Cerić: Drevna Bosna se gleda očima, a čita srcem

19
45

PROMOCIJA DREVNE BOSNE U BOŠNJAČKOJ PALATI U MALMEU

Prvi događaj koji je upriličen u novootovrenoj Bošnjačkoj palati – edukativnom centru «Akademia» u Malmeu, jeste promocija knjige muftije dr. Muamera Zukorlića «Drevna Bosna», nakon samog otvaranja, 14. 10. 2017.

O knjizi su govorili:

  • Ramiz Gerba, član Odbora BNF u Švedskoj;
  • muftija dr. Mevlud ef. Dudić
  • reisu-l-ulema emeritus akademik Mustafa ef. Cerić
  • autor knjige muftija dr. Muamer Zukorlić

Prije izlagača, o Bosni u stihu recitovao je veliki bošnjački pjesnik i umjetnik, akademik Fatmir Bači, svoje pjesme: Nisi sjećanje, Nije Bosna sama, Boli brate, O Bosni ako smijem u Uspavanka.

Prenosimo neke od stihova pjesme «Boli brate»:

(…)

Alaj boli svila,

Bolom navezana,

Suzom natopljena,

Krvlju obojena.

(…)

Au, što boli Bosna,

Svilom posviljena,

(…)

Au, što boli Bosna,

Pjesmom rasplakana,

(…)

Au, što boli Bosna,

Nadom polivena,

(…)

Au, što boli Bosna,

Brate.

Boli.

Prof. Gerba je govorio o poglavljima Drevne Bosne koja tretiraju prve stanovnike Balkana, balkanska plemena, historijska kretanja, sudbinu Ilira, te podjelu Rimskog carstva na istočno i zapadno, Teodosijevoj liniji te prvim granicama Bosne.

Ne skrivavši svoje oduševljenje prof. Gerba je zaključio da «ovu knjigu treba da ima svaka bošnjačka kuća, radi samopozdanja da smo mi svoji na svome. Ona nam ukazuje na kontinuitet bošnjačkog naroda na ovim prostorima, i bogati kulturno-historijsku baštinu koju mi danas otkrivamo ali i nadam se uspješno očuvamo za buduće generacije.»

Muftija dr. Dudić je kazao da je Drevna Bosna knjiga koja se čita u dahu. Ponosan je, kaže Muftija Dudić, što napokon naši pišu o nama, te da Bošnjaci napokon čitaju od svojih o sebi.

Polazeći od vjerskog poziva za izučavanjem sebe, svog identiteta i porijekla, Muftija Dudić je kazao da je Muftija Zukorlić učinio veliki posao kako za običnog čitaoca, tako i za buduće naučne radnike, istraživače.

Akademik Cerić, koji je za ovu priliku sačinio prikaz Drevne Bosne na 25 strana, kaže da je najteže prikazivati knjigu dragog prijatelja, idejnog istomišljenika, pouzdanog suradnika i vjernog druga.

«Drevna Bosna je jedinstvena po svom autoru, naslovu, sadržaju, dizajnu, ilustracijama, ali po onima koji je drže u svojim rukama, gledaju očima i čitaju srcem» – kaže akademik Cerić.

Govoreći o državnoj i kulturnoj naciji, kaže da je na nama da njegujemo i državnu naciju Bosanaca i kulturnu naciju Bošnjaka, jer to dvoje ne isključuje jedno drugo već nadopunjuje u sliku naše ukupne nacionalne i državotvorne misli.

Muftija dr. Zukorlić se zahvalio svojim prijateljima, večerašnjim promotorima njegove knjige, organizatorima promocije, posebno ističići zadovoljstvo i počast što je upravo promocija Drevne Bosne prvi događaj u novootvorenom Bošnjačkom dvorcu «Akademia» u Malmeu.

Kazao je da su promotori dobro uočili činjenicu da ova knjiga hrani naše bošnjačko samopouzdanje. “Iako sam mislio da imam dovoljno samopouzdanja i znanja o nama Bošnjacima i bošnjačkim korijenima, nakon sprovedenog istraživanja koje je objavljeno u Drevnoj Bosni, osjećao sam se još jačim i samopouzdanijim” – kaže Muftija.

Nakon promocije autor je prisutnima potpisivao primjerke Drevne Bosne.

               

 

O DREVNOJ BOSNI

Autorsko djelo muftije Zukorlića „Drevna Bosna“  je putovanje kroz drevnu povijest Bosne i Bošnjaka s ciljem utvrđivanja istine i razotkrivanja najosjetljivijih elemenata bošnjačkog identiteta koji su do sada površno prikazivani.

Urađeno je po najzahtjevnijim dizajnerskim i grafičkim standardima.

Drevna Bosna tretira – Ko su, šta su, odakle potječu balkanski narodi i među njima Bošnjaci.

Drevna Bosna je otvorena knjiga u kojoj se različitosti smatraju prednostima, a kultura dijaloga promovira kao važno civilizacijsko dostignuće.

U Dreavnoj Bosni se po prvi put naučnoj i široj javnosti obznanjuje više stotina fotografija, slika, mapa i crteža, a do kojih je u višegodišnjem istraživanju došao akademik Mehmed Akšamija.

(Tekst: Salahudin Fetić, Foto: Enver Đondić / SANA)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

19 KOMENTARI

  1. Sandzak Bosna i Hercegovina
    Bosnjacka su djedovina
    Bili su jesu bice i ostace
    dok je svijeta i vijeka
    Dace BOG pravde i srece
    pa genocidne rs biti nece

  2. Bosne ima bilo je i bice je dok je svijeta i vijeka a genocidasa biti nece
    ARSA danasnji Novi Pazar je bila prestonica ILIRSKE DRZAVE BOSSONE a TUTIN je dobio ime po nasoj kraljici Teuti
    Sandzak je srce BOSNE

    • Upamti moje rijeci bice 118% BOSNE kad se SANDZAK vrati BOSNI i to uskoro cim srbija i Bosna udju u EU
      Mile vas vec 18 godina laze s nekakvim besmislenim rePerendumom umjesto koga ce vam samo dati nekakvu anketu o prazniku kao i prosliu put
      Bosna je svakim danom sve vise DRZAVA BOSNJAKA i ostalih a SANDZAK je sve blizi povratku majci BOSNI
      Mile nece i ne moze raspisato referendum o otcepljenju jer tzv rs ne moze ni postojati bez BOSNE
      Brcko nije u tzv rs a bez BRCKOG vi ste samo 3 ostrva koja se ne mogu nikad ujediniti ni medjusobno a kamo li sa srbijom

  3. ti se 007bond ubi ode na sp da sikes tvoju propalu propagandu punu laza izmisljotina i samozadovoljavajucih hvalospjeva…kao prvo vi vlasi nijeste pravoslavci no krivoslavci…vjerukete u svetse i slikama se molite za spas to je paganstvo na naivecem nivou….prava vjera je vjera u Jednog Jedinog Gosppdara svih svjetova….on ne lici svojim stvorenjima i nike rodjen i ne radja On samo kaze budi i ono bude….to sto ste vi umisljeni pijani zlocinci to vam vise ne prolazi vlajko moj

  4. @pazar pa kad su nas jahali i gulili kozu suljo i prasim daj da damo sansu muftiji pa nek ga ugasi potpuno ako je ko oni munafik…usta argumentovano sumnja svaki posten i dostojanstve bosnjak…

  5. Bond postoji Bosna mnogo pre Srba i drugisu tu pre Srba ziveli prema tome mozes slobodno da smatras Slovene kasnije Srbe za okupatore isto kaosto smatras AustroUgarsku i Tursku.Stase kasnije odvijalo i zbog cega procitaj malo i nemoj citat samo sto Srbi i pisu .Dati nesto kazem Turska AustroUgarska su bile nspredne drzave kojesu ostavile mnogo pisanih tragova iz tog perioda imas na pretek podataka koliko kojegnaroda je zivelo na tim prostorima.Bosnjaci nisu samo Bosna nego i Srbija i Crna gora .su

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.