Sjeverni Sandžak – Nesuglasice i sukobi u Sandžaku više nisu samo sukobi Ljajića i Ugljanina nego postaju sukob jedne manjine sa državom. Veliki dio krivice snosi i vlast u Beogradu koja je izbjegavala da vidi problem u nastajanju.
Između političkih situacija na Kosovu i Sandžaku veoma je malo sličnosti, smatraju stručnjaci u Beogradu. Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, za Dojče vele kaže da je teško povlačiti paralelu između incidenata na Kosovu i u Sandžaku. „Kosovo je problem koji je cijelo jedno stoljeće opterećivao ovo područje, tamo su Albanci u apsolutnoj većini, što nije slučaj sa Bošnjacima u Sandžaku. Sandžak je prekogranična regija i u Sanadžaku su bili relativno stabilni odnosi i svi konflikti su bili unutar jedne konfesije“, objašnjava Popov.
Stručnjaci koje je Dojče vele kontaktirao su saglasni i da je država u velikoj meri kriva za posljednje incidente u Sandžaku. „Umjesto da riješi konflikte koji su postojali između političkih stranaka unutar jedne konfesije, u vladi su se našla oba politička lidera i Sulejman Ugljanin i Rasim Ljajić i država se time nije bavila jer se radilo o sukobu dvije političke grupacije“, kaže Popov i dodaje:
„Država je, međutim, napravila dvije neoprostive greške. Vlast nije obratila pažnju na ekonomski razvoj tog dijela koji je došao u krizu jer je uništena tekstilna industrija, kada je omogućeno da se prodaje kineska roba i zato što je dozvolila da se unutarvjerski sukob prenese na sukob jedne vjerske zajednice sa državom, time što je veoma nepažljivo prišla formiranju Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Zato se sada stvar mora vratiti u normalu, mora se razgovarati u legalnim tokovima, a ne na ulici“, dodaje Popov.
Srbiji potrebna pomoć sa strane?
Direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić smatra da je situacija u Sandžaku kolaps vladine politike po pitanju manjinskih prava. „Ovo je posljednji momenat u kome bi Srbija morala da nađe model integracije manjine, a ne samo tolerancije i unutrašnje diobe i svađanja. Bojim se da to više ne može sama da radi, već će joj biti potrebna pomoć sa strane“, navodi Janjić.
Aleksandar Popov ne isključuje mogućnost da kriza u Sandžaku eskalira, ukoliko država blagovremeno ne reaguje na pravi način. On međutim ne vjeruje u mogućnost da Sandžak dobije neku vrstu autonomije po uzoru na Južni Tirol, o čemu je govorio glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorlić. „Na to neće pristati ni Srbija, ni Crna Gora, ni međunarodna zajednica“, smatra on.
Posebno sporna za Dušana Janjića je uloga Turske u rješavanju konflikata u Sandžaku. „Način na koji je Turska došla u Srbiju direktnim aranžmanom predsjednika Borisa Tadića nije primjeren dugoročno dobrim odnosima dvije države. Turska je dovedena, ne samo da investira, nego i da miri dva ministra i time je uvučena u unutrašnje odnose u Srbiji“, kaže Janjić i dodaje da se samo jedna manjina Bošnjaka okupljena oko Ugljanina identifikuje sa Turskom, a da većina ipak smatra da su autohtoni narod u Sandžaku.
Muftina ideja
Nakon serije incidenata u Sandžaku, srpsku javnost je uznemirila i Muftina ocjena koji je kazao da će autonomija Sandžaka biti „neminovan društveni proces“ o kojem bi, u interesu stabilnosti Srbije i Crne Gore, na vrijeme trebalo voditi dijalog sa zvaničnim Beogradom i Podgoricom. Muftija Zukolić smatra da je model Južnog Tirola najprimjereniji oblik autonomije za Sandžak i tvrdi da autonomija Sandžaka ne predstavlja prijetnju državnom integritetu Crne Gore i Srbije.
Izvor: DW-World.de
