Turska – Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin izjavio je nakon sastanka predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana s liderom vladajuće Partije razvoja i pravde i liderima opozicionih Republikanske narodne stranke i Partije nacionalnog pokreta, kako se “predsjednik Erdogan zahvalio narodu i snagama sigurnosti na njihovim junačkim poduhvatima, na tome što su po strani ostavili sve razlike u političkim pogledima te da njihova junaštva nikada neće biti zaboravljena”, javlja Anadolija.
Erdogan je najavio nastavak odlučne borbe protiv organizacije Fethullaha Gulena, te protiv Radničke partije Kurdistana i drugih prijetnji po sigurnost države.
“Predsjednik Turske je izrazio zahvalnost liderima partije zbog jasnog i otvorenog stava koji su zauzeli prema demokratiji, slobodi i vladavini prava, a protiv pokušaja državnog udara 15. jula. Naglasio je da je ovakav duh zajedništva i jedinstva najvažniji izvor snage kako bi se prebrodili svi problemi”, rekao je glasnogovornik turskog predsjednika u vezi sa sastankom održanom u ponedjeljak u predsjedničkoj palati.
Dodao je da je tokom sastanka naglašeno da će istraga u vezi s pokušajem državnog udara 15. jula i proces vanrednog stanja biti pažljivo provođeni.
Cavusoglu o odnosima sa SAD-om
“Naglašeno je da će istraga u vezi s pokušajem državnog udara 15. jula i proces vanrednog stanja biti pažljivo provođeni te je naglašen i značaj saradnje svih političkih partija u vezi s ovim pitanjima. Usaglašen je stav o aktivnoj upotrebi mehanizma političkog dijaloga kako bi se proizvela trajna rješenja za zajedničke probleme”, rekao je Kalin.
Sastanku u predsjedničkoj palati su prisustvovali premijer Turske i lider AKP-a Binali Yildirim, predsjednik CHP-a Kemal Kilicdaroglu i predsjednik MHP-a Devlet Bahceli.
Turski odnosi s Washingtonom bit će narušeni ako Sjedinjene Američke Države ne izruče imama optuženog da je organizirao propali vojni udar, izjavio je u ponedjeljak turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, dodajući da će se sastati s američkim zvaničnicima kako bi raspravljali o toj temi tokom predstojeće posjete Washingtonu.
Turska tvrdi da je Gulen, koji živi u samonametnutom egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama od 1999. godine, odgovoran za pokušaj puča od 15. jula, koji je imao za cilj svrgavanje Vlade.
Gulen negira te optužbe.
Washington navodi da Ankara prvo mora pružiti čvrste dokaze o Gulenovoj umiješanosti u pokušaj puča, dok su advokati izjavili da bi proces izručenja mogao potrajati godinama, prenosi Reuters.
Cavusoglu je komentirao i izjavu predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera u vezi s uvođenjem smrtne kazne u Turskoj.
Otpuštanja u Turkish Airlinesu
“U Evropskoj uniji zvaničnici mogu diskutirati o tome šta misle o smrtnoj kazni, ali to im se može obiti o glavu ako budu prijetili Turskoj. Junker nije šef Turske. Sastali smo se s njim tokom razgovora o ilegalnoj migraciji i liberalizaciji viznog režima te sve detaljno raspravili, svaki zarez, svaku stavku. Nakon što smo potpisali sporazum o migrantima, čuli ste šta je izjavio. Kao što sam kazao, riječ je o populističkoj izjavi”, rekao je Cavusoglu.
Turska državna aviokompanija Turkish Airlines saopćila je da je otpustila 211 zaposlenih, navodeći kao razlog njihovu navodnu povezanost s Gulenovim pokretom.
U saopćenju aviokompanije se navodi da su radni ugovori 211 radnika okončani zbog operativne neophodnosti, neefikasnosti, lošeg rada, kao i pružanja podrške Gulenovom pokretu, prenosi Reuters.
Izvor: Al Jazeera i agencije
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
Da li će Turska ohladiti odnose sa Amerikom ako ne isporuči Gulena?
Nato bez Turske nije nato znaci nato se raspada gore nego SSSR tako i treba.
Erdogan i njegovi najbliži saradnici znali su od samog početka ko i za kada priprema ‘vojni puč’ u Turskoj; osim što su postavili zamke pučistima, oni su ih tokom priprema vojnog prevrata, preko infiltriranih agenata, snabdijevali pogrešnim informacijama, podgrijavali lažne nade, identifikovali ih i držali ih sve pod kontrolom.
Najveće zasluge za uspješno obavljenu operaciju pripadaju turskoj obavještajnoj službi Mit i kontroverznom obavještajnom krilu turske žandarmerije, poznatom pod siglom Jitem, zaključak je poslije ukrštanja i provjera informacija koje je Nedeljnik.rs dobio iz Ankare, Brisela i Vašingtona
Ajkdan Edemir, bivši turski poslanik koji se sklonio u SAD, prije dva mjeseca je upozorio da bi „Erdogan mogao, poput džudiste, da preokrene eventualni državni udar kako bi ojačao svoju vlast“. Izvori Nedjeljnika u NATO-u odbacuju mogućnost da je Erdogan sam organizovao puč farsu, ali na osnovu svega što se dogodilo, i sa naknadnom pameću, uvjereni su da je Erdogan sve vrijeme držao pod kontrolom situaciju i da je sa jasnim političkim ciljem dozvolio pokušaj vojnog prevrata, kako bi mogao da sprovede čistku u vojsci, policiji i civilnom državnom aparatu, kao i da zavede još strožu medijsku kontrolu, da ugasi i posljednje otpore u civilnom društvu i otvori put ka ustavnim reformama koje bi transformisale parlamentarni sistem u predsjednički.
„Postoje dva elementarna postulata kojih se pridržavaju svi iole ozbiljniji pučisti. Prvo pravilo je da se šef države ili najmoćnija figura u državi ubije ili uhapsi. Drugo je da se sve snage koje mogu da pruže otpor pučistima neutrališu, imobilizuju ili da se drže daleko od epicentra događanja“, kaže za Nedjeljnik izvor u Sjevernoatlantskom savezu koji nam je potvrdio da su spiskovi sa imenima ljudi za hapšenje, optuženih za učestvovanje u vojnom puču, bili već spremni i da nije pogrešno kvalifikovati aktuelne događaje istočno od Bosfora kao „kontradržavni udar“.
I pored toga što je uz pomoć EU, odnosno pod plaštom poštovanja evropskih vrijednosti i ispunjavanja uslova za članstvo u EU, stavio pod kontrolu vojsku i nametnuo civilnu kontrolu, Erdogan se nikada nije uzdao u vojsku. Čak ni nakon velike čistke koju je sproveo 2010. godine, uz pomoć sudija i tužilaca koje sada optužuje da rade za Fetulaha Gulena, u kojoj je ražalovano ili poslano na robiju preko 300 visokih oficira (njih 19 na doživotni zatvor). Kao i većina autokrata koja dolazi iz uslovno rečeno civilnog sektora, više se uzda u policiju i civilne bezbednosne službe. Turska policija, žandarmerija i tajne službe toliko su naoružane i brojne – ima ih više od 300.000 – da vojska više odavno ne predstavlja jedinu respektabilnu silu u Maloj Aziji i nije u poziciji da efikasno realizuje državni udar.
Takođe, za razliku od vojske koja je i dalje u dobroj meri „kemalistička“ i laička, policija, žandarmerija i službe su odane novom „sultanu“ i prilično islamizovane. Uz to, vojska se u velikoj mjeri popunjava regrutima na odsluženju vojnog roka, dok su policija i žandarmerija profesionalne formacije. Tako da čak i da je ‘puč’ ozbiljno organizovan, ne bi uspio, samo bi napravio krvavi građanski rat sa nesagledivim posledicama.
„Puč je preteška riječ za ono što se dogodilo u Turskoj, eventualno bi moglo da se govori o nekom pokušaju anomalnog mikroprevrata. Čak ni u Holivudu ne bi bili u stanju da izmisle puč koji traje četiri sata. I u ‘banana republikama’ bi oficiri organizovali bolje vojni prevrat. Ne dozvolite da vas zavede broj mrtvih. Možda zvuči cinično, ali bilans mrtvih je više-manje isti kao poslije atentata u Ankari na turske pacifiste. Vjerujete da Erdogana to dodiruje? Nemojte biti naivni, suze su samo za kamere“, kaže Antonio Ferari, italijanski ekspert za Tursku koji je bio svjedok još puča iz 1980. godine i poznaje lično Erdogana.
Erdoganov avion je letio nekoliko sati nad Turskom i imao je uključen transponder i međunarodnu identifikaciju, što znači da je bio lahka meta lovaca F-16 koji su bili pod kontrolom pučista. Kada je vijest procurila, Erdoganova propaganda je požurila da plasira priču kako je predsjednikov avion bio na nišanu dva F-16 ali, bez datog objašnjenja, umjesto da ga obore dvije letelice su ispratile Erdogana do Istanbula.
Grčko ratno zrakoplovstvo tvrdi da turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana niti u jednom trenutku nisu gonili vojni avioni za vrijeme tzv. ‘državnog udara’, kako je on izjavio u nekoliko intervjua nakon izrežiranog ‘puča’. Erdogan je u jednom od intervjua rekao da je izbjegao smrt za dlaku jer su ga pratili vojni lovci F-16 koje su kontrolirali ‘pučisti’. “Grčki radari cijelo su vrijeme pratili let predsjedničkog aviona Erdogana, sve do slijetanja u Istanbul”, prenosi grčka SKAI tvrdnje iz grčkog zrakoplovstva. Prema njihovim tvrdnjama, Erdogan niti u jednom trenutku nije bio životno ugrožen niti su ga pratili turski presretači.
Naknadno je ubačena i priča o navodnom desantu na posjed u Marmarisu gdje je Erdogan bio na odmoru, pošto je poprilično neobjašnjivo da pučisti nisu ni pokušali da ga uhapse ili likvidiraju iako su znali gdje mogu da ga nađu.