Izašlo je, kako kaže filozof Šefket Krcić jedno krasno djelo iz oblasti bošnjačke epike autora rahmetli Šuća Nurkovića pod naslovom „Bošnjačka epika“ koje su priredili njegova kćerka Mersada i zet Denis Sutović. Duhovna je ostavština ovog posljednjeg romantičara iz oblasti epske poezije ne samo u Sandžaku već i svijetu.
–Ovom knjigom naši priređivači zaslužuju pohvalu pružajući još jedno zadovoljstvo i podsjećanje na vrijeme rahatluka i lijepog pjevanja bez ijedne riječi mržnje, a epska poezija drugih naroda obiluje takvim poentama koje se ne mogu nazvati pjesničkim. Najbolji odgovor takvim pjevanjima je epsko djelo Šuća Nurkovića.
On pjeva o duhovnom poimanju svijeta kod Bošnjaka od Bosanske Krajine do Sandžaka, svim događajima koje ispituju etnologija i historija.
–Radi se o pjesniku koji je u ranoj mladosti stekao jedan zapažen imetak, radeći u administraciji, u banci istovremeno pjevajući i odnoseći pobjede na mnogobrojnim festivalima gusala. U Novom Pazaru odnio je također više pobjeda. Napravio je jedno jezgro na brdu iznad Rožaja gdje mu je imanje i poklonio svom prijatelju Muratagi Kurtagiću jedan plac da napravi kuću, a samo da bi širili prijateljstvo i zajedno pjevali, ističe prof. Krcić
Promocija djela održana je u rodnom Rožaju Šuća Nurkovića u prepunoj sali.
–Bila je velika pažnja. To je možda i najbolja moja besjeda koju sam izgovorio o ovom djelu, a rekao sam da se ponovo Šućo nakon dvije i po godine od preseljenja na bolji svijet vratio u svoj zavičaj i to na najbolji mogući način. On nije samo guslar već pisac i pjesnik i to je demonstrirao kroz gusle. Ljepotu pjevanja od njega su slušali i državnici poput predsjednika Tunisa, zatim Gadafija čiji je bio specijalni musafir. To je bio pisac koji je zavrijedio da kod njega dođe čuveni profesor s Harvarda dr. Zlatko Čolaković a bio je u društvu i našeg omiljenog pisca i čovjeka Zaima Azemovića.
Rahmetli Šućo Nurković nasljednik je plejade epskih pjesnika na čijem vrhu piramide pjesništva je Avdo Međedović, zatim Murataga Kurtagić i svi oni koji su, kako kaže filozof prof. Šefket Krcić, udarili pečat vizije Sandžaka prenijevši ga širom svijeta a njihova zbirka najbolje je čuvana na Univerzitetu u Harvardu.
