Dijaspora najviše ulaže u rodni kraj pomažući rodbini

15
37

moneyBalkan – Milijarde, milijoni eura ili dolara, stižu godišnje iz inostrandtva na račune građana u državama regije. Oni koji rade u inostranstvu, pomažu svojima u rodnom kraju. Najčešće roditeljima koji jedva krpe kraj s krajem, za lijekove ili hranu. Novac je često namijenjen za školovanje, gradnju kuća, ponekad za štednju ili neki biznis.

U temi sedmice bavimo se pričom o ljudskim sudbinama. Svaka doznaka – priča je za sebe.

Polovina ukupnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine živi u inozemstvu. Prema službenim podacima, svake godine bosansko-hercegovačka dijaspora u Bosnu i Hercegovinu pošalje oko 1,5 milijardu eura, što predstavlja 13,4 posto bruto domaćeg proizvoda. To već godinama spašava bosansko-hercegovački politički i privredni sistem od propasti, a taj novac građani BiH koriste za puko preživljavanje. Više u priči Aide Đugum “BiH: Veliki potencijal dijaspore neiskorišten”.

Dvije i po milijarde eura. To je procjena sume novca koju su građani protekle godine dobili od svojih rođaka iz inozemstva. Najveći dio te svote daje se iz ruke u ruku, tokom njihovog boravka u matici, šalje autobusom, ponekad čak i redovnom poštom u kovertama. Manji, zbog visokih dadžbina, koji katkada iznose i do 10 posto poslate svote, stiže servisima za slanje novca. Milan Nešić u tekstu “Srbija: Novac dijaspore krpi rupe u kućnom budžetu” je zabilježio.

Siromaštvo na Kosovu bilo bi još veće da nema doznaka koje kosovski emigranti svakog meseca šalju svojim porodicama na Kosovu. Njihova vrijednost godišnje dostiže i do 600 miliona eura, ali one uglavnom služe za osnovne potrepštine i preživljavanje. Detalje ima Amra Zejneli u tekstu “Pomoć emigracije umanjuje siromaštvo na Kosovu”.

Crna Gora, u odnosu na broj stanovnika, ima brojnu dijasporu koju uglavnom čini ekonomska emigracija koja, sudeći po sumi, koja svake godine ulazi u Crnu Goru, na ime novčanih doznaka građanima, ne zaboravljaju najbliže i svoj zavičaj. Procjenjuje se da u državu svake godine iz inostranstva, građanima, stigne 500 – 600 miliona eura, što je skoro jednako trećini državnog budžeta. Više pojedinosti u priči Esada Krcića “Ino novčane doznake – mnogim Crnogorcima spas”.

U vremenima krize dobro dođe novčana injekcija nekoga od rodbine koji je otišao u zapadnu Europu za poslom ili boljom plaćom. Devizne doznake iz inozemstva, u prvom redu iz zemalja zapadne Europe, nisu više zlatna koka i bogat izvor deviza za državu, kakav su bile u vrijeme socijalizma, ali i dalje priličnom broju hrvatskih obitelji pomažu da u ovim vremenima održe glavu iznad vode – navode sugovornici Enisa Zebića u tekstu “Hrvatska: Devizne doznake dobrodošla dopuna kućnog proračuna”.

(Slobodnaevropa)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

15 KOMENTARI

  1. JA MISLIM KAD BUDEMO REPUBLIKA SANDZAK
    DA CE BITI JOS VISE ULAGANJA I IZGRADNJE INFRASTRUKTURE.
    pa vi iz srbije bujrum da radite kod nas da bi preziveli.
    ti Olivera imaces privilegije kao stalna clanica ovog portala..
    😉 🙂

    • Aferim, kad im para treba eto ih a kad ih pitamo gdje ih potrosiste kazu nam ” a ko ste vi da mi vama podnosimo izvjestaj”. E tako nece da moze.

  2. Samo smo mi pokvarili ove nase domicilne stanovnikeu rodnom zavicaju,ove nase rodjake koji sjede i samo cekaju kad ce im neko sta udjeliti -poslati iz Dijaspore.
    Napravili smo od njih bogalje ,neradnike parazite…!
    Ja razumem starijima koji ne mogu privredjivati za sebe ,treba poslat ,ali brate mladji mogu konju rep iscupat ,cekau i oni to nije dobro za njih,da me pogresno ne razumete..!

  3. Vala ste pokrali dolje sta se pokrast moglo a i nas ste poprilicno ogulili tako da momentalno samo budala moze dolje nesto da ulaze.
    Kad dodjemo dolje ima dosta onih koji nam se rugaju i podsmijevaju nazivajuci nas pogrdnim imenima. Vi ste mi dolje kao nesto cool, vi sve znate bolje od nas a kako i nebi kad po cijeli dan visite u kaficima ispijate kahve a ono sto ostane od dana vi ste na internetu. U mom selu ja mislim samo ovi preko 50 god da nemaju facebook ovo ostalo po citav dan pregledava tudje profile i ostavlja komentare.

  4. Ne šalje samo sandžačka dijaspora infuziju svojima. Ja mogu dati komentar iz ugla moje sredine i šire familije. Skoro svaki dijasporac šalje roditeljima. Međutim, sa širom rodbinom je druga stvar. Kad dođu u toku godine, donesu darove, padne i koji evrić, kupi se poneka stvar, povede u provod i to je to. Ni na zapadu ne cvetaju ruže i tamo se može ostati bez posla. Danas se svaki pojedinac mora uzdati prvo u sebe pa onda u druge. Lepo je kad imaš nekog da te u jednom periodu života šlepa, čak i finansira, prokrči put, ali i tu privilegiju nemaju mnogi. Dijasporci su, čini mi se još najbolji kad treba povući nekog napolje. Pomognu pri zapošljavanju, snalaženju u novoj sredini. Što se povratka tiče, uglavnom se vraćaju stariji ljudi, penzioneri. Obično su zaimali ili već imaju nekretninu, država im daje povlasticu pri povratku da mogu povući predmete domaćinstva u protivrednosti od 5.000 EUR. Sa penzijom stečenom napolje bi se teže živelo, a ovde su sa istom bogataši. Međutim sa stanovišta države, prava je šteta što se ne podstiču naši ljudi da ulažu. Time bi se trebalo baviti ministarstvo dijaspore.

    • Aida slazem se sa vama ali umjesto Sandzackuh politicara realnije da ste rekli rezimski politicari-poltroni. Dijaspora je spremna da ulaze u Sandzak ali trenutno stanje -situacija je nestabilno-nesigurno,gdje drzava gleda svakog uspjesnog Sandzakliju da slomi nametuci im razne kazne i preze.

  5. Dijaspora može da nas preporodi samo joj treba dati podršku. Neće kod nas doći da ulažu nikakvi strani investitori, nismo mi povoljna destinacija ni za kiga. Jedina šansa su nam naši bogati ljudi koji žive van i koji bi mogli svojim ulaganjima da preporode Sandžak.

  6. Evo ja cu reći nešto sto se tiče Juznog Sandzaka: sto se tice Bosnjackog stanovnistva pa tu je mozda 60% u inostranstvu i oni odrzavaju u zivotu ovih 40% a da nije toga pokrepali bi a ovako je stanje na cijelom području Sandzaka nas izlaz iz ove situacije da se udruzujemo i iskoristimo nase područje kao prvo u Poljoprivredi otvaranje velikih Farmi Mlekara proizvoditi zdravu hranu traziti saradnju sa Arapskim Zemljama Turskom itd. Da im izvozimo HALAL proizvode kada bi se fokusirali na ovome vidjeli bi za 10 godina Sandzak bi postao jedan vrlo bitan ekonomski Faktor u Regionu trebaju nam strucnjaci ekonomije poljoprivrede trgovine a sto manje ovih kvazi Politicara i Stranki

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.