Četvrti susreti žena Bošnjakinja IZ Njemačke i zemalja Beneluxa

0
63

01Njemačka, Belgija, Luksemburg – Dokaz kako se gradska  dvorana može napuniti pozitivnom energijom i Bošnjakinjama svih generacija daleko od voljene nam BiH je manifestacija „Susreti žena Bošnjakinja“, koja se u Kamp – Lintfortu održava već četvrtu godinu zaredom. A organizatorice okupljanja uz učenje Kur'ana Časnog i ilahija,promovisanjem bosanskog jezika, sevdalinke te prigodna obraćanja, ženska sekcija džemata Kamp- Lintfort svjedočit će, ako Bog da, na Sudnjem danu da se predano može raditi i ulagati znanje, vrijeme i energija u zajedništvo i širenje dobra. Potrebna je „samo“ dobra volja i timski rad.

Inicijator i velika podrška Mustafa ef. Klanco prepoznavajući potrebu, a i da bi se izbjeglo vaninstitucionalno organiziranje žena uz izvrsnu koordinaciju efendinice Fate Klanco okuplja tim žena koje nesebično daju svoj doprinos razvoju džemata i očuvanju Bošnjačkog identiteta na ovim prostorima, te da ovaj grad bude stjeciste tako velikog okupljanja Bošnjakinja ,ali i predstavnica gradske uprave i drugih konfesija…

Otvaranje susreta je počelo učenjem ajeta iz Kur’ana Časnog koje je proučila Amina Mehmedović – Halilović iz Antwerpena.U svom pozdravnom govoru gospođa Fata Klanco je navela dugogodišnje aktivnosti ženske sekcije džemata čija okosnica je mekteb za žene koji predvodi ef.Mustafa Klanco, zatim edukacijska predavanja ,hor ilahija ,dramska sekcija te organizovane posjete i exskurzije .Ovaj vrijedni tim žena zajedno sa muškim dijelom džemata učestvuje u organizaciji svih aktivnosti u džematu, istakla je na kraju svog obrćanja gospođa Klanco.

Poslije obraćanja gospođe Klanco slijedio je bogati i raznovrsni kulturno-umjetnički program učenika nastave bosanskog jezika kojeg je priremila i prezentirala nastavnica

Enisa Elezović-Jakupović:

Jezik Bosne to je jedna kolektivna umjetnost,narodnih umotvorina koja je samo čudo prošlosti,a u budućnosti se prenosi sa koljena na koljeno i gaji kao najljepši cvijet u bašti.To su pokazali i učenici koji pohađaju nastavu bosanskog jezika.Svojim vrijednim zalaganjem kroz recitacije,poučne skečeve,igru i tradicionalni bosanski folklor prošli su kroz niz bosanskih gradova,puteva, rijeka naše voljene i nama najdraže Bosne i Hercegovine. Interesantno je da se na dječijim licima izrazilo zadovoljstvo stajati na bini u “tuđini” i sa ponosom izgovarati riječi jezika naše domovine. Ponosne majke bodrile su svoju djecu sa suzam radosnicama u očima, a meni kao nastavnici bilo je veliko zadovoljstvo biti dio tog programa. Nadam se, ako Bog da, da će i u budućnosti naše mlade generacije vrijedno pratiti i biti dio ovog timskog rada.

Inače, cjelokupan program susreta je koncepiran tako da se kroz kulturno – edukativne sadržaje pošalje jasna poruka o potrebi očuvanja vjerskog i nacionalnog identiteta te o integraciji bez asimilacije…

Hor džemata Kamp – Lintfort je izveo nekoliko ilahija,a nakon toga se skupu obratila gošća iz BiH muallima Elvedina Plasto koordinatorica u radu sa ženama Medžlisa IZ Kakanj ,posvetivši svoje izlaganje “Ulozi žene u očuvanju pordice i džemata”. Ova manifestacija je plod, od ideje do realizacije, naših vrijednih Bošnjakinja iz džemata Kamp- Lintfort. Želim im izraziti čestitke, jer su prepoznale svoje uloge na ovom svijetu. A u imenici “Žena”sadržano je mnostvo uloga :majka ,kćerka,supruga,sestra,tetka te uzorita članica džemata. Naša osnovna uloga je robovanje Uzvišenom Allahu,a nakon toga cijelo životno učenje kako bi smo mogle odgovoriti zadatku i iznijeti ulogu koju nam život donese. Ono što ćete, poštovane sestre, prenijeti sa ovog skupa u svoje domove, a kasnije primijeniti u praksi, to je nešto najvrjednije što možete ponijeti sa ovog svijeta. Ništa materijalno mi ne možemo ponijeti na Ahiret sa sobom. Islam, nam daje mnoštvo primjera kako možemo biti sretne. Pa prisjetimo se sada majke Musaove koja je oličenje pouzdanja u Allah Uzvišenog, zatim majke Enesa b,Malika koja nam pokazuje u kojem smjeru da razvijamo ljubav prema svojoj djeci i kako da podnesemo žrtvu u korist odgoja i obrazovanja. Supruga kao podrška, a ne kritičar poruka je iz života hazreti Hatidže, a zahvalna i zadovoljna kćerka kao što je bila Hazreti Fatima je blagodat svakom roditelju. Za društveni angažman žene potrebno je osigurati ambijent u kojem će se žena osjećati poštovanom, vrijednom i korisnom članicom jedne zajednice.Tek tada žena može dati svoj maksimum i doprinijeti kvalitetnijem radu naših džemata. Pod pokroviteljstvom Muftije za Njemacku Paše ef. Fetića ukazana mi je prilika da gostujem i razgovaram sa ženema u džematima Fedžr iz Minhena, Kircheim Teck i Kamp Lintfort . Misija i uloga žene u porodici i džematu inspirisana Islamom i u specificnim uvjetima života u dijaspori je neophodna, a još nedovoljno prepoznata i podržana kako od samih žena tako i od organizacijskih struktura….Želja, ideje i nekoliko primjera dobre prakse bez umrežavanja, razmjene iskustava i međusobne podrške bez rivaliteta nisu garancija uspjeha na duže staze. S ciljem razvoja i napretka zajednice i sistemskog uključivanja muslimanki u realizaciju aktivnosti u džematima ovakav vid susreta, edukacije, usmjeravanja i osnaživnja žene muslimanke je bez imalo pretjerivanja, izvanredan i jedinstven model. Pod motom budimo inspiracija jedni drugima sigurana sam da boljitku cijele zajednice možemo doprinijeti samo ako se potrudimo da malo bolje budemo majke, malo bolje profesorice, komšinice,redovnije, džematlijinke i svi u tome treba da istrajavamo, da zajedničkim snagama dajemo svoj doprinos napretku. Istakla je muallima Elvedina Plasto.

02

Članice Dramske sekcije, Sabina Čaušević i Hajra Burnić, su priredile zanimljivu parodiju na račun života žena u dijaspori i na očekivanja i nerazumijevanje onih u domovini uspjele su nasmijati cijelu dvoranu koja je primila vise od 500 posjetiteljki.

Folklorna grupa džemata Kamp Lintfort je prisutne uvela u kulturno – zabavni dio susreta.

A miris Bosne prelijepom izvedbom sevdalinke donijela je Elma Seferović čije impresije sa ovog skupa prenosimo u cjelosti:

“Bosna je živjela,i živjet će ,samim polaskom ponijela sam najveću vrijednost Bosne, ponijela sam dušu Bosne, ponijela sam sevdah. Mnogi će pitati :”A gdje ga ostavi?” Evo da odgovorim na to,ne ostavih ga nigdje,samo pokazah pravu vrijednost, univerzalnost, dostojanstvenost i sve ono što ga čini onakvim kakav jeste, sevdah.Sevdah nema definicije, sevdah je i sreća i tuga. Jasno je to narodu Njemačke, našem narodu. Kad kažem našem,mislim na Bošnjake koji iako žive daleko od svog srca, od zemlje kojom prvo hodiše, znaju prepoznati svu blagodat koju sevdah nosi u sebi. Bosna živi, duša Bosne je među tim ljudima, čija srca niti jednog trena nisu pokazala mrskost i omrženje. Ono što me je posebno iznenadilo, ostavio zasigurno neponovljiv trag, nešto što se samo osjeti, a to je povezanost svih tih ljudi. Kada sam pričala sa njima, kao da sam sve vrijeme pričala sa jednom, a ne sa 50 različitih ljudi. Njemačka je moja druga domovina, to s pravom mogu reći,i stojim iza toga. Iako je ovo bila moja prva posjeta,osjećala sam se kao da vrijeme provodim sa najdražim ljudima. Neprocijenjiv osjećaj, doživljaj, nešto što se ne opisuje, samo se doživi. Veliko hvala svima,predivnoj publici, čije su suze radosnice mene podstakle za daljim radom, opet kažem,predivnim ženama i svima koji su se ophodili prema meni kao prema rodjenoj kćerci. Ja sam zaista presretna i bogata osoba, jer su ljudi prepoznali moje vrijednosti, moj trud, zauzimanja odgovornost, a zauzvrat sam dobila puno više. Upoznala sam dušu svoje domovine, Bosne i Hercegovine , Sandžaka….

Zinajida Nuhić iz Hamma: Moram priznati da sam oduševljena sa susretom žena u Kamp-Lintfortu. Sve pohvale i čestitke upućujem organizatoru na čelu sa efendinicom Fatom Klanco. Moje oduševljenje je iz razloga što sam prvi put prisutna na ovim susretima i što sam doživjela Bosnu u Njemačkoj. Smatram da je ovo naš način da očuvamo sebe i svoj identitet u Evropi. Mi kao majke, žene, možemo dati svoj doprinos vjeri, maternjem jeziku, našoj kulturi i svemu što ide uz to. Evo ovi susreti nas podsjećaju na to i daju nam dodatnu snagu i podstrek. Nadam se da će ovo postati naša tradicija.

Amina Mehmedović-Halilović Antwerpen Belgija: Zahvaljujem se od srca na pozivu i drago mi je što sam, zajedno sa svojim hanumama, mogla prisustvovati večerašnjem skupu. Budući da je organizovanje druženja hanuma u ovom džematu već prešlo u tradiciju, ja se iskreno nadam da će i nama postati tradicija da dolazimo svake godine i družimo se zajedno. Čestitam na izvanrednoj organizaciji, jer zaista je ogroman uspjeh okupiti toliki broj hanuma na jednom mjestu i u isto vrijeme im ponuditi bogat sadržaj, pa smo pored druženja uz specijalitete bosanske kuhinje i sevdalinke mogle čuti i naučiti nešto korisno iz predavanja uvažene muallime. Nama će večerašnje druženje, svakako, poslužiti kao urnek za organizaciju “Prvog susreta hanuma u Belgiji”, 26. aprila 2014. Organizatorima želim mnogo uspjeha u budućem radu i djelovanju na putu promocije naše lijepe bosanske tradicije i još ljepše vjere islama, kao i uloge hanuma u jačanju i očuvanju naše zajednice.

Refija Rožnjaković: Član sam džemata Kamp Lintfort. Mi džematlijke se sedmično sastajemo u mektebu i sa efendijom imamo čas učenja Kur´ana a poslije toga slijede druzenje zu kahvu i muhabet.Dolazimo iz razlicitih krajeva Bosne i Hercegovine, Sandzaka, Kosova, ….. Svake sedmice rado očekujem petak večer da se susretnem sa sestrama. Hvala Allahu da nam je omogućio da u našoj radnoj , a naše djece i unučadi rodnoj, domovini imamo džamiju. Ti susreti sa Kur`anom i sa sestrama su mehlem za dušu . Družimo se i na zajedničkim putovanjima i na ovakav način gdje se jednom godišnje susretnemo sa Bošnjakinjama iz drugih džemata i susjednih država, upoznajuci se sa aktivnostima i razmijenjujemo iskustva. Nadam se da će ova praksa koja prelazi u tradiciju nastaviti živeti i u budućnosti.

Uz muzičku pratnju Edine Hrnjičić i pjesmama Sanele Muminović i Elme Seferović,te neizostavno Bosanko kolo,sve posjetiteljke su doživjele bogatstvo različitosi i druženja žena u granicama dozvoljenog, što je svojom izjavom potvrdila gospođa Ulrike Plitt predsjednica gradske komisije za socijalnu skrb, ona je između ostalog istakla:”Fascinirana sam organizacijom ovog skupa koji je pun topline i jedan uspješan primjer kako ljudi mogu doživjeti zajednicu. Jednu takvu zajedničku budućnost treba osigurati i sa većim angažmanom žene u Kamp Lintfortu. Pored nje na susretima su kao gošće bile prisutne Sabine Max-Krimi i Songul Er kao predstavnice grada za integraciju.Kroz program nas je vodila Zinaida Kardešević.

Bogatstvo Bosanske tradicije je predstavljeno kroz dekoraciju bine i bogatom ponudom tradicionalnih specijaliteta Bosanske kuhinje. A za tehnicku podrsku su se pobrinuli članovi muškog dijela džemata rame uz rame sa svojim vrijednim imamom i Izvršnim odborom.

(igbd)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.