Delegacija općine Dečani i predstavnici Udruženja Crnogoraca Kosova posjetili Plav

2
23

Plav – Delegacija općine Dečani, koju je predvodio predsjednik općine Rasim Selmanaj, boravila je u petak u Plavu i sa predsjednikom općine Skenderom Šarkinovićem dogovorila bratimljenje dvije općine. U ime Udruženja Crnogoraca Kosova, u razgovorima je učestvovao njegov predsjednik Slobodan Vojičić.

Pored predsjednika plavske općine, razgovorima su prisustvovali poslanici crnogorske Skupštine iz Plava – Husnija Šabović (DPS), Džavid Šabović (SDP) i Kemal Purišić (BS). Osim bratimljenja dvije općine, razgovarano je i o izgradnja puta Dečani – Plav i o ekonomskoj saradnji.

– Poziv o bratimljenju sa zadovoljstvom smo prihvatili, pa će do potpisivanja protokola doći u toku ove godine. Upoznali smo resorno Ministarstvo sa svim našim aktivnostima u vezi bratimljenja dvije općine. Dečani su nam i geografski najbliža opština na Kosovu, pa će izgradnjom puta od Plava do tog grada biti stvoreni uslovi da veći broj turista sa Kosova posjeti ovaj prelijepi kraj – kazao je Šarkinović.

Predsjednik općine Dečani Rasim Selmanaj istakao je da bratimljenje otvara mogućnost učešća u izgradnji i otvaranju puta Dečane – Plav, koji bi za dvije opštine, ka i države, bio od kapitalnog interesa.

Predsjednik Udruženja Crnogoraca na Kosovu Slobodan Vojičić rekao je da između dvije općine postoje tradicionalno dobri odnosi, zahvaljujući prije svega mnogim uglednim porodicama koje su živjele i radile na Kosovu, kao i velikom broju naših učenika koji su studirali, a i danas studiraju na Kosovu.

– Vjerujem da će bratimljenje donijeti još bolju saradnju u oblastima sporta, kulture i turizma, a posebno u ekonomiji ove dvije općine – rekao je Vojičić.

Izvor: Pobjeda.me


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

2 KOMENTARI

  1. I Sveti Sava izbačen iz udžbenika u Crnoj Gori

    http://www.politika.rs/rubrike/region/I-Sveti-Sava-izbacen-iz-udzbenika-u-Crnoj-Gori.sr.html

    Stefan je tražio od pape venac (to jest, krunu) kako bi on postao kralj, a Srbija kraljevina. Prvi put je zatražio krunu od pape Inocenta III još 1204. godine, ali se tome usprotivio Vukan Nemanjić koji je u Zeti nosio staru Dukljansku krunu zetskih kraljeva i želio je da on bude jedini srpski kralj. Zbog toga je i došlo do sukoba između braće koji se završio konačnim Vukanovom porazom. Prilikom drugog traženja krune 1217. godine, papa Papa Honorije III je odgovorio pozitivno i poslao krunu. Sava je ovenčao (krunisao) Stefana za kralja 4. siječnja 1217. godine u manastiru Žiča zbog čega je poznat i kao Stefan Prvovenčani. Papska kruna je predstavljala međunarodno pravno priznanje Srbije kao neovisne države. Dvije godine kasnije, Sava Nemanjić je uspio od patrijarha u Nikeji izdejstvuje autokefalnost.

    Po tome sta sam mogao vidjeti, izgleda da je najveci broj pravoslavnih srpski svetaca ili bio clan vladarske porodice ili dio vladajuceg staleza

  2. И Свети Сава избачен из уџбеника у Црној Гори

    http://www.politika.rs/rubrike/region/I-Sveti-Sava-izbacen-iz-udzbenika-u-Crnoj-Gori.sr.html

    Стефан је тражио од папе венац (то јест, круну) како би он постао краљ, а Србија краљевина. Први пут је затражио круну од папе Иноћентија III још 1204. године, али се томе успротивио Вукан Немањић који је у Зети носио стару дукљанску круну зетских краљева и желео је да он буде једини српски краљ. Због тога је и дошло до сукоба између браће који се завршио коначним Вукановим поразом. Приликом другог тражења круне 1217. године, папа Папа Хонорије III је одговорио позитивно и послао круну. Сава је овенчао (крунисао) Стефана за краља 4. јануара 1217. године у манастиру Жича због чега је познат и као Стефан Првовенчани. Папска круна је представљала међународно правно признање Србије као независне државе. Две године касније, Сава Немањић је успео да од патријарха у Никеји издејствује аутокефалност.

    Po tome sta sam mogao videti, izgleda da je najveci broj pravoslavnih srpskih svetaca ili bio clan vladarske porodice ili deo vladajuceg staleza

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.