Divlja gradnja betonirala crnogorsku obalu

3
23

Crna Gora – Zvanične procjene kažu da je u Crnoj Gori blizu 100 hiljada nelegalno izgrađenih objekata.

Crna Gora godinama se suočava sa problemom divlje gradnje, posebno na primorju. No i pored obaveza države da taj problem konačno riješi, Zakon o legalizaciji već tri godine je u skupštinskoj proceduri.

Iz vlasti kažu da se za to vrijeme broj nelegalnih objekata smanjio. S druge strane, civilni sektor tvrdi suprotno. Za arhitekte problem je planiranje koje je, kažu, betoniralo crnogorsku obalu.

Petrovac, malo mjesto na crnogorskoj obali, a posljednjih godina zapljusnuo ga je talas gradnje. To ljuti Marinu, stanovnicu koja više ne šeta gradskom rivom. Ne želi, kaže, da gleda novo betonsko lice grada.

„Imamo nekoliko zgrada koje su po formi soliteri, obzirom na dimenzije i visinu, gabarite. To se, kao što svako vidi, ne uklapa u ambijent Petrovca, u postojeće urbano jezgro, koje je vijekovima i decenijama nastajalo. To strši, to je krajnje estetski neprikladno“, kaže Marina Zec-Medin.

Petrovac je dio opštine Budva, sinonima graditeljskog buma na crnogorskom primorju. Samo prošle godine izdato je skoro 100 dozvola za gradnju. Ona nelegalna, tvrde u Opštini, svedena je na minimum, i gdje je bilo zakonski moguće – ucrtana u planove.

Dug put do zakona

„Broj nelegalnih objekata u Budvi je broj objekata koji je nastao između 1990. i 2000. godine. Nakon donošenja detaljnih planova od 2007. do danas, broj nelegalnih objekata se može smatrati da ni ne postoji, posebno od 2008. kada je zakon divlju gradnju okarakterisao kao krivično djelo“, kaže Danijela Marotić iz Opštine Budva.

Zvanične procjene kažu da je u Crnoj Gori blizu 100 hiljada nelegalnih objekata. Preciznog podatka – nema. Dio civilnog sektora upozorava da je on mnogo veći, a hronična dijagnoza primorja – gradnja bez kontrole i prostornog planiranja.

„Skoro na samoj obali mora se grade soliteri od po 12 ili 13 spratova. E sada, ako znate ko stoji iza tih objekata – moćni pojedinci povezani sa vlašću, onda vam je jasno zašto Vlada dozvoljava sve to što dozvoljava“, kaže Ines Mrdović iz nevladine organizacije MANS.

Nelegalnu gradnju kontrolira osam inspektora u državi. Oni su prošle godine pokrenuli više od tri hiljade postupaka, srušili 64 objekta i podigli 122 krivične prijave.

Potpisivanjem Bečke konvencije Crna Gora se obavezala da do kraja 2015. riješi pitanje svih neformalnih naselja u državi, no zakon o legalizaciji, kojim se to definira, još je na čekanju – već treću godinu. Crnogorska Vlada još ga dorađuje.

Više u videosnimku…

(Al Jazeera)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. Vecinu tih objekata su sagradili Srbijanci dugorocnim beskamatnim kreditima,izmedju 1980. i 1990.godine,koje nikada nisu vratili.Za uzvrat su uvijek radili protiv Crne Gore i dan danas im je zadatak destabilizacija drugog oka u glavi.Tako nesto je moguce samo u demokratskoj Milovoj Crnoj Gori.

  2. Pa nego sta nego legalizovati. Jednostavno navuku ljude da prave bez dozvole koja se veoma tesko dobija ili skoro nikako a onda napravis zakon legalizacije pa po novcaniku. To je politika crnogorskih vlasti “mafijasa” jer od izdavanja dozvole oni nemaju skoro nikakvoh haira. I moj zet koji je napravio zamak na moru koji cak sta vise nema ni leglanu struju kaze pa to tako svi rade i cekaju legalizaciju sto nema nikakvog smisla. Kad se to legalizuje pa kad im dodju godisnji porezi na imovinsku vrijednost ima da se hvataju za glavu.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.