14. Mart 2011

Južni Sandžak – Posljednji popis u Crnoj Gori proveden je 2003. godine. U to vrijeme Crna Gora nije bila nezavisna država: bila je u državnoj zajednici sa Srbijom. Te 2003. godine, prema podacima s popisa stanovništva, u Crnoj Gori živjelo je oko 620.000 ljudi. Od tog broja, 267.669 njih izjasnilo se kao Crnogorci, Srba je bilo 198.414, Bošnjaka 48.184, Albanaca 31.163, Muslimana (nije slovna pogreška već je uistinu veliko M) 24.625…

Odlukom Skupštine Republike Crne Gore popis stanovništva u ovoj državi ima se provesti od 1. do 15 aprila ove godine. Bit će to prvi popis u Crnoj Gori kao nezavisnoj državi. Zbog te činjenice, predstojeći je popis iznimno važan. Jer, od postotka udjela u ukupnom broju stanovništva izravno ovise i prava koja će – sukladno europskim standardima – uživati svaki od nacionalnih kolektiva.

Set prava

A, posrijedi je cijeli set prava: jezička, obrazovna, medijska, politička… Koliko Bošnjaka danas živi u Crnoj Gori? Teško je to precizno ustvrditi. Iznimno teško. Evo zbog čega.

Formalno, prema posljednjem popisu provedenom u Crnoj Gori, u toj državi živjelo je blizu 25.000 ljudi koji su se izjasnili kao Muslimani. Najvećim dijelom, ovi su ljudi kazali da govore srpskohrvatski jezik. I da su pripadnici – u vjerskom smislu – islama. Kojoj skupini pripisati da pripadaju ovi ljudi ukoliko, logikom zdravoga razuma zaključimo, da nisu pravoslavci, da im crnogorstvo nije daleko, ali da im je bošnjaštvo bliže, da ne zbore jezikom koji je dokraja karakterističan Crnogorcima? Zaključak može biti samo jedan: to su Bošnjaci.

Ako je tako, a jeste, kako se onda moglo dogoditi da su se izjasnili da pripadaju naciji koja nigdje nikada nije postojala: u smislu u kojem znanost kazuje šta je nacija? Odgovor može biti samo ovaj: ili su izmanipulirani ili su perfidnim političkim pritiscima “prisiljeni” na takav potez. Bit će da je bliže istini drugi dio dvojbe. Mada, iako je riječ o prilično velikom broju ljudi, ni manipulacija nije isključena.

Upravo zbog straha da ih se još jednom ne prevari na izjašnjavanju o nacionalnoj, jezičkoj i vjerskoj pripadnosti, Bošnjaci Crne Gore pred predstojeći popis stanovništva dali su se u akciju.

Tako su nedavno i u Sarajevu boravili, i s ljudima iz bošnjačkoga političkoga vrha razgovarali – ili su pomoć tražili – o tome šta im je činiti i kako Bošnjake Crne Gore animirati da se bez straha na popisu izjasne kao pripadnici bošnjačkoga naroda, kao građani Crne Gore kojima je maternji jezik bosanski, kao ljudi kojima je vjera islam.
Bili su u Sarajevu predsjednik Bošnjačkoga savjeta Crne Gore akademik Ševko Rastoder, njegovi potpredsjednici Samir Agović, Ervin Spahić i Nedžad Drešević, te čelnik Izvršnoga odbora Bošnjačkoga savjeta Crne Gore Osman Nurković. Bili i otišli. S kakvim impresijama: samo oni znaju.

Znaju oni i to da Bošnjaci Crne Gore nikada i niti u jednom trenutku nisu dovodili u pitanje činjenicu da Crnogorci predstavljaju kičmu crnogorske države. Ni jednoga trenutka nisu dvojili da je Crna Gora njihova domovina kojoj su dali na raspolaganje sve svoje kapacitete.

A takvo nešto može učiniti samo neko ko sebe smatra autohtonim dijelom cjeline. To su crnogorski Bošnjaci.

Iskustva referenduma

Neovisno o tome žive li u Podgorici, Plavu, Pljevljima, Rožajama, Baru, Gusinju, Ulcinju… A koliko Crnu Goru osjećaju i žive svojom domovinom, najbolje pokazuje izlaznost Bošnjaka na referendum na kojemu se odlučivalo o tome hoće li Crna Gora biti nezavisna država. Zahvaljujući upravo glasovima (i) Bošnjaka, Crna Gora je danas država pred vratima Europske unije.

Ako ni zbog čega drugog, a ono zbog iznesene činjenice crnogorski bi politički vrh umjesto zbunjivanja bošnjačkoga naroda u toj državi trebao ohrabriti pripadnike Bošnjaka da jasno na popisu kažu to što jesu, da ih puste na miru kazati da zbore bosanskim jezikom i da im je vjera islam. A ne da im nameću dileme i trileme o tome da su muslimani (s velikim M), da im je maternji jezik srpskohrvatski ili (u zadnje vrijeme) crnogorski, da su Crnogorci muslimanske vjere i ko zna šta još…

Srbi su u strahu

Blizu dvije stotine hiljada Srba koji su se tako izjasnili na popisu stanovništva u Crnoj Gori 2003. godine danas strahuju od pritisaka koje oficijelna vlast usmjerava prema toj populaciji. Pritisak je slične naravi kao i onaj kojemu su izloženi Bošnjaci. Dakle, Srbe se u Crnoj Gori na razne načine pokušava uvjeriti da nisu Srbi već Crnogorci.

Izvor: DnevniAvaz.ba

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles