29. Novembar 2010

Širom Sandžaka postoje na desetine osnovnih i srednjih škola u kojima apsolutnu većinu čine djeca bošnjačke nacionalnosti. Međutim, nazivi tih škola nisu u skladu sa nacionalnom pripadnošću njihovih đaka, niti odslikavaju volju većine koja zahtijeva da  škole ponesu bošnjačka imena.

Politika stalne diskriminacije i segregacije prema Bošnjacima od strane režima najviše se osjeća u obrazovnom sistemu države Srbije koji je jako netolerantan prema pripadnicima bošnjačke manjine. Pored toga što u školskim programima bošnjačko-muslimanska djeca moraju čitati i učiti napamet Njegoševe rasističke izjave i genocidne formulacije, ona moraju čitati u lektirama za 6. razred osnovne škole „Hajduk Stanka“ koji “poseče turski (muslimanski) vrat, pa kada krv šikne i poprska vas, vazdan smrdite Muhamedom”. Muslimanska djeca iz muzičke kulture pjevaju opelo i liturgiju, što predstavlja pravoslavno obredoslovlje i nikako nije dio kulture muslimana Bošnjaka. Muslimanskoj djeci je školska slava Sveti Sava koji je pravoslavni svetac i muslimanska djeca sa tom slavom nemaju ništa, osim intenciju režima da ih putem obrazovnog sistema asimilira i udalji od svoje vjere i nacije. O ovoj temi je ranije bilo riječi u našem listu, a sada nam je želja da spomenemo imena škola u Sandžaku i na taj način dokažemo koliki je stepen diskriminacije po ovom pitanju prema muslimanima Bošnjacima.

Novi Pazar

Rifat Burdžović Tršo,
Jovan Jovanović Zmaj,
Stefan Nemanja,
Đura Jakšić,
Vuk Karadžić,
Desanka Maksimović,
Aleksandar Stojanović Leso,
Rastko Nemanjić,
Bratstvo,
Jošanica,
Selakovac.

Samo jedna osnovna škola u Novom Pazaru nosi muslimansko bošnjačko ime. Bošnjaci čine 87% stanovništva u Novom Pazaru.

Tutin

Rifat Burdžović Tršo,
Meša Selimović,
Dr Ibrahim Bakić,
25. maj,
Vuk Karadžić,
Aleksa Šantić,
Aleksa Đilas Bećo,

U Tutinu je nešto drugačija slika, ali ni tu nije proporcionalno imenovanje škola u odnosu na broj  Bošnjaka u Tutinu kojih ima 99%. I u Tutinu su Bošnjaci diskriminisani po ovom pitanju.

Sjenica

Rifat Burdžović Tršo,
Jovan Jovanović Zmaj,
Svetozar Marković,
Vuk Stefanović Karadžić,
Bratstvo i jedinstvo,
12. decembar,

U Sjenici samo jedna škola nosi bošnjačko ime uprkos činjenici da Bošnjaci čine preko 85% stanovništva Sjenice.

Prijepolje

Dušan Tomašević Ćirko,
Boško Buha,
Svetozar Marković,
Mihajlo Baković,
Vladimir Perić Valter,
Mihajlo Baković,
Sveti Sava,
10. oktobar.

U Prijepolju je diskriminacija najdrastičnija i najteža. Iako muslimani Bošnjaci u ovom gradu imaju blagu većinu, niti jedna osnovna škola ne nosi bošnjačko ime.

Priboj

Vuk Karadžić,
Branko Radičević,
Nikola Tesla,
Desanka Maksimović,
9. maj.

U Priboju muslimani Bošnjaci nemaju ni jednu osnovnu školu sa njihovim imenom. I ovdje je diskriminacija potpuna.

Nova Varoš

Živko Ljujić,

Samo je jedna osnovna škola u Novoj Varoši. Da ima još jedna vjerovatno bi se zvala po imenu četnika Vuka Kalaitovića, kome je skoro podignut spomenik u novovaroškom selu Štitkovo.

Nadamo se da će bošnjački političari konačno shvatiti stepen diskriminacije nad svojim narodom, te da će se već jednom potruditi da bar u oblasti školstva nešto urade i poboljšaju stanje. Ali, dok su Sejdo i Rahman bošnjački predstavnici, nada je jalova i pirova stvar.

U prošlom broju našeg lista pisali smo o diskriminaciji nad Bošnjacima kada su u pitanju imena osnovnih škola u Sjevernom Sandžaku. Vidjeli smo iz nabrojanih imena škola da su Bošnjaci potpuno zapostavljeni i segregirani do te mjere da u Prijepolju ni jedna škola ne nosi bošnjačko ime.

Koliki je stepen diskriminacije po ovom istom pitanju u Južnom Sandžaku, koji se nalazi u Crnoj Gori, uvjerit ćete se kada pročitate redove što dolaze. Počet ćemo sa Beranama.

Berane

„Mahmut Adrović“ – Petnjica
„Donja Ržanica“ – Donja Ržanica
„Lubnice“ – Lubnice
„25. maj“ – Vrbica
„Polica“ – Polica
„Radomir Mitrović“ – Jasikovac
„Savin Bor“ – Savin Bor
„Trpezi“ – Trpezi
„Tucanje“ – Tucanje
„Vladislav Rajko Korać“
„Vuk Karadžić“ – Novo naselje
„Vukajlo Kukalj“
„Vukašin Radunović“ – Polimska

Od 13 osnovnih škola u opštini Berane samo jedna nosi bošnjačko ime. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine opština Berane imala je 35.068 stanovnika, raspoređenih u 66 naseljenih mjesta. Prema Slobodnoj enciklopediji „Vikipedija“ nacionalni sastav stanovništva opštine Berane izgleda ovako: Srbi 16.309 ili 46,50%, Crnogorci 8.950 ili 25,52%, Bošnjaci 5.662 ili 16,14%, Muslimani 2.301 ili 6.56%, neopredijeljeni 1,18 ili 3,38%.

Uzimajući u obzir u kakvim okolnostima je rađen pomenuti popis, te sve policijsko-udbaške represije na bošnjačko-muslimansko stanovništvo u ovom dijelu Sandžaka, znamo da pomenuti podaci nisu tačni. Takođe znamo da se mnogi Bošnjaci u cijeloj Crnoj Gori deklarišu kao Muslimani ili neopredijeljeni. Pa evo i da jesu podaci tačni, Bošnjaci zaslužuju da još nekoliko škola ponesu bošnjačke nazive. Red bi bio da bar etnički ili skoro etnički čista mjesta dobiju imena osnovnih škola po osnovu nacionalne strukture stanovništva, npr. Trpezi, Tucanje i dr. mjesta.

Bijelo Polje

„Rifat Burdžović Tršo“
„Šukrija Međedović“, „9. maj“ – Sutivan
„Aleksa Bećo Đilas“ – Ravna Rijeka
„Braća Ribar“ – Zaton
„Dušan Korać“ – Bijelo Polje
„Krsto Radojević“
„Marko Miljanov“ – Bijelo Polje
„Milomir Đalović“
„Milovan Jelić“
„Mladost“ – Kanje
„Nedakusi“ – Nedakusi
„Pavle Žižić“ – Njegnjevo
„21. maj“
„Risto Ratković“ – Bijelo Polje
„9. maj“ – Sutivan
„Vladislav Ribnikar“ – Rasovo
„Vuk Karadžić“ – Bistrica

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, opština Bijelo Polje imala je 50.284 stanovnika, raspoređenih u 98 naseljenih mjesta. Nacionalni sastav Opštine Bijelo Polje:

Srbi – 20.275 ili 40,32%
Bošnjaci – 11.377 ili 22,62%
Crnogorci – 8.936 ili 17,77%
Muslimani – 7.936 ili 15,78%
nacionalno neopredijeljeni – 847 ili 1,68 %
ostali – 913 ili 1,83%

Od 17 osnovnih škola u Bijelom Polju samo dvije nose bošnjačko-muslimanska imena. Ukoliko pogledamo ovaj nerealni popis stanovništva vidjećemo da Bošnjaka-Muslimana u ovoj oštini ima 19.313 ili 38,4%. Ipak režim ne dozvoljava da više škola ponesu bošnjačka imena, iako su Bošnjaci donijeli nezavisnost Crnoj Gori.

Rožaje

„Mustafa Pećanin“, „25. maj“ – Rožaje
„Bać“ – Bać
„Balotiće“ – Balotiće
„Bratstvo i jedinstvo“ – Skarepača
„Bukovica“ – Bukovica
„25. maj“
„Daciće“ – Daciće
„Donja Lovnica“ – Donja Lovnica
„Milun Ivanović“ – Biševo
„Miroslav Đurović“

U Rožajama živi oko 95% Bošnjaka muslimana, a samo jedna osnovna škola nosi bošnjačko ime. Ovdje je diskriminacija po ovom pitanju najevidentnija i najteža. Režim je smišljeno davao imena škola po imenima naseljenih mjesta kako bi izbjegao školama davati nazive po imenima viđenih Bošnjaka kojih je Rožaje i historija ovog grada puna.

Pljevlja

„Jakub Kubur“
„Salko Aljković“, „Bratstvo-jedinstvo“
„Dušan Ivović“
„Boško Buha“
„Ristan Pavlović“
„Mataruge“
„Mihailo Žugić“
„Mile Peruničić“
„Kruševo“
„Bratstvo-jedinstvo“
„Radoje Tošić“
„Radoje Kontić“
„Vladimir Rolović“
„Živko Džuver“

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, opština Pljevlja imala je 39,806 stanovnika raspoređenih u 159 naseljenih mjesta.

Nacionalni sastav:
Srbi – 21.522 ili 60,10%
Crnogorci – 7.704 ili 21,51%
Muslimani – 2.913 ili 8,13%
Bošnjaci – 1.865 ili 5,20%
nacionalno neopredijeljeni – 1.437 ili 4,01%
ostali – 365 ili 1,05%.

Imajući u vidu da je u Pljevljima i okolini običaj vršiti genocidne radnje nad Bošnjacima  muslimanima, te ono što se desilo u Bukovici 1993. i 1994. godine, u kojoj je živjelo oko 70% Bošnjaka koji su tih godina redom protjerani, a mnogo ih je pobijeno, onda ne čudi što samo dvije osnovne škole u Pljevljima nose bošnjačka imena.

Plav

„Hajro Šahmanović“ – Plav
„Džafer Nikočević“ – Gusinje
„Petar Dedović“ –  Murino

Plav i Gusinje su dva bisera u očima Bošnjaka muslimana. Bošnjaci u Opštini Plav čine većinu od 65%. Albanaca ima oko 20%, ostalo čine Srbi i Crnogorci. Malo škola ima u ova dva mjesta, ali ako je za utjehu bar nose imena „Hajro“ i „Džafer“.

Ko putuje ka Plavu i Gusinju uzalud će se truditi da na raskrsnici u Beranama nađe putokaze ka ovim mjestima. Na toj raskrsnici desno idemo ka Bijelom Polju, a onda se pitamo kako do Plava? Crnogorski režim i na ovaj način, slično kao režim u Srbiji, želi da sakrije činjenicu o postojanju muslimana Bošnjaka, o njihovoj kulturi, vjeri, tradiciji, običajima i življenju na prostorima koje su vijekovima naseljavali i naseljavat će.

Bošnjaci muslimani u Crnoj Gori trebaju više rezmišljati o ovim i sličnim problemima koje im režim nameće sa ciljem pokrštavanja, asimilacije i iseljavanja.

Moramo se zajednički baviti time, inače će nam se ponoviti Šahovići, Bukovica ili Srebrenica, a onda nas više neće biti.

Autor: Sead Šaćirović

Izvor: Glas-Islama.info

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles