Čelebić: Uskoro poziv vladama Crne Gore i Srbije o formiranju prekogranične regije Sandžak!

28
290

999Sandžak – O dosadašnjim rezultatima akcije kao i budućim planovima, razgovarali smo sa jednim od inicijatora peticije za konstituisanje prekogranične regije sandžak gospodinom Zaimom Čelebićem, predsjednikom HG Sandžak Euregio iz evropske prekogranične regije Maas-Rhein te povjerenikom za jugoistočnu Evropu pri Europaverein-GsellschaftsPolitische Bildungsgemeinschaft (GPB). Inače, Čelebić je i član gremija za dodjelu Evropske socijalne nagrade (ESP).

Rožaje Free Press: Gospodine Čelebiću, prema raspoloživim informacijama, više internet grupa se bavilo online peticijom pokrenutoj prije par sedmica. Kakvi su vaši utisci?

Zaim Čelebić: Više hiljada gradjana sa prostora Sandžaka, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, USA, Kanade kao i svih zemalja Evropske unije je za relativno kratko vrijeme pružilo podršku online peticiji sa pozivom na uspostavljanje prekogranične regije Sandžak. Ako se ima u vidu da svemu ovome nije prethodila nikakva aktivna kampanja kao i činjenica da iza online peticije stoje nestranačke ličnosti i organizacije, po svemu sudeći u Sandžaku postoji izuzetno interesovanje za projekt prekogranične regije Sandžak po ugledu na evropske regije.

RFP: U Vašim dosadašnjim nastupima ste potencirali ekonomski interes konstituisanja prekogranične regije Sandžak. Da li bi se moglo očekivati puno više zainteresovanih investitora koji bi u partnerskom onosu sudjelovali u budućim investicionim projektima?

Čelebić: Posebno interesovanje je pokazala brojna sandžačka dijaspora koju pored uticajnih ljudi iz javnog života evropskih i svjetskih metropola, čine i poznati i veoma cijenjeni poslovni ljudi od kojih se očekuje da dio svog kapitala i znanja prenesu u domovinu i na taj način pomognu razvitku područja u pograničnom dijelu Srbije i Crne Gore. Prekogranična regija Sandžak bi kroz svoje konstituisanje doprinijela stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta sa nizom pogodnosti uslovljenim prekograničnom saradnjom kroz mješovite industrijske zone, zajedničke projekte u domenu poljoprivrede, na polju korištenja energetski obnovljivih izvora energije, zaštite prirodne sredine, vodoprivrede i šumarstva, turizma, kao i drugim oblastima gdje dolazi do izražaja promocija dobrosusjedskih odnosa i prekogranična regionalna saradnja. Samim činom konstituisanja stvorila bi se bitna pretpostavka za direktne aplikaije prema fondovima EU sa namjenskim sredstvima u svrhu poboljšanja uslova života u pograničnim regijama.

RFP: Koja je osnovna svrha i namjena sredstava iz fondova EU za projekte prekogranične saradnje? Može li se desiti da odobrena sredstva ipak ne stignu tamo gdje su namijenjena, odnosno da glavnu korist opet imaju centri?

Čelebić: Svrha podsticajnih mjera je zapravo stvaranje boljih uslova života i rada u pograničnim regionima, kako bi se na taj način nadomjestilo izvjesno zaostajanje za centrima u pogledu privrednih, kulturnih, infrastrukturalnih i drugih sadržaja. Svjedoci smo potreba sandžačkih komuna sa obje strane granice kao i samih građana koji ovih dana zbog nemogućnosti da sebi i svojim familijama obezbijede najminimalnije egzistencionalne uslove za život, u velikim talasima napuštaju svoje domove sa namjerom trajnog iseljenja. Sredstva dodijeljena za projekte u pograničnim regionama se direktno slivaju ka korisniku uz obaveznu kontrolu načina korištenja istih od strane ovlaštenih institucija EU. Time se pored transparentnosti postiže i kriterijum isključivo namjenskog utroška sredstava tako da su efekti vidljivi kroz povećan obrt te radno angažovanje na ostvarivanju projekta u samom regionu, dakle, tamo gdje je pomoć najpotrebnija.

RFP: Kakvi su dalji planovi po pitanju realizacije ovog projekta?

Čelebić: Neosporno je da je projekt prekogranične regije Sandžak zasnovan na evropskim standardima i principima i da je to projekat budućnosti u interesu prije svega građana Sandžaka sa obje strane granice, a potom i Srbije i Crne Gore pa i cjelokupnog regiona. Neosporan je i stav EU po ovom pitanju koja u suštini prekograničnu saradnju postavlja kao primarni zadatak za sve članice-kandidate za prijemu u EU. Neosporna je i podrška Brisela te ujedno i očekivanja evropske administracije da bez njenog uplitanja ovakve projekte iznesemo na svojim plećima. Ukoliko se žele obustaviti negativni trendovi kojima je izložen ovaj region i koji sa sobom nose opasnost sa nesagledivim posljedicama, neophodno je da odgovorni ljudi, prvenstveno oni koji su zastupljeni u vladama Srbije i Crne Gore, iskoriste povoljnosti koje se nude kroz prekograničnu saradnju te zauzmu aktivnu ulogu na projektu konstituisanja moderne evropske prekogranične regije Sandžak u interesu svih građana kao i država Srbije i Crne Gore. Ovih dana ćemo uputiti zvaničnu ponudu na najveće adrese u Beogradu i Podgorici kroz koju ćemo naglasiti želju pružanja neophodne pomoći kod realizacije ovog projekta. Iako projekat moderne prekogranične regije Sandžak po uzoru na evropske prekogranične regione, posebno na Euregio Maas-Rhein, ne predstavlja politički projekt, ipak je neminovno naglasiti njegovu važnost i sa ovog aspekta jer se njime u bitnome doprinosi političkoj stabilnosti regiona. Konstituisanjem prekogranične regije Sandžak doći će do osjetne relaksacije u međunacionalnim, međuvjerskim kao i uopšteno političkim odnosima. S obzirom na nepostojanje jedinstvenog stava među političkim strankama sa prostora Sandžaka po ovom pitanju te nedovoljne informisanosti ne samo građana već i onih koji se namaću kao meritorni sagovornici na ovu temu, smatramo da bi Vlade obje države trebale iskoristiti ponudu nestranačkih ličnosti te ozbiljno uzeti u razmatranje ovaj projekt od obostrane koristi kroz koji se prožimaju nesporne evropske vrijednosti sa krunom dobrosusjedske saradnje među državama i narodima.

(Rožaje Free Press)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

28 KOMENTARI

  1. Sandžak – Potpredsjednik Vlade i lider SDPS Rasim Ljajić kaže za inicijativu za uspostavu prekogranične regije Sandžak da je riječ o politički potpuno nerelevantnim ljudima, te da ne shvata ozbiljno tu peticiju.

    – To može da nanese samo štetu našoj zemlji, jer tu oblast prikazuje kao nestabilno područje, što odvraća potencijalne investitore. A investitori su tu preko potrebni jer je riječ o veoma siromašnom kraju. Ipak, takvi zahtjevi su nerealni i to neće podržati niko ni u Srbiji ni u Crnoj Gori – rekao je potpredsjednik Vlade Rasim Ljajić.

    (Kurir)

  2. da li si isto tako “objektivan” kada je u pitanju recimo tzv RS? gdje se bore za neko odcjepljenje i pripajanje “matici” Srbiji? gdje godinama rade na rusenju BiH i glavni su razog zbog kojeg BiH stagnira jos od zavrsetka rata.. jesu li i oni po tvom misljenju ustvari bosnjaci pravoslavne vjere, ili su oni ipak srbi? 🙂

  3. ovim papcima cetnickim sve se treba reci sa strane ,nisu u stanju da bilo sta sami ukapiraju…sandzak ce biti autonomija prije ili kasnije,a bolje je sto prije i za CG i za srbiju i to je jasno ko dan…jest da ce neki zbog toga da pjene do besvijesti,ali to je njihov problem…

    • Heeee.. Haj bas cekamo ovaj zvanicni poziv vladama pa da se malo smijemo I zajebavamo…A niko se ne seti da malo I Srbadiju priupita po ovijem opcinama dal oni ovo hoce il jok! Boze , naivnih li ljudi , osionih gordih,heeee, a mi cutimo ,, cutimo…….

  4. Ovo je pokusaj da se za dzabe dobije ono sto inace jako skupo kosta. Providno i vlasti Srbije i Crne Gore nisu od juce, sve je ovo decije naivno. Drzave, a ovo nije nista drugo no pokusaj stvaranja drzave Sandzak, se ne dobijaju na posluzavniku. Zna se kako to idé, il si spreman da platis cenu i da rizikujes i ono sto imas, ili nisi. Izbor je samo vas.

  5. Ako Crnogorci mogu imat svoju drzavu onda i Snadzaklije mogu ima svoj region pa nas vise zivi u diaspori nego sto postoji Crnogoraca ..

  6. O MORI TI DALJMATINAC nemoj mori da mi diras taj moja zena MILJICA KOSOVIQI-JASARI. Dosta je bilo,neki SANDZO,pa neki ALJBANCI,sto su je “OPERUTALI” ,pa jos hoces i ti.Jeste da je mnogo gljupa taj MILJICA,ali ce da prodje za kokarice i za moja “ALATKA”.

  7. Prije ce biti Sandžak u svojim povijesnim granicama Republika nego neka federacija Srbije,Makedonije i genocidne republike srpske.Ma svašta se ovdje može
    pročitati.Četnici ne odustaju.Zanimljiv portal nema šta.

  8. SP kao ozbiljne elektronske novine ,treba da pokrenu pitanje : Ko je predlozio podelu vase regije ?
    Proslo je dovoljno vremena da vidite da je to bila losa politicka odluka .
    Ali , gde su odgovorni , gde su ti vasi politicari vizionari , koji su od Mila uzeli paket suho-mesnatih proizvoda ili ne dao Bog -pare .
    Mi Milovcima ne mozemo da zabranimo da odu , ali Vi da oterate pola vaseg naroda

  9. Zasto se ne trazi korektna mapa historiske regije Sandzaka koji je bio kao teritorijalna jedinica u Ottomanskom carstvu, sadrzavao je Kosovsku Mitrovicu i Rudo, to bi onda predstavljalo korektan i fer zahtjev onih sto hoce da regenerisu historisku regiju Sandzak!

    I ponavljao je uporno Dr. Sefket Krcic za vrijeme refernduma 2006 godine da bi svi Bosnjaci trebali da glasaju za ‘NE’ jer ako suprotna strana pobijedi doci ce prvi put u istoriji granica izmedju dva dijela Sandzaka, i to se upravo i desilo. A njega su neki optuzivali da je “placenik Beograda” i slicne nebuloze. Coek je bio u pravu, sad se to vidi jer je lakse isposlovati regiju u jednoj drzavi no sto je u dvije!

    • Ja imam mapu historijske regije . Milo je nema , jer kad ste glasovali za odcepljenje ,on je sve spalio i unistio historiju .
      Ali ja imam . Mapa 2 eura

    • zasto? zato sto sa rudom i teritorijom opstine mitrovica zubin potok leposavic raska pravoslavci predstavljaju vecinu u odnosu na muslimane….

  10. “Autonomija nacionalni interes Bošnjaka. Očuvanje cjelovitosti i suvereniteta BiH je nacionalni interes broj jedan svih Bošnjaka svijeta, kao i ključni faktor stabilnosti i mira u regionu. Drugi nacionalni interes bošnjačkog naroda jeste autonomija Sandžaka, koja bi se ostvarila dijalogom između legitminih predstavnika Bošnjaka i nadliježnih vlasti čime bi se vratio osjećaj sigurnosti građana Sandžaka….”Ove riječi, izrečene od strane uvaženog muftije M. ef. Zukorlića – upućuju na jedno novo preispitivanje nelegitimne odluke Trećeg zasjedanja AVNOJ-a (7-10. 08. 1945. g.), o podjeli Sandžaka i ukidanju ZAVNO Sandžaka. U tom pravcu, radi šireg upoznavanja javnosti, biće riječi u ovom radu o problemima definiranja statusa Sandžaka, citirat ćemo nekoliko bitnih dokumenata, koji idu u prilog šireg rasvetljavanja povijesti Sandžaka i još jednom akcenat dati na pribleme neligitimne podjele (Sandžaka), koji su izvršile Srbija i Crna Gora, suprotno odredbama Berlinskog kongresa. Zato je potrebno da najava Sandžačkog proljeća, budu u pravcu ukidanja odluka o podjeli Sandžaka, što je u nadliježnosti Narodog vijeća Sandžaka, koje nastavlja tradicije ZAVNO Sandžaka, kao i da se stave van snage – nelegitimne odluke III zasijedanja AVNOJ-a (07.-10. VIII 1945. u Beogradu).
    Nasuprot Republici Srpskoj, koja je stvorena nasilno na temeljima genocida nad Bošnjacima u vremenu od 06. 04. 1992. do 15. 11. 1995. godine, koliko je trajala bjesomučna agresija Srbije i Crne Gore na BiH, Sandžak posjeduje sve pravne, historijske, ekonomske i moralno-etičke argumente da povrati federalni status, koji je imao u svojoj povijesti, kako prije održavanja Berlinskog kongresa (1878), kao i kasnije sve do 1912., kada je zvjerskim balkanskim ratovima Sandžak podijeljen između Srbije i Crne Gore. Takvu podjelu je svojevremeno poništila čuvena Sjenička konferencija, avgusta 1917. g.
    Najzad, humanističke snage NOR-a, u vremenu 1942-1945. ponovo su povratile autonomiju Sandžaka, ali ovog puta izrazito pod sumnjivim nazivom ratna autonomija, koja je pragmatnično služila za pridobijanje bošnjačkog stanovništva, koje se oduprelo kako okupatoru, tako četničkim i ustaškim desničarskim snagama, koja je trajalo kao Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka sve do 10. avgusta 1945. godine. Involuciju Sandžaka su pripremali staljino-komunisti, kada su 29. marta raspustili ZAVNO Sandžaka u Novom Pazaru, a potom na Trećem zasjedanju AVNOJ-a 03-10. 08. 1945.g. ponovo izvršili podjelu Sandžaka između Srbije i Crne Gore, da bi, tzv. Referendum u Crnoj Gori 21. maja 2006. g., Sandžaku se zadao teški udarac jednostranoj nelegitimnoj podjeli, dvijema državama Srbiji i Crnoj Gori. Na taj način, Sandžak se perfidno vratio 100 godina unazad, što nije bilo predviđeno čuvenim ugovorom na Berlinskom kongresu. Nažalost, bošnjački “prvaci” iz Južnog Sandžaka su krišom od Bloka za Jedinstveni Sandžak, potpisali sa Vladom Crne Gore sporazum o prekograničnoj regiji Sandžak, ali ih je crnogorski diktator Milo Đukanović u tome prevario, što se i moglo pretpostaviti .
    VIDI VISE: http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=45224

  11. O mori moja zena MILJICA KOSOVIQI-JASARI;PONOVO NESTO BULJAZNIS DA ME VISE SRAMOTA OD TEBE. Alji kada dodjes ti i EMRUSOVICA OLJIVERA u familiju JASARI i tada ces da pricas da ste vecina.No ja i Emrus ce vam pravimo po devet dece pa ce budes vecina,ali sa prezime JASARI.

  12. Само у сновима.
    Пријепоље – Срби већина.
    Прибој – Срби већина(апсолутна).
    Пљевља – Срби већина.
    Андијевица – Срби већина(апсолутна)
    Нова Варош – Срби већина(апсолутна)
    Беране – Срби већина(апсолутна)
    Бијело поље – Срби већина.
    Ко ће и у чије име да тражи аутономију? 🙂

    • Radivoje, Па ето видиш како је тешко живети у држави коју не волиш по овим фрустрираним ликовима овде.Од мржње су побеснели па само сикћу.

    • Prijepolje Bosnjaci vecina.. (bar pokazuju rezultati izbora)..Bijelo Polje isto..Petnjica,Rozaje,Plav i Gusinje 100% bosnjacki..Tutin, Sjenica i N.Pazar isto tako..a sela pribojske i pljevaljske opstine ka Bosni su bosnjacka..istocna bosna iako je u RS (ali i u BiH)je u gruntu bosnjacka,i svakim danom sve vise je bosnjaka..vrijeme i natalitet rade za Bosnjake insaAllah

      • aj ne prdenjaj bijelo polje 25.000 srba i crnogoraca pravoslavaca,8000 srba i crnogoraca muslimana,bosnjaci muslimani 13000… popis iz 2011

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.