Dan bošnjačkog svitanja

3
3

Na današnji dan 1831. godine Husein Gradaščević, gradačački kapetan, proglasio je autonomiju Bosne u Carevoj džamiji u Sarajevu.

Predanja naroda

Pokret za autonomiju događaj je koji je najsnažnije obilježio epohu Bosne pod osmanskom vlašću. Husein Gradaščević bio je živa legenda u vremenu u kojem je živio, a nakon smrti postao je “legenda bosanskog ponosa – Zmaj od Bosne”.

Dokaz ovome su predanja koja su ostala u narodu, a koja kažu da “godinama nakon njegove smrti niko u našem narodu ne bi mogao čuti njegovo ime, a da ne pusti suzu”.

Historičari i stručnjaci često potcrtavaju da je pozitivni osjećaj za Gradaščevića bio prisutan ne samo u muslimanskoj populaciji, jer je pokret bio općenarodni, tj. pripadao je svakom čovjeku u Bosni bez obzira na vjersku pripadnost.

Omer Ibrahimagić, profesor ustavnog prava, u izjavi za “Avaz” naglašava da je ovo bio događaj iste vrijednosti kao što je bio i epohalan kada su Osmanlije stotinama godina ranije stavile BiH pod svoj suverenitet.

– Narod se budio iz tog 400-godišnjeg sna. Bošnjaci su se prepoznali, iako zajedno s Turcima imaju istu vjeru, islam, da oni nisu Turci, da su oni drugačiji narod. Tada je i  prepoznato da Osmansko carstvo nije njihova domovina, već da je to Bosna – kaže Ibrahimagić.

Profesor Ibrahimagić pojasnio je da je Bošnjake na taj pokret pokrenula činjenica da je sultan ugovorom s Rusima, koji su pobijedili Turke u Bukureštu, bio prinuđen da s desne strane Drine šest nahija koje su bile u sastavu Zvorničkog sandžaka preda Srbiji.

 

Omer Ibrahimagić, Husnija Kamberović i Sanjin Kodrić

 

– I to je bila kapsula koja je, na neki način, probudila svijest kod ljudi da neko može sa strane oduzimati dijelove BiH i dodjeljivati ih nekoj drugoj provinciji, odnosno Kneževini Srbiji. Prema tome, to je historijski vrlo važan događaj. To je, prema mom mišljenju, simbolično “dan bosanskog svitanja” – dodao je Ibrahimagić.

Sanjin Kodrić, profesor na Filozofskom fakultetu, kaže za “Avaz” da je ustanak za bosansku autonomiju koji je Gradaščević predvodio, jedan od ključnih događaja u ukupnoj bh. historiji.

– Ono što je činjenica koju valja posebno istaći, uprkos ovim, najčešće artificijelnim historijskim kontroverzama, jeste to da ovaj ustanak predstavlja prvi veliki pokušaj ostvarenja bosanske samobitnosti – san o bosanskoj samostalnosti, koji jeste negativno okončan, ali je, isto tako, ostavio dubok trag u našoj povijesti, posebno u onim njenim segmentima koji su izmicali kontroli ovoj ideji nesklonih centara moći – kaže Kodrić.

Husnija Kamberović, historičar i književnik, pojašnjava da je Gradaščević dugo vremena predstavljan kao predstavnik feudalne klase, i kao muslimanski lider, što je onemogućavalo njegovu afirmaciju kao bosanskog lidera, što je on uistinu bio.

Ne žele priznati

 

– On je danas samo jedan od zornih primjera podijeljenosti bh. društva, mada su on i njegov pokret imali općebosanskih vrijednosti mnogo više nego što su danas mnogi spremni to priznati – kaže Kamberović.

Posebno treba naglasiti, potcrtava Kamberović, da cijeli pokret Husein-kapetana Gradaščevića, kao i čin proglašenje autonomije koji se iskazivao kroz izbor Gradaščevića za valiju i iskazivanje vjernosti njemu kao jedinom valiji, treba razlikovati od drugih pokreta u Osmanskom carstvu.

Ima rakiju, a nikada nije pio alkohol

Kamberović otkriva da su prije desetak godina vođene diskusije o tome da Gradaščevićeve kosti budu prenesene iz Istanbula i sahranjene u Gradačcu, ali od toga nije bilo ništa.

– Kao gimnazijalac, sjećam se da smo mnogo razgovarali o njemu i o načinu njegova života, i čudili se da je gradačačka rakija tada nosila naziv “Zmaj od Bosne”, po heroju koji nikada nije pio alkohol! Tako i danas sam nadimak „Zmaj od Bosne”, zbog devalvacije mnogih vrijednosti u savremenom društvu, izgleda nedovoljno efektan da odredi povijesni značaj Husein-kapetana Gradaščevića – dodao je Kamberović.

Mudar vladar

Husein-kapetan Gradaščević rođen je u Gradačcu 1802. godine i odrastao je okružen političkom klimom nemira u zapadnim krajevima carstva. Kada je Dželaludin-paša otrovao njegovog brata Murata 1821. godine, Gradaščević se našao na čelu Gradačačke vojne kapetanije. Mladi Husein tokom svog kapetanstva razvio je reputaciju mudrog vladanja i tolerancije te je postao jedna od najpopularnijih osoba u Bosni. Umro je od kolere 17. avgusta 1834. u Istanbulu.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. Husein kapetan je samo malo pokazao kakvi Bosnjaci mogu biti ratnici kad im ugrozis majku Bosnu. U toku agresije na BiH Bosnjacki inat je proradio, isti onaj kao u vrijeme kapetana. Ma Kinezi da dodju sa milion vojnika nece se Bosna prodati i opet bi Bosnjak ust´o i ponovio zakletvu ” NEDAM BOSNE , NEDAM BOLAN !!

    0

    0
  2. Veliki ratnik,osvetio je brata i krenuo u borbu protiv jedne od tada najvecih sila u svijetu.Hrabar covjek a li ne i vizionar,umjesto da ucvrsti vlast i vojsku udara na svoju bracu BOSNJAKE na sve one koji mu nisu istomisljenici jer je tada osmanlija bilo vrlo malo u.Bosni i Sandzaku.masakrirao je sve pred sobom u Hercegovini,Sandzaku Kosovu pa sve do Makedonije…Pitam se da li je razmisljao kako ce odgovoriti Osmanlije,tada kad su Srbi trazili od beogradskog pase da im se dozvoli zvona na crkama?Otposlali su im Latasa i napravili takvu odmazdu da su nam pobili pobunjenicku vojsku i od tada je vise nismo imali da bi se mogli oduprijeti buducim neprijateljima koji su odmah poslije harali Bosnom: Da je trebao napraviti autonomiju Bosne slazem ali zato nije bio zreo.Nije bilo vrijeme a ako hocemo pravo BOSNJACI SU BOSNOM I UPRAVLJALI.Srbi su ga u to vrijeme slavili kao osvetnika nad turcima za Kosovo.Pitam se da li je i ON bio upotrebljen kao i Bosnjaci koje je CRNA ruka iskoristi da ubiju Franca Ferdinanda u Sarajevu da bi poslije prvog svetskog srbija aneksirala I Sandzak i Bosnu.Njega treba izuciti s historiskog aspekta,napraviti analizu i zakljucak trebaju dati nasi jaki historcari poput gospodina Skrijelja cenjenog profesora historije a mogu reci i analiticara nasih podneblja. Selam BOSNJACI…

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.