Dr. Mustafa Cerić: ‘Razmišljam o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH’

BIH – Bivši bh. Reis-I-ulema BiH dr. Mustafa Cerić u razgovoru za Anadolu Agency (AA), odgovorio je na pitanja o svojoj mogućoj političkoj karijeri o kojoj se posljednjih sedmica sve učestalije spekuliše.

Na pitanje kako komentira natpise “Daily Telegrapha”, a odmah potom i britanskog dnevnika “Daily Mail”, koji su ga optužili da je islamski radikal, iako je u jednom godišnjem izvještaju američke obavještajne agencije CIA, upravo dr. Cerić označen kao borac protiv islamskog ekstremizma i jedan od onih islamskih lidera, koji se otvoreno suprotstavlja terorizmu, bivši vođa Islamske zajednice BiH (IZBiH) kaže da je to “teško pitanje”, ali da je njegov “rekord u borbi protiv nasilnog ekstremizma konzistentan i transparentan”

“Ali, ono što je važno reći je da moje djelovanje nije prosto pod utjecajem želja i potreba britanske ili američke vlade, već u skladu sa onim što je ispravno. Moje dugotrajno prijateljstvo i partnerstvo sa ljudima i Vladom Sjedinjenih Država, kao i sa nekim članovima britanskog političkog establišmenta demonstrira zajednički interes za održavanjem našeg dijaloga i iznalasku načina da skupa popravimo ljudsko stanje širom svijeta i u Bosni i Hercegovini”.

Cerić iznosi i drugu stavku svoje vezanosti za SAD: “Vi ćete razumjeti da smo mi privilegirani kao nacija, da imamo preko 300.000 Bošnjaka koji Sjedinjene Države s ponosom nazivaju svojim domom. I to je samo jedan od razloga zbog kojeg sam često posjećivao SAD”.

Kada je Velika Britanija u pitanju, Cerić objašnjava:

“Samo je jedan jednostavan razlog zašto sam povezan sa Fondacijom Blair  (Tony Blair Faith Foundation).  I gospodin Blair i ja smo opredjeljeni da pomažemo sprječavanju religijskih predrasuda, konflikta i ekstremizma”.

Govoreći o spomenutim kritikama u britanskim novinama, Cerić kaže da se radilo  o bez činjeničnim, u argumentima “ekstremno siromašnim tekstovima”. Naglašava i da se radi o listovima “koji naginju desno” i koji “kontinuirano pokušavaju diskreditirati gospodina Blaira”.

Dodaje kako je samo priopćenje za tisak, uz pokazanu zahvalnost za njegov rad, koje je objavila izvršna direktorica Fondacije Blair, Charlotte Keenan sasvim “prikladna potvrda” njegovom dugogodišnjem opredjeljenju gore pomenutim ciljevima.

U priopćenju se između ostalog kaže da je Blair Fondacija, “u svakom slučaju apsolutno ubjeđena” kako je Cerićev angažman “ispravan i iskren” u podršci onim ciljevima za koje se ova globalna institucija zalaže.

Dr. Cerić naglašava kako je važno da javnost zna da su zajedno sa njim drugi članovi Fondacije Blair pravovelečasni i pravopoštovani Richard Chartres, glavni londonski biskup, velečasni David Coffey OBE, globalni ambasador (BMS World Mission), bivši predsjednik Svjetskog baptističkog saveza (Baptist World Alliance), velečasni Joel Edwards, bivši generalni director Saveza evangelista (Evangelical Alliance), Diarmuid Martin, rimo-katolički nadpiskup iz Dablina, rabin David Rosen, Predsjedavajući Međunarodnog jevrejskog komiteta (International Jewish Committee on Interreligious Consultations), rabin Sir Jonathan Sacks, bivši glavni rabin Komonvelta (United Hebrew Congregations of the Commonwealth), velečasni dr. Rick Warren, osnivač i stariji svećenik crkve u Saddlebacku (Saddleback Church and P.E.A.C.E Coalition).

Spomenutu nagradu, koju je UNESCO kreirao još 1945., prije Cerića, između ostalih dobili su i  Nelson Mandela i Frederik W. De Klerk (1991.), Yitzhak Rabin, Shimon Peres i Yasser Arafat (1993.), španski kralj Juan Carlos i bivši američki predsjednik Jimmy Carter (1994.).

Cerić kaže, da se Bosna može ponositi sa tri najveće svjetske nagrade, Nobelovom nagradom za književnost 1961. (Ivo Andrić), Oskarom za najbolji strani film 2001., (Danis Tanović) i ovom njegovom nagradom za mir UNESCO-a nagradom za mir 2003.

“Malo je tako malih zemalja poput Bosne koje imaju u svojoj kolekciji toliko univerzalno priznatih počasti”, kaže Cerić.

Napominje da je kao reis-I-ulema BiH predvodio globalno sastavljenu delegaciju na 24. zasjedanju muslimanskih lidera i intelektualaca na “historijskim trodnevnim razgovorima” u Vatikanu s predstavnicima katoličke crkve koje vodio kardinal Jean-Louis Tauran, vrhovnik Pontificijskog vijeća za međureligijski dijalog.

Tada je (2008.), preko 200 islamskih lidera potpisalo peticiju “Zajednički svijet” (The Common Word), a poslije velikih protesta u islamskom svijetu nakon što su danske novine objavile karikaturu sa likom poslanika Muhameda.

Tome treba pridodati da je Cerić i koautor nedavno objavljene Deklaracije o zajedničkoj sigurnosti građana svijeta (Declaration on Common Security and Global Citizenship) u izdanju Svjetskog Bošnjačkog kongresa (SBK), čiji je on predsjednik.

Zato su, kaže Cerić natpisi britanskih medija o njemu “slabo istraženi i neutemeljeni”.

“Kada se radi o mojoj ličnosti privatno ili javnom službeniku tu nema vuka u jagnjećoj koži. Ali, naravno nema ni ovce”.

Dr. Ceriću smo postavili direktno pitanje hoće li se kandidovati za člana Predsjedništva BiH ove jeseni?

Eksluzivno za AA, dr. Cerić, ipak kaže:

“Odgovor na vaše ponovljeno pitanje glasi: Ta mogućnost je uzeta u obzir i razmatra se. Učešće na izborima, u svojstvu nezavisnog kandidata, je mogućnost, ali još nije odlučeno. Bit će odlučeno u odgovarajuće vrijeme. Ubrzo,” izjavio je Mustafa Cerić za AA, otkrivajući ii mogući motiv vlastite kandidature:

“Sada je međutim jasno da, jednostavno rečeno, ovoga časa, zajedno i država i društvo u Bosni i Hercegovini pati od nedostatka političkog i ekonomskog vodstva”.

Na molbu da dodatno precizira kada će se dogoditi objavljivanje odluke o njegovoj mogućoj kandidaturi, dr. Cerić je ustvrdio:

“Očekujem da imam tu privilegiju da objavim nalaze posebne istraživačke komisije (koja se bavi procjenom izvedbe izborne kampanje op.aut.) –  narednih dana”.

Na pitanje o kakvoj se komisji radi, koja se, prema njegovim riječima u engleskoj verziji naziva “Exploratory Committee” (u prevodu komisija za procjenu potrebe i izvodljivosti izborne kampanje op. aut.) Cerić, kaže da je njeno formiranje uzrok činjenice kako situacija u Bosni i Hercegovini nije dobra “politički i moralno”.

Kaže da je prisutna i tendencija da se ta situacija ekonomski čak pogorša, “ali da postoji veliki broj ljudi koji su spremni ustati i preuzeti nešto da se to spriječi”.

“Kako bi se pronašao izlaz iz ove vrlo ograničene situacije u Sarajevu je formirano posebno povjerenstvo za te potrebe sastavljeno od vrlo sposobnih pojedinaca, da bi se izradila studija izvodljivosti šta može biti urađeno”, kaže naš sagovornik.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima više nego dovoljno političkih partija, ali pati od nedostatka političkog kadra, sposobnog da gleda ispred svojih uskih i partijskih interesa. Nažalost, postojeće političke partije su grobovi moralnog integriteta i političke kreativnosti.”, kaže Cerić.

Kaže kako je danas politika u BiH “reducirana na puku razinu naplate političke kirije.”

No, Cerić vjeruje kako sve više i više ljudi vjeruje da je jedini način da se izađe iz ovih zlokobnih krugova jasna politička alternativa sastavljena od slobodnih i nezavisnih umova koji su sposobni da izađu s novom političkom i ekonomskom vizijom.

“I bivši predsjednik Hrvatske Stipe Mesić je bio utopista kad je odlučio da obznani svoju poruku bez političke i partijske strukture iza njega. Ali njegova je utopija postala stvarnost, jer su slobodni i nezavisni umovi i srca prepoznali tu njegovu poruku koja nije bila okrenuta sama sebi, niti iz vlastitih interesa. Predsjednik Mesić uspio je u lomljenju željeznih političkih zidova, stvarajući novi politički prostor, koji je učinio da Hrvatska postane članica EU”, rekao je Cerić.

Na primjedbu da BiH ostaje slučaj sam za sebe, jedinstven u regionu i, ipak dugačiji od Hrvatske, Cerić kaže:

“Da, znao sam da ćete to reći. Bosna nije Hrvatska, ali moj odgovor za vas je, a zašto ne bi bila.”

Cerić navodi, kako BiH ima više razloga od Hrvatske da ujedini svoje sinove i kćeri kod kuće i u inozemstvu oko plemenitog cilja, o pristojnom, politički održivom, ekonomskom i socijalnom životu.

Cerić dodaje da je upravo pominjanja istraživačka komisija, formirana u Sarajevu, čiji sastav nije obznanio za sada, u razmatranje pred sebe postavila iznalaženje odgovora, kako da se poboljša zajednička sigurnost, dosegne moralna obnova, novo društveno otkrovljenje, stimulira ponovno ekonomsko investiranje, ohrabri multikulturalni karakter države i bosanskohercegovačkog društva.

“Bosna treba novu definiciju obećavajuće budućnosti u koju ljudi mogu vjerovati. Nažalost, postojeće političke partije su grobovi moralnog integriteta i političke kreativnosti. Mislim da moralni i odgovorni Bošnjaci nemaju prava da prakticiraju bilo kakvu neaktivnost prema situaciji u našoj naciji i našoj državi. Kroz povijest je naime dokazano da je upravo neaktivnost onih koji su mogli i morali djelovati omogućila da se plašimo slobode, podliježemo letargiji i kapituliramo pred apatijom”, odgovara Cerić.

Na pitanje, da li te riječi zapravo već sada potvrđuju kandidaturu ili drugu političku aktivnost odgovara:

“Sve je više i više poziva unutar i izvan Bosne i Hercegovine za praktičnom političkom akcijom. Ovi pozivi, međutim, ne dopiru do ušiju onih koji žele da održe status quo njihovog konformizma i indiferentnosti”.

Cerić objašnjava kako trenutačno ne postoji vizija na horizontu šta je to budućnost Bosne i Hercegovine, politički, ekonomski, kulturalno, regiaonalno, internacionalno.

Ta bi se vizija, po njegovim riječima temeljila na opredjeljenju onih koji znaju da požrtvovanje treba biti sastavni dio našeg života.

“To nije nešto za čim treba žaliti. To je nešto čemu treba težiti. Znam da to sada može izgledati utopijski, ali vjerujem da postoje individualci kod kuće i u inozemstvu koji su spremni investirati njihovo znanje, vrijeme i ustrajnost za bolju i napredniju Bosnu i Hercegovinu”, kaže Cerić.

“Znam da to sada može izgledati utopijski, ali vjerujem da postoje individualci kod kuće i u inozemstvu koji su spremni investirati njihovo znanje, vrijeme i ustrajnost za bolju i napredniju Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Cerić.

Približavajući se komemoraciji 100. obljetnice Sarajevskog atentata, koja će se obilježiti krajem juna u Sarajevu uz prisustvo nekih istaknutih svjetskih državnika Cerić izražava nadu, da je Evropa svjesna činjenice kako Sarajevo nije mirujuće mjesto da bi se ignoriralo, napustilo i ostavilo na milost i nemilost nesposobnim snagama da igraju igru u kojoj nema pravila.

“Nadam se da je Evropa naučila do sada da je Sarajevo bilo i da je još uvjek aktivni epicenter od koga nam može krenuti na bolje ili na gore. I da Bosna mora imati jako i odgovorno političko vodstvo, da Bosna mora biti oslobođena straha i siromaštva, da Bosna mora biti mjesto mira, pravde i sigurnosti za sve. U protivnom, historija će nam se ponoviti”, rekao je Cerić.

Zbog svih onih loših uspomena iz minulog stoljeća, tvrdi Cerić, Bosni je, više nego ijednoj drugoj zemlji na svijetu potrebno da bude ujedinjena i jaka zbog svoje mirne i napredne budućnosti.

“I zbog toga Bosna ne može dozvoliti da ima slabo, nemarno, neefikasno i marginalno vodstvo”, kaže Cerić.

Na pitanje, koje su po njegovom mišljenju najveće greške aktuelnog Predsjedništva BiH, Cerić kaže kako on ne bi trebao govoriti o tome.

“Ali, želio bih reći, da je protiv zdravog razuma, i protiv naše bosanske inteligencije da se državom Bosnom još uvjek upravlja plemenskim i etničkim načinom, umjesto idejom o vladavini prava”, rekao je Cerić.

Bosna i Hercegovina je kaže, žrtva pogrešnog tumačenja, kako se država dobija samo u ratu, a ne u miru.

Podsjeća na znano Hegelovo shvatanje, po kojem je država stvorena i održava se ratom, umjesto vladavinom prava još uvjek dominirajuće, čak i u glavama nekih stranaca, bar kada je kad je u pitanju bosanski ustav i pokraj toga što je Hegelova ideja bila teoretski poražena od Kanta.

“Svijet je uistinu evoulirao. Woodrow Wilson (američki predsjednik – op.aut.) je 1918., u svom pismu Franklinu Rooseveltu (također kasnijem američkom predsjedniku – op.aut.) učinio da vjerujemo kako je rat bio samo odsustvo međunarodnog poretka, koji je trebao biti oporavljen uz pomoć međunarodnog prava, uz sprovođenje zakona preko uspostavljanja sudova – po modelu zapadne demokracije. Nažalost, ovaj model zapadne demokracije, još nije proširen u Bosni i Hercegovini”, rekao je Cerić.

Kaže, kako je država BiH još uvijek nenapadna “sluga rata”, u kojoj vladavina zakona još nije utemeljena tako da bi ovaplotila ideale zapadne demokracije.

“Mislim da bi uloga bošnjačkog člana kolektivnog Predsjedništva bila da se uhvati u koštac s ovim problemom i drži pritisak, tako da država Bosna i Hercegovina postane slobodna i demokratska poput svih slobodnih i demokratskih država u Evropi”, rekao je Cerić.

U čemu se po Cerićevom mišljenju još sastoji uloga člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka?

“Bošnjački član Predsjedništva mora biti kao ‘zviždač’ (onaj koji otkriva nezakonite radnje – op.aut.) sa nacionalnim i međunarodnim smjernicama,da štiti temeljna ljudska prava svih građana Bosne i Hercegovine”, rekao je Cerić.

“On treba posvetiti svo svoje vrijeme državnim poslovima, na domaćoj i međunarodnoj razini. U isto vrijeme, taj član Predsjedništva BiH ne bi trebao prvoditi svoje dragocjeno vrijeme na interne razmjerice svoje partije i na dnevno-političko trgovanje preko entitetskih ili kantonalnih linija. Zbog toga sve više ljudi misli da Bošnjaci trebaju neovisnog kandidata za Predsjedništvo. On bi trebao biti neko ko može govoriti slobodno i neovisno sa svim političkim partijama, sa svim organizacijama i individualcima kod kuće i u inozemstvu, bez partijskih ‘lisica’ oko ruka i bez straha i tromosti, bez suženih vidika, i neinventivnosti od čega nije u stanju vidjeti šumu od drveća”, kaže Cerić.

Cerić ističe da je političko nejedinstvo Bošnjaka glavni problem u BiH, jer Bošnjaci bi trebali biti vodeća snaga progresa i sveukupne demokratizacije zemlje, imajući u vidu sva prethodna iskustva.

“Uvažavajući ono što smatra pomenuta istraživačka komisija i moja je procjena kako je nedostatak ujedinjene političke snage medju Bošnjacima   prepreka broj jedan da bi se ostvario napredak. Naravno ovaj se problem da poravniti i sa njegovim popravljanjem sve ostale prepreke bit će lakše savladati”, kaže naš sugovornik.

Ostavlja dojam kao neko ko je otvoren za ulazak u nove političke saveze i dogovore.

“Imamo historijsku odgovornost da definiramo sami sebe u odnosima sa našim komšijama, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu i svijetu. To je poglavlje koje tek treba napisati, i ja sam umjereni optimista da mi već počinjemo stavljati to pero na papir. Narod zaslužuje ništa manje od toga. Parola koju bi trebalo ispisati na zidu je, da politička mudrost može preovladati i da selekcija pragmatičnog vodstva ostaje izvjesna mogućnost”, kaže Mustafa Cerić.

(bosnapress)