Na sjednici Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoja i informatičko društvo, razmatrane su informacije o radu Ministarstva prosvjete. Zamjenik predsjednika Odbora, narodni poslanik prof. dr Jahja Fehratović, inicirao je mnoga pitanja, ali i tražio odgovore od ministra Branka Ružića.
Dr. Fehratović pohvalio formiranje naučno-obrazovnih u Sandžaku, ali je kritikovao njihovu neaktivnost.
– Obradovalo me formiranje naučno-obrazovnih centara Ras i Pešter. Smatram da su ti centri jako važni za razvitak nauke u ovim krajevima. Ono što me interesira, obzirom da je naučni centar Pešter osnovan 2020. godine, da je utemeljen, da ima svog direktora, svoje rukovodstvo, nisam našao ni na jedan projekt koji su oni realizirali, nisam naišao ni na jednu ozbiljnu aktivnost koju je taj naučni centar sproveo, a smatram da je to jedan veliki resurs koji nažalost nije dovoljno iskorišten.
Dr. Fehratović naveo probleme sa kojima se suočavaju đaci u planinsko-brdskim predjelima.
– Rastužuje me činjenica da su isturena odjeljenja škola u planinsko-brdskim predjelima jako zapuštena. Navest ću dva primjera gdje su građani samoinicijativno uradili obnovu škola. To je istureno odjeljenje OŠ 25. maj iz Delimeđa, u Dobrom dubu, opština Tutin. Tu su bili poljski toaleti, tu nije imalo vode… i ti mještani niti su imali podršku lokalne samouprave, ni direktora škole, pa su se sami organizirali i obnovili cjelokupnu školu. Sličan primjer je i sa školom u Paljevu, gdje su mještani o svom trošku izgradili novu seosku školu. Ostao je još teren da se uradi, a to bi moglo Ministarstvo prosvjete da pomogne.
Dr. Fehratović kazao da školama u planinsko-brdskim predjelima treba pomoći i oko grijanja učionica i organiziranja prijevoza učenika.
Uputio apel i da se omogući organiziranje ekskurzija za pripadnike obrazovanja na jezicima manjinskih naroda u maticama državama.
Dr. Fehratović pozvao i da se riješi status vjeroučitelja.
– To su jedini prosvjetni radnici čiji status nije u cijelosti riješen. Ti ljudi su u grču, dobijaju ugovore na godinu dana, nemaju status koji imaju ostali prosvjeti radnici, moramo raditi na rješavanju ovog problema.
On je zatražio i formiranje škola bosanskog jezika u dijaspori.
– Ja znam da iz mojeg naroda ima zainteresovanih, ima želje da se otvori pri ambasadama i pri konzulatima, kao što su škole za srpski jezik, da se otvore i škole bosanskog jezika za građane R. Srbije u dijaspori.
Dr. Fehratović ukazao i na potrebu za đačkim menzama u školama, podsjetio i na kršenje udaljenosti kladionica i kockarnica od škola u Novom Pazaru, te predložio da se granica udaljenosti pomjeri sa 200 na 500 metara.
(SANA)
