9. Juli 2019

MARŠ MIRA U DORTMUNDU U ZNAK SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI

U Dortmundu je održan Marš mira u znak sjećanja na genocid u Srebrenici i sve žrtve rata u BiH. Sa Marša je poručeno da se genocid ne smije zaboraviti i da treba spriječiti da se ponovo dogodi bilo gdje u svijetu.

Skupu se obratio imam IKC Sandžak u Dortmundu Haris ef. Kalač koji je u svom obraćanju poručio da se ne smije zaboraviti genocid, te da svako mora mijenjati sebe i svoj odnos prema Gospodaru kako se ne bi dešavalo ono sto se desilo u prošlosti.

Veliki broj Bošnjaka ali i pripadnika drugih nacionalnih zajednica okupilo se i dalo podršku skupu, te na taj način poručeno da se Genocid nikada neće i ne smije zaboraviti.

 

Luksemburg: Upriličena komemoracija povodom 24. godišnjice genocida u Srebrenici

Ovogodišnja komemoracija održana je u velikoj sali na Limpertsbergu, u glavnom gradu Luksemburga.

Skup je otpočeo učenjem prigodnih ilahija i izvedbom recitala od strane lokalnog hora Ismihan.

Zatim se u ime organizatora, Odbora za obilježavanje 11. jula, Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, prisutnima obratio Ismet Jusufović, izrazivši dobrodošlicu velikom broju prisutnih gostiju, te istaknuvši važnost njegovanja kulture sjećanja na genocid, koji se nažalost nije desio samo u Srebrenici, već na teritoriji više opština u Bosni i Hercegovini.

Nakog toga, da se prisutnima obrati izrazio je želju i počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu, Remzija Camić, istaknuvši u svom obraćanju da osjeća satisfakciju zbog činjenice da je ranije, Crnogorski parlament usvojio deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta u kojoj se osuđuje genocid u Srebrenici počinjen 1995. godine.

Po okončanju zvaničnih obraćanja i intoniranja himni Bosne i Hercegovine i Luksemburga, Mustafa Isaković – poznati interpretator ilahija i kasida, izveo je sa puno emocija pjesmu “Šam” koja je posvećena ubijenoj djeci svijeta, a zatim i kasidu “Devet Heroja” – posvećenoj devetorici heroja Armije Republike Bosne i Hercegovine odlikovanih najvećim ratnim odličjem, Ordenom heroja oslobodilačkog rata.

Podsjetimo, komemoracija povodom genocida u Srebrenici u Luksemburgu se obilježava zadnjih 11 godina u kontinuitetu, i svake godine na ovom događaju prisutnima se obraća jedan od preživjelih svjedoka genocida. Ovogodišnji svjedok genocida, Sabit Ahmetović, govorio je o golgotama koje je, iako teško ranjen i sa amputiranom nogom, uspio preživjeti, što nažalost nije slučaj za njegova 32 člana porodice.

Potom se prisutnima obratio režiser, novinar i publicista, Avdo Huseinović. Nakon kraćeg uvoda, projektovao je odabrane dijelove iz nekoliko njegovih izvrsnih dokumentaraca ratne tematike, iz kojih su, na osnovu prezentovanih činjenica, prisutni u sali lahko došli do zaključka da genocid nad Bošnjacima nije se desio samo 1995. godine u Srebrenici, već da se genocid odvija osmišljeno i unazad nekoliko vijekova tj. u kontinuitetu, počevši od Velikog bečkog rata, pa kroz takozvanu “istragu poturica” u Crnoj Gori – genocid koji je opjevan i glorifikovan u Gorskom vijencu, pa kroz etničko čišćenje Bošnjaka iz dijelova Sandžaka i centralne Srbije nakon Prvog srpskog ustanka, pa sve do genocida počinjenog nad Bošnjacima tokom Drugog svjetskog rata i zadnje agresije nad Bosnom i Hercegovinom.

Na kraju skupa, dovu je proučio hafiz Zikret ef. Mustafić, imam džemata AIC SUD iz grada Eša.

Pored velikog broja gostiju iz Luksemburga i okolnih zemalja, ovogodišnjoj komemoraciji prisustvovao je vjerski poglavar muslimana Luksemburga, dr. i hafiz Rabia Fares, zatim gotovo svi imami u zemlji, članovi Šure, te članovi upravnih odbora mnogih lokalnih džemata, udruženja i asocijacija.

Bošnjaci Minhena obilježili Dan sjećanja na žrtve Srebrenice

Bošnjaci Minhena sa svojim prijateljima Njemcima i drugim etničkim zajednicama, boricima za ljudska prava i borcima protiv genocida, već deset godina uzastopno, u povodu 11. jula Dana genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, javno i transparentno obilježavaju sjećanje na žrtve Genocida u Srebrenici, Prijedoru i naravno cijeloj Bosni i Hercegovini. Kao i prošlih godina tako i ove godine više hiljada ljudi se kupilo na “Theresienwise” i nakon nekoliko proučenih ilahija hora Nur pristupilo se klanjanju Dženaze namaza u odsustva za žrtve genocida, koju je predvodio Izet ef. Bibić, glavni imam Medžlisa Bayern.

Poslije obavljene Dzenaze više hiljada ljudi krenulo je u mirnu šetnju centralnim dijelom grada Minhena noseći transparente s jasnim porukama da nikada neće zaboraviti Genocid u Srebrenici i drugim gradovima Bosne i Hercegovine, koji su počinile srpsko-crnogorske agresorske vojne i policijske formacije sa vojskom i policijom RS – entiteta koji je u BiH nastao na genocidu – krvlju i kostima nevinih Bošnjaka i drugih građana koji se nisu uklapali u plan Velike Srbije.

Kilometarska kolona svjesnih i savjesnih Bošnjaka Minhena koji se kulturom pamćenja i sjećanja bore protiv zaborava na sve žrtve genocida i ove godine je privukla pažnju svojih komšija i sugrađana ove svjetske metropole koji su se priključivali koloni mirnog i dostojanstvenog mimohoda.

Po dolasku na Marienplaz, ispred zgrade općine, učesnicima marša se obratio Nihad Aličković iz AntyDayton pokreta koji je u svom govoru naglasio i podvukao da se nikada ne smije zaboraviti počinjeni Genocid u Srebrenici.

Zatim se skupu obratio Miaran Offman, izaslanik gradonačelnika Minhena i ujedno član Odbora jevrejske zajednice u Minhenu. Ofmann je u svom govoru napravio paralelu između stradanja Jevereja od nacista i stradanje Bošnjaka u Srebrenici od strane velikosrpskih genocidnih horidi, gdje je cijela Evropa mirno posmatrala i gledala šta se radi s muslimanskom nejači u toj zastićenoj zoni Ujedinjenih nacija.

Komandant 510. oslobodilačke brigade Amir Avdić, nosilac Zlatnog ljiljana, u obraćanju je naglasio zvjerstva koje su srpsko-crnogorske agresorske i četničke snage počinile nad Bošnjacima Srebrenice, kao i brtulanost julskog pokolja i masakra nad nedužnim Bošnjacima u BiH.

Na skupu je govorla i Christina Schmitz koja je bila svjedok Genocida u Potočarima 1995. Gospođa Schmitz je u organizaciji “Ljekari bez granica“ boravila u Potočarima između 10. i 14. jula.

“Nikad neću zaboraviti te slike i ono što se odigravalo pred mojim očima tih dana u Srebrenici“, istakla je ona. 
Gospođa Schmitz je ispričala nekoliko događaja koji su natjerali suze na oči prisutnih.

Gost na skupu bio je i potpredsjednik manjeg BiH entiteta mr. Ramiz Salkić, koji je istakao važnost ovakvih skupova. On se zahvalio organizatoru kao i svim prisutnima na velikom odzivu. Također je istakao važnost da Bošnjaci u Njemačkoj izgrade Muzej genocida Srebrenice kako bi djeca i potomci u dijaspori znali za ono što se dešavalo u Potočarima 1995. godine

“Želim da podsjetim da danas, nažalost, politički i crkveni predstavnici bosanskih Srba, ali i zvaničnici, članovi akademske zajednice i Crkve iz države Srbije, snažno negiraju genocid i veličaju ratne zločince. Smatram da je to velika opasnost i dugotrajno gledano, velika prijetnja miru i stabilnosti na Balkanu. Zbog toga, danas su nam, više nego ikada, neophodni zakoni i rezolucije o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Evropa, Sjedinjene Američke Države, ali i cijeli civilizirani svijet trebaju naći načina da usvoje potrebne rezolucije da se spriječi negiranje genocida”, naglasio je Salkić.

U ime organizatora, koji je i inicijator Marša mira u Minhenu, obratio se Izet ef. Bibić koji je u svom emotivnom govoru podvukao da kreatori Genocida nisu uspjeli.

“Jeste nas ubijali, planirali ste nam potpuno uništenje i istrebljenje, ali niste uspjeli u vašim nakanama. Jeste nam rušili džamije i kuće palili, ali smo još ljepše kuće i još veće džamije ponovo izgradili. Jeste nas protjerivali sa našeg ognjišta ali nam ljubav spram Bosni niste nikada uzeli i džaba vam, niste uspjeli”, istakao je između ostalog Izet ef. Bibić.

Dovu za šehide Srebrenice i BiH proučio je Mirza ef. Džafić.

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles