Deset događaja koji su obilježili 2015. u južnom Sandžaku

Sandžak – Za nama je još jedna godina koja nikoga nije ostavila ravnodušnim. Desilo se mnogo toga o čemu će se ubuduće još dugo pisati a čije uzroke će vrijeme ubrzo pokazati. Nakon što smo svjedočili burnoj 2014. godini koja je po mnogo čemu postala historijska i u kojoj su brojne pobune i protesti u gradu pokazali da narod želi promjene i bolje uslove za život, u 2015. smo pratili posljedice strogih zahtjeva naroda. Sve je kulminiralo egzodusom stanovništva kakav nismo vidjeli od ratnih 90-ih.

Trideset događaja se našlo u užem izboru, od kojih smo izabrali deset, po nama najvažnijih.

10. Sramne presude crnogorskog “pravosuđa”

Kada je u pitanju crnogorsko “pravosuđe”, u prethodnoj godini nismo vidjeli ništa novo. Zarobljeno sudstvo u Crnoj Gori je, po ko zna koji put, pokazalo da nije spremno da sudi po pravdi pa smo u 2015. svjedočili oslobađanju svih optuženih za ratni zločin u Kaluđerskom lazu u opštini Rožaje, 1999. godine kada su ubijene 23 osobe. Tužilaštvo ipak “traži” odgovorne za ubistvo njih 16, ali su početkom septembra svi optuženi oslobođeni. Ratni zločini poput onog u pljevaljskoj Bukovici, rožajskom Giljevu i deportaciji Bošnjaka Vojsci RS su također ostali nerasvijetljeni. Sramna je bila i presuda Muharemu Fejziću, koji se prije dvije godine usudio da javno progovori o prekograničnom švercu cigara. On je sredinom 2015. kažnjen novčano sa blizu 14 hiljada eura. Kasnije, u dnevnim novinama Vijesti, objavljeni su dokazni materijali o švercu cigara preko Rožaja, tj. zabilješke bivšeg načelnika rožajske policije rahmetli Ernada Kalača.

9. KK Ibar u Superligi

Kada je u pitanju sport, napravljen je novi iskorak. Košarkaši Ibra plasirali su se u Erste Superligu i tako napravili najveći uspjeh rožajske košarke u historiji. U konkurenciji šest najboljih ekipa u državi, Ibar je završio peti, samo jedan bod manje od mjesta koje je vodilo u polufinale. Uspjehu kluba su uvelikom doprinijeli navijači “Gazije Sandžak” koji su svojim fanatičnim bodrenjem vodili tim iz pobjede u pobjedu. Sportske uspjehe su zaokružili kik bokser Remzija Dacić koji je u Rožajama postao profesionalni prvak Evrope u svojoj kategoriji, a kasnije na Svjetskom prvenstvu u Beogradu osvojio bronzanu medalju, odličje koje je na istom takmičenju pripalo i Dejvidu Kajeviću čime je KBK Univerzum postao najuspješniji i najtrofejniji klub u državi.

8. Arheološko utvrđenje Izlit na Gradini

Postoje pisani tragovi da je utvrđenje Izlit na Gradini podignuto u 16. vijeku, dok drugi smatraju da je izgrađeno znatno starije, negdje u petom vijeku. Smatra se da je ovo utvrđenje u prošlosti nekoliko puta rušeno i ponovo izgrađivano. Utvrđenje je zatrpano zemljom i ne može se tačno utvrditi koliko je duboko u zemlji. Smatra se da se na ovom mjestu nalazi zid dužine 100 metara. Unutar zida su temelji, osmatračnice i kule. U prvom iskopavanju sredinom juna, iskopan je dio zida dužine tridesetak metara. Na proljeće ove godine očekuje se nastavak istraživanja, kada će biti poznato više detalja o ovom utvrđenju gdje je ujedno i Vidikovac grada.

7. Ponovno aktuelizovanje priče o prekograničnoj regiji Sandžak

U 2015. ponovo je aktuelizovano formiranje prekogranične regije Sandžak, temi koju formalno podržava većina stranaka koje su dio lokalnih vlasti u sandžačkim gradovima. Najveći pomak je napravila HG Sandžak Euroregio iz Ahena koja je na sastanku predstavnika euroregije Maas-Rhein sa predstavnicima HG Sandžak Euroregio iz Ahena u belgijskom gradu Eupenu koji je i sjedište EMR prekogranične regije unutar granica Njemačke, Belgije i Holandije, dobila obećanje o podršci u osnivanju prekogranične regije Sandžaka na granici Crne Gore i Srbije! Online peticiju je potpisalo preko 4 hiljade građana za kratak vremenski period. Bošnjačka demokratska zajednica (BDZ) je u nekoliko navrata najavila da će im formiranje regije Sandžak biti prioritetno pitanje, dok smo iz Bošnjačke stranke imali nekoliko najava koje su, ipak vrlo slabe, znajući da o Sandžaku nije bilo riječi na trećem kongresu ove stranke ali i da se predsjednik SO Rožaje Husein Kurtagić ogradio od ove tačke Statuta Bošnjačke stranke koja je uostalom 2006. potpisala sporazum o Sandžaku sa DPS-om koji se potom pokušao sakriti. U sjevernom dijelu Sandžaka, SDA i BDZ su sigurna podrška ovom projektu koji će uveliko zavisiti od narednih izbora i podršci pro-srpskoj SDP, Rasima Ljajića.
Predsjednik HG Sandžak Euroregio je najavio i poziv vladama Srbije i Crne Gore o formiranju prekogranične regije Sandžak.

6. Prodaja lokacija A1 Gornjeg Ibra

Turska kompanija Sancakli Mobiliya nedavno je kupila dio imovine bivše fabrike Gornji Ibar Rožaje, koju čine zemljište i objekti, za 400 hiljada eura. Kupoprodajni i ugovore o investiranju i zakupu dijela imovine potpisali su predsjednik Tenderske komisije, Branko Vujović i jedan od vlasnika Sandžakli Mobiliya, Mensud Sandžakli.

Novi vlasnik će platiti 400 hiljada eura za bivšu lamelirnicu, uložiti 5,36 miliona eura i zaposliti 159 radnika u naredne tri godine, odnosno 49 radnika u prvoj godini u firmi koja će se zvati Montenegro Vud Sandžakli Mobiliya.

5. Medresa Gazi Isa-beg nastavila sa radom

Najstarija rožajska medresa Gazi Isa-beg koja već 13 godina vrlo uspješno radi u Rožajama, naišla je na velike udare u 2015. godini. Islamska zajednica u Crnoj Gori je najprije pokušala ugasiti medresu u blizini džamije Sultan Murat II tako što je oduzela zgradu u kojoj se sada nalazi ženska medresa Mehmed Fatih II i dječiji vrtić Islamske zajednice u Crnoj Gori. Nakon što je promjenom ustava koji je prilagođen za reizbor Rifata Fejzić na poziciju reisa IZ u CG koji će na ovoj poziciji, umjesto početnih 4 iz prvobitnog ustava, biti nevjerovatnih 18 godina kada je dva puta mijenjan ustav u ove svrhe. Medresa Gazi Isa-beg je uprkos pozivima reisa Fejzića da se ugasi Medresa, nastavila sa radom pa se sada nalazi u zgradi na Trgu mula Jakupa ef. Kardovića gdje se nalaze još i Muftijstvo Sandžačko i Škola Kur'ana. Kada sve sumiramo, možemo ipak biti zadovoljni činjenicom da se u Rožajama nastava trenutno odvodi u dvije medrese, čime se može pohvaliti samo mali broj gradova na Balkanu.

4. Efekat rožajskih protesta: Stečajci mogu ići u penziju

Krajem 2014. godine održana su četiri velika građanska protesta u Rožajama koja su prekinuta postavljanjem ultimatuma Vladi Crne Gore. Nedugo zatim, u Skupštini se glasalo za izmjenu zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, pa su bivši radnici preduzeća u stečaju mogli prijevremeno u penziju. Fondu penzionog osiguranja do isteka roka važenja ovih izmjena podnijeto je oko 3.000 zahtjeva, obrađeno je 1.200, a samo je u 600 slučajeva odlučeno pozitivno do avgusta 2015. godine. Procjena Fonda za penziono osiguranje je, prema nezvaničnim informacijama, da će oko 1.500 do 2.000 radnika ostvariti pravo na prijevremenu penziju po ovom osnovu. Uprkos činjenici da su penzije vrlo niske, napravljen je pomak u borbi za prava naroda. NVO MA GIR iz Rožaja je nedavno sa NVO Euromost i Altenativa iz Nikšića započela borbu za dobijanje dječijeg dodatka u Crnoj Gori a najavljeni su i novi protesti ispred Centra za socijalni rad u Rožajama.

3. Slučaj “Fetan Cakutaj” – oduzimanje socijale nepokretnom čovjeku

Šezdesetogodišnji Fetan Cakutaj iz rožajskog sela Bać je početkom 2015. Cakutaj umro u krajnjem siromaštvu. On i njegova sestra Faza (57), živjeli su od svega 60 eura tuđe njege i pomoći, kao i od pomoći komšija. Njima su u oktobru, odnosno decembru, preprošle godine ukinute socijale. Rahmetli Fetan sedam godina je bio vezan za postelju i o njemu se starala njegova sestra, koja je i sama krhkog zdravlja. Faza Cakutaj je ispričala da je Fetan preživio srčani i moždani udar, usled čega je ostao nepokretan, te da je kasnije obolio od dijabetesa.

“Neshvatljivo je da bez socijale ostanu teški i nepokretni bolesnici, kao što je bio Fetan. Kakva je ovo država koja ugrožava svoje građane i dozvoljava da umiru od gladi i nedostatka lijekova. Tužno je što je Faza, koja nema ni dana škole, nepismena je i bolesna, proglašena sposobnom za rad ali je za svaku osudu to što je ovako težak bolesnik kao što je bio Fetan ostavljen pred samu smrt bez socijale. Ovakvo ponašanje odgovornih zaista je nerazumljivo, i ovo je jasan primjer da vlast ne vodi ni malo računa o svojim građanima.” – saopšteno je tada iz nevladinih organizacija.

2. Izgubljena jedina veza Rožaja sa Hajlom prilikom razgraničenja Crne Gore i Kosova

Nakon što su 26. avgusta u Beču, predstavnici Vlade Crne Gore Igor Lukšić i Raško Konjević potpisali sporazum o razgraničenju sa Kosovom, građani Rožaja su shvatili šta se zapravo desilo. U momentima kada je rožajski turizam išao uzlaznom putanjom, potpisan je sporazum o razgraničenju kojim je od rožajske teritorije oduzet najznačniji dio teritorije kada je u pitanju turizam jer je grad ostao bez jedine veze sa Hajlom, tj. teritorije gdje se nalazio jedini put za automobile, ali i obije pješačke staze ka Hajli te je izgubljena svaka veza sa planinom koja je jedan od simbola grada. Na istoj teritoriji se nalazila i jedno od potencijalno najboljih skijališta. Oštre proteste je tada uputio poznati alpinista Semir Kardović koji smatra da je smo izgubili najvrjedniji dio grada. Potpisivanjem peticija i podrškom medija, priča je dobila na značaju, pa su se uglasili i iz vrha države. Na Kosovu su gubljenjem svojih teritorija također izrazili veliko nezadovoljstvo, pa su najave o novom razgraničenju i nova nada za Rožaje koje u trogodišnjim pregovorima u prvom razgraničenju nije učestvovalo ni u jednom sastanku.

1. Egzodus

Godinu za nama je bez ikakve sumnje obilježio masovni odlazak stanovništva iz gradova sjevernog dijela Crne Gore, posebno Rožaja. Uprkos apelima njemačke ambasadorke u Podgorici, Elizabet Gudrun Štajnaker, odlasci u njemačke azile su iz mjeseca u mjesec rušile sve rekorde. Da do javnosti dođu infromacije pobrinula se nevladina organizacija Euromost koja je sa svojim saradnicima redovno pratila situaciju u svim gradovima sjevernog dijela Crne Gore. Prema podacima ove organizacije, za samo šest i po mjeseci, Rožaje, Bijelo Polje, Berane, Plav, Pljevlja i Petnjicu je napustilo preko pet i po hiljada ljudi. Zvanični podaci Eurostata su potvrdili da je većina otišla kako bi tražila ekonomski azil. Scene kojim su svjedočili svi stanovnici našeg grada, podsjetili su na najmračnije trenutke ove regije u posljednjih 25 godina. Još veće beznađe unosila je Vlada Crne Gore i tzv. legitimni predstavnici naroda, koji se nisu oglašavali povodom ovog problema, politički motivisani pokušavajući u rijetkim obraćanjima da banalizuju ovaj problem. U međuvremenu, Crna Gora je dospjela na listu sigurnih zemalja pa će skoro svi azilanti ubrzo biti vraćeni.
Ovaj problem je još uvijek aktualan i redovno će se pratiti. Njemačka očekuje znatno manji broj azilanata sa Balkana, pa će Crna Gora možda po prvi put biti suočena sa rješavanjem problema građana sjevernog dijela države koji neće imati gdje, osim tražiti svoja prava u državi u kojoj su i rođeni.

(Rožaje Free Press)