Dr. Fehratović – Od trgovinskih ugovora sa Turskom Sandžak imao najmanje koristi

Skupština Srbije počela je danas raspravu o setu zakona iz oblasti trgovine. Pred poslanicima su se našli Prijedlog zakona o trgovini, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o elektronskoj trgovini i Prijedlog zakona o robnim berzama. Narodni poslanik dr. Jahja Fehratović podsjetio na ranije ugovore sa Republikom Srbijom i uticaj na privredu u Sandžaku.

– Ja ću se ovdje osvrnuti na nekoliko stvari vezanih za trgovinu i zakone o trgovini, te na zakonska akta koja su uzročno i posljedično povezani sa ovim načinom i zakonom o trgovini i prenijeti neke konkretne utiske, probleme i dileme građana Sandžaka vezano za određene odluke.  Prvi je, kao što znate prošle godine prilikom dolaska predsjednika Republike Turske Erdoana u Novi Pazar zajedno sa predsjednikom Vučićem obećano je i potpisano to da će se 5000 tona govedine izvoziti iz Sandžaka. Tad je doslovno kazano da će ta junetina ili to biti podrška ili pomoć poljoprivrednicima Pešteri da jednostavno mogu obnoviti stočni fond kvalitetnim mesom koje će dalje biti distribuirano prema Turskoj, međutim evo godinu dana poslije niti jedan poljoprivrednik nije doživio bilo kakvu vrstu otkupa žive stoke za te namjene, pa je logično pitanje svih tih poljoprivrednika koji su bili obradovani ovakvom vrstom obećanja turskog predsjednika, a mi kao država potpisali taj sporazum o izvozu 5000 tona govedine sa ovog prostora prema Turskoj, da li je krenuo taj proces i da li se izvozi meso za Tursku, obzirom da se iz sandžaka ili sa Pešteri zaista ne izvozi.

Dr. Fehratović ukazao i na neravnopravan status domaćih preduzetnika i velikih trgovinskih lanaca iz Turske.

– Druga važna stvar je vezana je za taj sporazum sa Turskom vezanim za određeni vid olakšica u trgovini sa Turskom, gdje mala i srednja preduzeća iz Sandžaka itekako imaju problema kada je u pitanju uvoz gotovih proizvoda iz Turske, a sa druge strane imamo turske firme koje ne plaćaju carine, niti bilo kakve vrste obaveza prema Republici Srbiji, posebno tekstilna industrija i recimo neki trgovinski lanci poput Waikikija koji uvoze gotove proizvode, zatim vraćaju PDV u Turskoj i na taj način ugrožavaju naše male tekstilne firme koje uvoze repro materijal, plaćaju određene vrste dažbina državi i ne mogu biti konkurentni. Zato je nekih 30-40 procenata umanjena snaga i moć proizvodnje domaćih proizvođača tekstila, jer zahvaljujući tim sporazumima koji su na korist samo turskoj strani, a protiv su domaćim proizvođačima koji su sada ugroženi i morali su da smanje svoju proizvodnju za pomenuti postotak. Tim ugovorima su turski proizvođači povlašćenji da, recimo, ne plaćaju poreze Srbiji, da PDV koji moraju platiti imaju povraćaj u Turskoj, dok naši proizvođači nemaju te povlastice i uz to, iako su kvalitetni, nisu konkurentni sa cijenama za te proizvode i na taj način se polako guše i dolazi do pada njihove proizvodnje, što dovodi do toga da se i broj zaposlenih u toj vrsti industrije smanjuje.

On je ukazao i na problem u građevinskoj industriji gdje je došlo do prevare domaćih dobavljača u Novom Pazaru od strane turske firme.

– Vrlo nam je recimo interesantno i to da se u građevinskoj industriji u kojoj se pojavljuju i turske firme, konkretno u Novom Pazar u jedinom zdravom segmentu naše industrije, gdje naši vrijedni ljudi i poslodavci dobro rade i posluju. Čak se desilo da se jedna firma zaduži kod domaćih dobavljača za pravljenje jedne zgrade i nakon završetka tih radova prodaje stanove i jednostavno se pokupi i ode za Tursku, a svi ti dobavljači uopšte ne budu isplaćeni niti ispoštovani i na taj način se dodatno ugrožava cijelo njihovom poslovanje i moć da idalje budu konkurentni na tržištu. Zato je logično pitanje nas sa tih krajeva da li ovim zakonskim rješenjima štetimo mi kao država a posebno firme koje se bave srednjim i malim biznisom, a naročito u tekstilu i poljoprivredi, a u posljednje vrijeme i u građevinarstvu, kazao je dr. Fehratović.