BiH, Holandija, Srbija – Autor zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, nekadašnji američki ambasador za pitanja ratnih zločina i profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Northwestern u Chicagu, David Scheffer, gostovao je u večerašnjem Pressingu na N1.
Međunarodni sud pravde u Hagu propustio je, zbog proceduralnih razloga, da prvi put u historiji odlučuje o reviziji presude protiv jedne zemlje optužene za genocid. Srbija je izbjegla suočavanje sa odgovornošću za genocid u BiH, nakon što je registrar suda osporio legitimnost BH agenta Sakiba Softića, ocijenio je Scheffer.
Na pitanje novinara da li je u slučaju revizije presude procedura pobijedila pravo i pravdu, Scheffer je odgovorio da, nažalost, jeste.
– Naše mišljenje je da je zahtjev za reviziju bio u potpunosti legitiman i da je agent bio ovlašten od vlasti BiH i da ta ovlast nikada nije poništena. Zbog tehnikalija i proceduralnog razloga ovaj zahtjev je odbijen na Međunarodnom sudu pravde. To nije nešto što nismo pretpostavljali, ali smo vjerovali da će se Sud podrobnije zabaviti našim zahtjevom i razmotriti ovo pitanje – kazao je Scheffer za N1.
Istakao je da je praksa Suda da se nakon isteka deset godina od presude ostavlja rok za mogućnost revizije.
– Ne vidimo osnovu za odluku Registrara u smislu onoga što piše u pravilima Suda i onoga što se podrazumijeva zahtjevom za reviziju, kao i na osnovu onoga što je potrebno da se dokaže ovlaštenost agenta. Veoma je neobično da postoji zahtjev koji navodi unutrašnju odluku vlasti da se podnese zahtjev za reviziju. To ranije nije rađeno niti traženo. Ono što je praksa jeste da pokažete da agent ima ovlaštenje da zastupa zemlju u datom predmetu gdje je donesena presuda 2007. godine na desetogodišnji period. Nakon toga, ostavlja se mogućnost revizije – smatra Scheffer i dodaje:
– Nismo našli odluku Suda da zahtjev za revizijom postojećeg predmeta je na neki način novi zahtjev Sudu, sasvim novi predmet. Ako se to negdje može dokazati u Sudu ili Pravilima, mi bismo bili zainteresovani da to vidimo. Obzirom da ne postoji takva odredba u Statutu nadali smo da ćemo imati ročište o prihvatljivosti zahtjeva pred svih 15 sudija. Umjesto toga, dobili smo pismo od predsjednika Suda i prethodno pismo registrara Suda koje nas informira da je “Sudu potreban dokaz o internoj odluci vlasti za podnošenje zahtjeva. To je zanimljivo stajalište Suda, nas interesuje da li je to mišljenje svih 15 sudija suda.
Dvije ključne stvari
Schaffer je naveo dvije ključne stvari koje bi se mogle pokrenuti pred Međunarodnim sudom pravde.
– Nama bi bilo draže da možemo dvije osnovne stvari pokrenuti pred Sudom:
1. Šta je potrebno po bh. pravu da se imenuje agent koji zastupa vlasti BiH pred Međunarodnim sudem pravde. Mi bismo u tom slučaju ponudili argumentaciju da je gospodin Softić ovlašten 2002. da zastupa BiH u ovom predmetu i od tada nije donesena nikakva odluka Predsjeništva kojom bi se povukla ta odluka. Vi morate imati odluku Predsjedništva o poništenju statusa pod jedinstvenom strukturom vlasti BiH, inače ta prethodna odluka je valjana. Mi bismo istakli ustavna pitanja, pravila Predsjedništva BiH. Što se toga tiče, prema bh. pravu ovo je agent BiH i to bi bila zanimljiva diskusija sa sudijama.
2. Mi bismo predstavili argumentaciju da je sam zahtjev za reviziju već dio postojećeg predmeta BiH protiv Srbije i jedini razlog zašto postoji zahtjev za revizijom je jer se dešava u sklopu postojećeg predmeta. To je nastavak postojećeg predmeta, nije nešto novo što je palo s Marsa i ne tretira se kao predmet za koji Sud nije ranije čuo – istakao je.
Schaffer je još kazao da postoji dosta toga o čemu bi rado diskutovao sa sudijama.
– Jedini razlog zašto se podnosi zahtjev za reviziju i jedini način da se to učini jeste da se traži revizija u roku od deset godina nakon donesene presude. Rado bismo diskutovali o tome sa sudijama. O tome Sud treba da odlučuje u meritumu, radi se o genocidu, a ne o sporu oko granice ili naftne koncesije. To je važno pitanje i ne smije biti odbačeno na osnovu tehnikalije – kazao je Scheffer.
Dodao je da ovdje nije kraj.
– Ja bih rekao da nas čeka još, postoji nastavak. Moramo vidjeti kako će se situacija razvijati, ali ne mogu podijeliti detalje bilo koje od opcija – poručio je David Scheffer.
Da li je Međunarodni sud pravde pomogao Srbiji?
– Ja ne bih pokušao opisati način donošenja odluke kao nešto političko. Vjerujem u integritet Međunarodnog suda pravde – kazao je Scheffer.
Dodao je da postoje dodatne opcije, ali da nije ovlašten da govori o njima.
– Imamo neke opcije, ali nisam ovlašten da govorim o njima. Kada budemo spremni da pokrenemo bilo koju od tih opcija, to ćemo i učiniti. Sada ne bih da prejudiciram, prerano je da govorim o čemu se radi. Imamo svoje pripremne radnje koje moramo obaviti za svaku od opcija. Ono što vam mogu reći sa sigurnošću jeste da bih bio ekstremno iznenađen kada bi ovo bio kraj priče. Ja bih rekao da nas čeka još, postoji nastavak. Moramo vidjeti kako će se situacija razvijati, ali ne mogu podijeliti detalje bilo koje od opcija. Mislim da to ne bi bio način da se pokrene novi materijalni predmet o genocidu. Bilo bi jako teško da bilo koja druga država dokaže da li ima pravo da podnese takvu tužbu. Moguće je to zamisliti u skladu sa Konvencijom o genocidu, da to uradi neka druga država koja je potpisnica Konvencije. Mislim da će prije biti ispitane druge vrste opcija. Tu bih stao. Mislim da bi bilo jako teško nagovoriti neku drugu vlast da pokrene cijeli predmet pred Međunarodnim sudom pravde. Mislim da postoje druge, realnije opcije. Vjerujemo da je Sud učinio grešku kada je odbacio zahtjev. To je stajalište našeg tima i zato sada razmatramo druge opcije – poručio je David Scheffer za N1.
Dodao je da je upoznat sa pismom koje je stiglo u maju prošle godine.
– Osnova našeg predmeta je sveukupnost dokaza koji su objavljeni u decembru 2016., šest mjeseci nakon te prepiske sa registrarom Suda – istakao je Scheffer.
– Ja sam bio svjestan te prepiske, ali to je bilo hipotetičko pitanje u tom trenutku. Nije bilo odluke niti saznanja da će se zahtjev za reviziju uopšte podnijeti. Da, bili smo svjesni prepiske ali po našem mišljenju to nije bio odraz odluke sudija Suda, nego registrara koji je donio odluku u roku od 24 sata nakon što je primio pismo od gospodina Softića. Nismo smatrali da je to trenutak kada trebamo pokrenuti neki dalji postupak po tom pitanju jer tada nije bilo zahtjeva za reviziju niti smo znali da li će ikada postojati. Osnova našeg predmeta je sveukupnost dokaza koji su objavljeni u decembru 2016., šest mjeseci nakon te prepiske sa registrarom Suda. To je bio trenutak kada smo se počeli kretati ka odluci o zahtjevu za reviziju. Znali smo da postoje ta pisma, ali kada dođe vrijeme mi ćemo predstaviti naše stajalište i da će sudije o tome odlučivati. Ako su sudije odlučile i o tome obavijestila predsjednika Suda, to će biti niz novih zanimljivih informacija – kazao je u Pressingu David Scheffer.
Zašto se čekalo 10 godina?
– Zato što se to tiče same suštine, merituma zahtjeva za reviziju. Tiče se sveobuhvatnosti dokaza koja nije postojala u predmetu Simatović, čak ni u predmetu protiv Karadžića – smatra Scheffer.
Istakao je da sveobuhvatnost dokaza postoji tek sa završnim riječima na suđenju Ratku Mladiću.
– Sveobuhvatnost dokaza postoji sa završnim riječima generalu Mladiću jer je to predmet koji se tiče genocida, jer preko njega Sud može utvrditi da je postojala visokopozicionirana osoba sa namjerom da počini genocid u BiH. To je postalo stvarnost tek u decembru, tako da gospodin Softić ne bi imao osnove da podnese zahtjev ranije. Bio bi nepotpun i slab zahtjev – kazao je Scheffer i dodao:
– Ovaj predmet se ne temelji na magičnom dokumentu koji je otkriven u nekom arhivu u kojem se dokazuje namjera Srbije da počini genocid. Ne radi se o tome, nego o totalnosti količine postupaka i dokaza sa Haškog tribunala od februara 2007. To je došlo do vrhunca u decembru 2016. godine.
(faktor.ba)
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
David Scheffer: Sud je pogriješio odbijanjem revizije, ali još nije sve gotovo
