Islam PRESS

Da li je Kur'an prepisan iz Biblije?

26. Oktobra 2015.

2115

Nevjerovatne kontradikcije na samom početku Biblije

Čitajući Bibiliju i Kur’an, pomislili biste da se u određenim stavkama potpuno slažu. Međutim, kada neke dijelove pažljivo analizirate, vidjet ćete da je razlika ogromna kao dan i noć! Samo na osnovu historijiskih podataka, nekome ko je neupućen u učenja kršćanstva i islama teško je donijeti zaključak koja knjiga je autentična: Kur’an ili Biblija. No, kada određene citate iz obje knjige uporedite s ustanovljenim naučnim činjenicama, vrlo lahko ćete donijeti ispravan zaključak.

a) Stvaranje kosmosa za šest dana

Prema prvom poglavlju prve biblijske knjige Postanak, cio kosmos je stvoren za šest dana od kojih svaki traje 24 sata. Kur’an spominje stvaranje kosmosa za šest ejjama. Riječ ejjam je plural koji se koristi za dug period, poput godine. Riječ jeum (jednina), može značiti dan od 24 sata, ali može značiti i epoha, veoma dug vremenski period.

Kada Kur’an kaže da je univerzum stvoren za šest dana, misli se na veoma duge vremenske periode. Naučnici nemaju nikakav prigovor na to da je kosmos zaista mogao nastati za šest veoma dugih epoha. Kosmos je stvaran tokom mnogo milijardi godina, čime stav Biblije o stvaranju za šest običnih dana postaje kontradiktoran potvrđenim naučnim činjenicama.

b) Prvo je stvoren dan, pa onda Sunce

U Knjizi Postanka (stihovi 3-5), Biblija kaže da je fenomen dana i noći stvoren prvoga dana stvaranja kosmosa. Svjetlost koja cirkulira kosmosom rezultat je kompleksnih hemijskih reakcija na zvijezdama. Međutim, te iste zvijezde su, prema Bibliji, stvorene četvrtog dana stvaranja. (Stari Zavjet, Knjiga Postanka, 1:14-19.)

Sasvim je nelogično da posljedica, tj. svjetlo, bude stvorena prvog dana, a da uzrok, tj. izvor svjetlosti (zvijezde i Sunce), bude stvoren tri dana kasnije! Osim toga, postojanje jutra i večeri kao elemenata jednoga dana bilo je moguće samo nakon stvaranja Zemlje i njene rotacije oko svoje ose i Sunca. Za razliku od Biblije, Časni Kur’an ne sadrži ni jednu rečenicu koja je protivrječna potvrđenim naučnim argumentima. Zbog toga je apsurdno tvrditi da je Muhammed, a.s., prepisivao Kur’an iz Biblije, te da je nekako odlučio izostaviti fantastične i bajkovite opise stvaranja kosmosa.

c) Stvaranje Sunca, Mjeseca i Zemlje

Biblija, u Knjizi Postanka, u stihovima 9-13, kaže da je Zemlja stvorena trećeg dana, a u stihovima 14-19 da su Sunce i Mjesec stvoreni četvrtog dana. Naučna je činjenica da su Zemlja i Mjesec bili dio Sunca, pa su se kasnije izdvojili. Zbog toga je ideja o stvaranju Zemlje prije Sunca i Mjeseca kontradiktorna potvrđenim naučnim činjenicama u vezi Sunčevog sistema.

d) Vegetacija je stvorena trećeg, a Sunce četvrtog dana

Prema Bibliji (Postanak, 1:11-13), vegetacija, biljke, drveće i voćke stvoreni su trećega, a Sunce četvrtog dana. Kako je moguće da se biljke pojave prije Sunca, i kako je moguće da opstanu bez Sunčeve svjetlosti?!

Ako je Muhammed lično napisao Kur’an, a kur’anske ideje prepisao iz Biblije, otkud je znao koje biblijske stihove preskočiti zato što sadrže katastrofalne naučne greške?! U cijelom Kur’anu ne postoji ni jedna jedina kontradiktornost naučnim činjenicama.

e) I Sunce i Mjesec emitiraju svjetlost

Biblija kaže da i Sunce i Mjesec imaju sopstvenu svjetlost. U Knjizi Postanka, 1:16, stoji:

Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veće, da vlada danom, i manje, da vlada noću…

Savremena nauka nam kaže da Mjesec ne posjeduje vlastitu svjetlost. Ta činjenica je potvrdila ispravnost kur’anskog koncepta koji kaže da Mjesec nema sopstvenu, već samo reflektira sunčevu svjetlost. Nemoguće je da je Muhammed, a.s., čovjek koji je prije 1.400 godina živio u arabijskoj pustinji, uvidio ove greške u Bibliji, pa ih, prilikom prepisivanja u Kur’an, ispravljao.

Adam, prvi čovjek na Zemlji, živio je prije 5800 godina?!

Prema rodoslovlju Isusa Hrista u Bibliji, od Isusa do Abrahama i od Abrahama do Adama, ispada da je prvi čovjek, Adam (Adem, a.s.) živio prije 5.800 godina:

– 1.948 godina od Adama do Abrahama;

– Oko 1.800 između Abrahama i Isusa;

– 2.000 godina od Isusa do danas.

Ove brojke nas dodatno zbunjuju zbog činjenice da je, po jevrejskom kalendaru, trenutno 5.800. godina.

Postoji sasvim dovoljno arheoloških nalaza koji dokazuju da je ljudski rod star na desetine hiljada godina, a ne samo 5.800 godina, kao što Biblija kaže.

Kur’an, također, govori o prvom čovjeku, Ademu, a.s. Međutim, za razliku od Biblije, ne navodi nikakav datum u vezi njegovog života na Zemlji. Biblijski stav je u potpunoj suprotnosti savremenoj nauci.

Nuh i Veliki potop

Biblijski opis Velikog potopa (u 6., 7. i 8. poglavlju Knjige Postanka), sugerira da je poplava zahvatila cio svijet i uništila sve na Zemlji, osim onoga što je bilo na Nuhovoj barci. U opisu se navodi da se potop desio 1.656 godina nakon stvaranja Adama ili 292 godine prije Abrahama, u vrijeme kad je Noa (Nuh, a.s.) imao 600 godina. To znači da se potop desio u 22. ili 21. vijeku prije nove ere.

Biblijska priča o Velikom potopu je u ogromnoj kontradikciji s naučnim činjenicama i arheološkim nalazima. U vrijeme kada se, prema Bibliji, desio Veliki potop, živjela je 11. dinastija u Egiptu i 3. dinastija u Babilonu. Svi arheološki nalazi dokazuju da ni jedna od ovih civilizacija u vrijeme potopa nije doživjela prekid ili diskontinuitet. Naprotiv, ostale su potpuno netaknute. Ne postoji ni jedan dokaz da se u 22. ili 21. vijeku u ovim dinastijama desila nekakva prirodna nesreća. Biblijski opis protivrječi tome i kaže da je cio svijet bio poplavljen.

Za razliku od biblijskog, kur’anski opis potopa nije protivrječan naučnim činjenicama. Kur’an nigdje ne navodi datum ovog događaja, niti je, prema Kur’anu, cio svijet bio poplavljen, a sve živo na Zemlji uništeno. Suprotno tome, Časni Kur’an govori samo o Nuhovom narodu i kazni koja ih je zadesila.

Nelogično je tvrditi da je Muhammed, s.a.v.s., priču o potopu prepisao iz Biblije, a da je pritom ispravio naučne greške u biblijskoj verziji priče.

Priča o Mojsiju i Faraonu

Kur’anska i biblijska verzija priče o Mojsiju (Musau, a.s.) i faraonu su veoma slične. I Kur’an i Biblija navode da se faraon utopio pokušavajući se domoći Mojsija i njegovog naroda. Međutim, Časni Kur’an dodaje još jedan značajan detalj:

Danas ćemo izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio poučan primjer onima poslije tebe’, ‑ ali mnogi ljudi su ravnodušni prema Našim poukama. (Junus, 92)

Doktor Maurice Bucaille je, nakon detaljnog istraživanja, dokazao da je Ramzes II, za kojeg se smatralo da je progonio Mojsija i njegov narod, umro mnogo ranije, dok je Mojsije još bio u Medjenu. Ramzesov sin Merneptah postao je novi faraon. On je, zapravo, faraon koji je proganjao Mojsija i koji se utopio u Crvenom moru. 1898. godine, u Dolini kraljeva u Egiptu, pronađeno je mumificirano tijelo faraona Merneptaha. Godine 1975. doktor Maurice Bucaille je zajedno s timom od nekoliko doktora zatražio dozvolu za ispitivanje mumije faraona Merneptaha. Analize su dokazale da je Merneptah najvjerovatnije umro od utapanja ili srčanog udara koji je uslijedio u momentu utapanja. Tako je ostvareno kur’ansko proročanstvo u kome se kaže da će Allah sačuvati faraonovo tijelo da bi bilo pouka kasnijim generacijama. Njegovo tijelo se i dalje čuva u kairskom muzeju.

Ovaj kur’anski ajet je podstaknuo doktora Maurice Bucaillea da proučava Kur’an. Kasnije je napisao knjigu Biblija, Kur’an i nauka, i priznao da je nemoguće da je Časni Kur’an ljudsko djelo. Nakon proučavanja Kur’ana, prihvatio je islam.

KUR'AN JE ALLAHOVA KNJIGA

Svi ovi dokazi su dovoljni da se donese zaključak da Kur’an nije prepisan iz Biblije, već je Časni Kur’an Furkan – Rastavljač istine od neistine. Kur’an se, zbog toga, mora koristiti kao kriterij na osnovu kojeg se određuje koji se dio Biblije može smatrati Božijom riječju. Kur’an to potvrđuje u suri Es-Sedžda:

Elif‑lam‑mim. (Ovu) Knjigu objavljuje, u to nema sumnje, Gospodar svjetova, a oni govore: “On je izmišlja!” Ne, ona je istina od Gospodara tvoga da opominješ narod kojemu prije tebe nije došao niko da ga opominje, da bi išao pravim putem. (Es‑Sedžda, 1‑3)