poljoprivrednog zemljišta, revitalizacije poljoprivrede u bjelopoljskoj kotlini prema projektu rahmetli Osmana Prije, oživljavanja zapuštenog zemljišta HEPOKA. Prema Mušićevim riječima općinski budžet 1997. godine iznosio je svega 480.000 KM dok je 2004. godine, kada je ugašena općina, budžet iznosio 4.800.000 KM. „Dok je funkcionirala općina je u svakom trenutku imala 20-50 ljudi koji su razmišljali o potrebama građana, poboljšanju uvjeta života. Ukidanjem općina `nametnuti statut´ taj broj je sveo na svega 4 čovjeka. Novim izmjenama Statuta grada Mostara taj broj će se još smanjiti, vjerovatno na 2 čovjeka”, rekao je Mušić.
U zaključcima on je kazao kako je najbolje rješenje za Mostar vraćanje Prijelaznog statuta grada Mostara na snagu što podrazumijeva vraćanje šest Mostarskih općina. „Mala dogradnja i popravke Prelaznog statuta Grada Mostara najuspješnija je formula za funkcioniranje cijelog grada”, zaključio je Mušić.
Izvor: Rijaset.ba
