Opredjeljenjem da ne idu u protuustavnu aktivnost – blokiranje rada institucija BiH, Savez za promjene na čelu sa najvećom strankom unutar njega – SDS-om, donio je za mnoge u RS-u neočekivanu, ali sasvim sigurno hrabru i politički mudru odluku.
Izjavio je ovo Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.Institucije BiH, kako je napomenuo, jednako kao što pripadaju i Hrvatima i Bošnjacima i drugim građanima, isto tako pripadaju i predstavnicima srpskog naroda, odnosno strankama koje dolaze iz RS-a.
Poruka Saveza za promjene da će i dalje raditi za dobrobit svih građana BiH, posebno da će svoju pažnju usmjeriti na potrebe RS-a, ali svakako i čitave BiH, kako je rekao Zvizdić, nešto je što je naišlo na opće odobravanje u čitavoj BiH. No, naveo je, to je zasigurno izazvalo nervozu kod par pojedinaca ili jedne političke partije koja je upravo kroz pokušaj blokade rada državnih institucija htjela na neki način da ostvari partikularni politički interes i da pošalje poruku da BiH nije funkcionalna država.
“Ovim potezom Saveza za promjene takvi radikalni stavovi, dakle, oni koji nas vraćaju u neka ranija vremena, u neke ideje 90-ih, su onemogućeni, i BiH i regionu smo poslali vrlo jasnu poruku da svi želimo da poštujemo aktuelni Ustav, da poštujemo ono što je u ovome trenutku u ustavno-političko-pravnom smislu definirano Daytonom, i da na bazi toga želimo ostvariti naše bazne ciljeve kao BiH. A, to je dalji put ka EU i ekonomski razvoj, ali i nastaviti dalju saradnju sa našim prvim susjedima, posebno u ovom slučaju govorim sa Srbijom”, naveo je Zvizdić.
On je naglasio kako želi uvjeriti građane BiH da će i dalje Vijeće ministara BiH biti vrlo konzistentno, uporno i vrijedno nastaviti raditi na onim projektima koji će biti dobri i koji će donijeti benefite za sve građane BiH. Ako zaista ne dođe do nekih tektonskih političkih situacija ili poremećaja u BiH, Zvizdić, navodeći da je još uvijek optimista, očekuje da će BiH do kraja ove ili početkom naredne godine dobiti kandidatski status za EU.
“Moj optimizam temeljim na par nekih činjenica, a prva je da su sve institucije u BiH odgovorile na pitanja iz Upitnika iz EK koja su u spektru njihovih nadležnosti. Sve te institucije, dakle, kantonalni, federalni i državni nivo su dostavili te svoje doprinose u Upitniku kako ih mi interno nazivamo u Jedinstevni informacioni sistem. RS to još nije uradila, ali ne vidim niti jedan razlog da to ne uradi, osim, naravno, određenog taktiziranja ili pokušavanja da se poveća takozvana vidljivost u samom procesu, čiju ulogu niko ne spori jer bazno načelo Mehanizma koordinacije evropskih integracija jeste upravo načelo poštivanja ustavnih nadležnosti”, istakao je Zvizdić.
Ova faza, naveo je, sada je završena i institucije su pripremile svoje odgovore, a Direkcija za evropske integracije BiH će odgovore unijeti kroz Jedinstveni informacioni sistem. Istovremeno, najavio je Zvizdić, u narednih par sedmica biće formirana preostala tijela u skladu sa Mehanizmom koordinacije od kojih su u ovom trenutku najvažnije radne grupe koje će odgovore svih institucija na jedan stručan i profesionalan način preraditi i od njih kreirati jedinstveni odgovor u ime BiH.
“Time ćemo jednim glasom govoriti prema EU. Mislim da ćemo taj posao završiti u predviđenim rokovima. Rokove smo, uzgred kazano, sami sebi kreirali, nama ih nije odredila EK. Ona je samo rekla da odgovorimo na pitanja profesionalno i stručno, ali mi smo rekli do ove prve polovine ove godine da ćemo pripremiti odgovore. Vjerovatno će proces prevođenja koji je vrlo zahtjevan, trajati mjesec ili mjesec i pol”, naveo je Zvizdić.
Primjetno je i to je ono, kako kaže, što ga posebno začuđuje, da većina političkih lidera ili onih koji su jako prisutni u javnom prostoru BiH veoma malo ili skoro nikada ne govori o ekonomskim temama, ne govori o projektima, ne govori o ekonomskoj situaciji. Cijelo vrijeme, navodi Zvizdić, prevladavaju politička pitanja, a na tom polju je improvizacija moguća na razne načine. Zvidić kaže da bi što više konkretnih pitanja o ekonomskoj situaciji i rezultatima trebalo postavljati onima koji bi dominantno samo da govore o političkim temama ili da izazivaju političke tenzije.
“Mislim da bh. društvo polako sazrijeva u razumijevanju da je ustvari osnovni nosilac suvereniteta, a u svim demokratskim zemljama je to, pa bi tako trebalo biti i u BiH – građanin. Jer, zadatak svih nivoa vlasti je da zadovolje potrebe građanina svoje države i da unaprijede njegov životni standard. Naravno, mi jesmo država koja je multikonfesionalna, multietnička i zbog toga i pitanje nacionalnih potreba u smislu kulture, jezika, tradicije, vjere, običaja, mora ostati jedno od važnih pitanja i mora biti riješeno u skladu sa najvažnijim demokratskim standardima. U tom smislu, mislim da treba tražiti balans između ta dva ključna pitanja”, rekao je Zvizdić.
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, rekao je da o nekim modalitetima nije došlo do bilo kakvih oficijelnih razgovora o ponuđenim rješenjima, te da su ona još uvijek u domenu stranačkih prijedloga.
“Siguran sam da će naredno vrijeme voditi ka tome da će dinamika razgovara morati biti mnogo učestalija, mnogo frekventnija jer moramo izaći iz jedne faze u kojoj svi narodi govore da su nezadovoljni statusom. Hrvati su nezadovoljni svojim statusom u vezi sa načinom i modelima izbora člana Predsjedništva BiH, Srbi govore o svom nezadovoljnom statusu, Bošnjaci smatraju, i to je potpuna istina, da asimetrično rješenje samo domova naroda u FBiH i RS-u ne daje nikakva prava i ravnopravnost Bošnjacima u RS-u. Imamo veliki broj ozbiljnih tema koje, ako postoji dobra i pozitivna politička volja, možemo i trebamo riješiti prije narednog izbornog ciklusa”, stava je Zvizdić.
“Naravno da u BiH treba biti oprezan, pogotovo u političkim vodama. Ono čega se ja bojim jesu ustvari te stalne političke blokade. One nisu prisutne samo po tom pitanju izbora. Predstavnici 14 stranaka su u januaru 2015. potpisali, a krajem 2014. usaglasili izjavu kojom vrlo jasno iskazuju opredjeljenje da će aktivno raditi na evropskim integracijama. Ali, ona ne smije ostati deklarativna. Isto tako su svi nivoi vlasti u istovjetnom tekstu prihvatili ekonomsku Reformsku agendu što je prvi dokument koji je u istovjetnom tekstu prihvaćen na svim nivoima vlasti, od kantona do države. Moramo se posvetiti stvarima za koje smo rekli da se sa njima jednom slažemo, da su potpisane, prihvaćene u parlamentarnim i drugim procedurama, a ne umjesto toga stalno izmišljati neke nove političke teme iz bliže ili dalje prošlosti i na bazi njih praviti stalne tenzije”, rekao je Zvizdić odgovarajući na pitanje o mogućoj manipulaciji zahtjevima za izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem prolongiranja ili onemogućavanja općih izbora 2018.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH naglasio je kako “ne vidi neki opravdani razlog u ovome trenutku koji bi trebao da onemogući održavanje izbora”. Šta više, on smatra da bi ili da je trebalo razmišljati o spajanju lokalnih i općih izbora. To je, navodi, možda neuobičajna praksa, ali jako važno za BiH, “jer mi smo u stalnoj predizbornoj kampanji”.
O odnosima u regiji
“To je naša namjera, da zajedno sa premijerima zemalja Zapadnog Balkana – Crne Gore, Albanije, Makedonije, Srbije, BiH, Kosova – predstavimo EU kroz Berlinski proces, koji je zaista jedna dobra ekonomska platforma, ona još nije politička, ali jeste ekonomska, regionalne projekte koji nas regionalno povezuju. Do sada smo imali pristup da je na neki način svaka zemlja tražila uglavnom investiranje i finansiranje projekata unutar zemlje, a jako malo projekata koji nas regionalno povezuju. Sada želimo da EU predstavimo određeni broj projekata koji nas regionalno povezuju, recimo između BiH i Srbije to je ideja autoputa kroz povezivanje Sarajeva i Beograda. Da li će on ići rutom Sarajevo – Goražde – Višegrad i spoj na autoput ili eventualno Sarajevo – Žepče – Tuzla – Bijeljina – Beograd, to će odrediti sama struka, ali razgovarali smo i o autoputu i o željezničkoj povezanosti između Sarajeva i Beograda, a preko Beograda sa Budimpeštom i čitavom centralnom Evropom”, naveo je Zvizdić.
Sa Crnom Gorom, kazao je, razgovara se o rekonstrukciji željezničke pruge Čapljina – Trebinje – Nikšić, sa Hrvatskom i Crnom Gorom o Jadransko-jonskom autoputu i Jadransko-jonskom gasovodu… Istovremeno, navodi, Srbija razgovara sa Makedonijom, Albanijom, Kosovom o određenim autoputevima.
Istakao je kako su najmanje dva ili tri puta razgovarali na Vijeću ministara BiH o liberalizaciji viznog režima sa Kosovom: “Nije nam do kraja bilo jasno zašto Srbija ima potpunu liberalizaciju sa Kosovom, a mi bi u BiH trebali da imamo kao neke oštre kriterije. Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH ministar vanjskih poslova BiH nas je informisao da je dva ili tri puta slao zahtjev za sastanak Mješovite komisije koja to treba da riješi, ali da nije dobio još uvijek taj pozitivan odgovor od Kosova. Mi to čekamo i moram reći da smo potpuno spremni u skladu sa statusom Kosova od UN-a koji je vrlo jasno definisan da idemo na liberalizaciju viza prije svega za poslovnu zajednicu, biznismene koji nemaju razloga da čekaju danima kada treba izdati takozvane vize sa većim brojem ulazaka na duži period, a onda naravno i za građane i jedne i druge države”, rekao je Zvizdić.
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
Denis Zvizdić: “BiH će do kraja ove godine dobiti kandidatski status za EU”
