Bosanski jezik u visokoškolskom obrazovanju u Sandžaku

1
49

Sandžak – Nakon osnivanja Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru (IUNP) vlasti su sve činile da unište, ugroze ili uspore razvoj ove naučno-obrazovne institucije. Nakon višegodišnjeg ubacivanja raznoraznih isturenih odjeljenja, konačno je 2006. otvoren Državni univerzitet u Novom Pazaru (DUNP). Mnogi sa pravom govore da je nastao kako bi ugrozio prvi i autentični bošnjački univerzitet u Sandžaku koji je odmah po osnivanju počeo pokazivati da će izrasti u respektabilnu naučnu instituciju u kojoj će studenti svih nacionalnosti imati prilike da dobiju najkvalitetnije obrazovanje u regionu. Da je tako svjedoče i strategijski potezi ovog univerziteta koji je odmah po nastanku prekopirao sve nastavne programe koji su postojali na IUNP pokušavajući nelojalnom konkurencijom i budžetskim sredstvima ugušiti ovaj drugi univerzitet. Postoje špekulacije o kvalitetu nastave, nastavnom osoblju i kriterijima polaganja ispita na ova dva univerziteta. Upravo iz tog razloga, od ovog broja ćemo uspoređivati pojedinačne nastavne programe oba univerziteta i našim čitaocima predstaviti realnu sliku o visokom obrazovanju u Sandžaku. Premda smo mi nacionalna revija, analizu ćemo započeti onim programima koji tretiraju nacionalne discipline.

Država Srbija još uvijek ne sprovodi zakonsku obavezu da za pripadnike bošnjačkog naroda obezbijedi upotrebu bosanskog jezika u državnim institucijama. Mnogi procesi u srbijanskim sudovima su u zastoju zato što ti državni organi nemaju ovlaštene prevodioce za bosanski jezik. Poseban problem predstavlja činjenica da Ministarstvo prosvjete i nauke Bošnjacima osporava imenovanje njihovog jezika tradicionalnim imenom – bosanski jezik – insistirajući od pripadnika ovog naroda da svoj vlastiti jezik nazivaju bošnjačkim. Par svršenika studija Bosanskog jezika i književnosti, koji su visokoškolske diplome stekli na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, već godinama imaju problem nostrifikacije diploma kod spomenutog ministarstva, jer zahtijevaju istom da ispoštuje zakonsku obavezu i izda im nostrifikaciju diplome u kojoj će stajati profesor bosanskog jezika, dok službenici Ministarstva istrajavaju u odluci da to bude profesor bošnjačkog jezika i književnosti. Bošnjački jezik kao lingvistička kategorija ne postoji, već postoji samo standardni bosanski jezik koji je po definiciji jezik Bošnjaka i svih onih koji ga kao takvog osjećaju svojim. Predstavnici Ministarstva prosvjete svoju odluku pravdaju činjenicom da u Republici Srbiji ne postoji visokoškolska institucija koja ima program Bosanski jezik i bošnjačka književnost. Ukoliko ne postoji univerzitetska ustanova u kojoj se studira bosanski jezik i književnost, ko onda predaje taj predmet, makar i u onom nakaradnom fakultativnom obliku kakav je njegov trenutni status u onim školama u kojim Bošnjaci imaju pravo na njega, što će reći, prije svega, u sandžačkim školama!? Takav je maćehinski odnos države spram svojih građana koji ne pripadaju većinskom narodu da natjera druge zajednice, u ovom slučaju Bošnjake, da se odreknu svog nacionalnog identiteta i prihvate srbizaciju koja je ionako sveprisutna i nasilna kroz školski sistem u srbijanskom osnovnoškolskom, srednješkolskom i visokoškolskom obrazovanju. Upravo ovu diskriminaciju spram elementarnih prava Bošnjaka moraju nadomjestiti sandžački univerziteti kako bi opravdali ulogu vlastitog postojanja. Zato ćemo proanalizirati da li je i u kojoj mjeri bosanski jezik prisutan na IUNP i DUNP.

Uvidom u web-prezentaciju IUNP (uninp.edu.rs) pronalazimo da na Departmanu za filološke studije postoji Smjer za srpski/bosanski jezik i književnost. Na isti način smo pronašli da na Departmanu za filološke nauke DUNP (np.ac.rs) postoji samo studijski program Srpska književnost i jezik. U dnu opisa ovog programa stoji napomena da je odlukom Senata ovaj studijski program proširen sa dovoljno elemenata bosanskog jezika i književnosti, te da su svršenici ovog studijskog programa osposobljeni za izvođenje nastave bosanskog jezika u osnovnim školama, što će biti navedeno i u dodatku (supplementu) diplomi.

Usporednom analizom nastavnih planova možemo utvrdi koliko bosanskog/sprskog jezika i bošnjačke/srpske književnosti ima na ovim studijima. Krenimo od jezika.

Internacionalni univerzitet

Državni univerzitet

Fonetika i fonologija bosanskog/srpskog jezika

Standardni srpski jezik 1: Fonetika sa fonologijom

Norma i kultura bosanskog/srpskog jezika

Pravopis srpskog jezika sa osnovama akademskog pisanja

Primijenjena norma bosanskog/srpskog jezika

Standardni srpski jezik 2: Morfologija

Morfologija bosanskog/srpskog jezika 1

Sintaksa srpskog jezika

Morfologija bosanskog/srpskog jezika 2

Istorijska gramatika srpskog jezika sa osnovama dijalektologije

Sintaksa bosanskog/srpskog jezika 1

Staroslovenski jezik sa uporednom gramatikom slovenskih jezika

Sintaksa bosanskog/srpskog jezika 2

Uvod u lingvistiku

Historijska gramatika bosanskog/srpskog jezika 1

Leksikologija i frazeologija

Historijska gramatika bosanskog/srpskog jezika 2

Jezička kultura

Historija književnog bosanskog/srpskog jezika

Jezik alhamijado književnosti

Historija književnog bosanskog/srpskog jezika

Akcentologija

Semantika bosanskog/srpskog jezika

Balkanski jezički savez

Dijalektologija bosanskog/srpskog jezika sa akcentologijom

Norma jezika

Lingvistička stilistika

Uvod u lingvistiku

Sandžačka dijalektologija

Leksikologija i frazeologija

Bosanski kao strani jezik

Metodika nastave srpskog jezika i književnosti

Metodika nastave bosanskog/srpskog jezika

Metodika nastave srpskog jezika i književnosti sa metodičkom prakso

Metodika nastave bosanskog/srpskog jezika 2

Staroslavenski jezik

Uvod u opću lingvistiku

Filozofija jezika

Jezici u kontaktu

Kultura govora

Na osnovu ponuđenih predmeta (tabela Jezički predmeti) zaključujemo da se na Smjeru za bosanski/srpski jezik i književnost IUNP ravnopravno izučavaju i bosanski i srpski jezik, te da student završetkom ovog studija dobiva naobrazbu iz svih oblasti oba standardna jezika, te uvid u ostale opće lingvističke discipline. Također, primjetna je ravnopravna zastupljenost sinhrone i dijahrone lingvistike, kao potenciranje na standardno-jezičkoj normi. Ono što je posebnost ovog studija jeste predmet Sandžačka dijalektologija, što predstavlja pionirski iskorak uopće u južnoslavenskim  naukama o jeziku.

Na studijskom programu Srpski jezik i književnost DUNP omjer zastupljenosti nauke o bosanskom i srpskom jeziku je 98% prema 2% u korist srpskog jezika. Bosanskome jeziku je posvećen jedan jedini predmet – Jezik alhamijado književnosti – i to kroz oblik izbornog predmeta,  što ostavlja mogućnost studentu da isti prema vlastitom nahođenju odabere ili ne. Omjer zastupljenosti sinhrone i dijahrone lingvistike također nije ravnomjeran – prevagu nosi Sinhrona lingvistika. Zastupljenost norme savremenog jezika je manja nego na smjeru za bosanski/srpski jezik i književnost IUNP. Ne postoji ni jedan predmet koji bi proučavao posebnosti jezičkog izričaja sandžačkih Bošnjaka.
Daljom analizom prikazat ćemo grupu književnih predmeta na ova dva studija (tabela Književni predmeti):

Na Smjeru za bosanski/srpski jezik i književnost IUNP-a ravnopravno se izučavaju kroz obavezne predmete svi periodi i bošnjačke i srpske književnosti. Studentima se nudi i upoznavanje sa osnovama teorije književnosti i savremenim književnim teorijama, kao i uvodi u svjetsku, usmenu i književnost južnoslavenskih naroda. Posebnost ovog studijskog programa čine predmeti Uvod u bosnistiku i stara bošnjačka književnost i Bošnjačko-sandžačka književnost. Prvi predmet nadomješćuje propuste u poznavanju osnova bošnjačke književnosti jer studenti kroz srbijanski osnovno i srednjoškolski obrazovni sistem nisu imali prilike uopće se upoznati niti sa posebnostima, niti sa bilo kojim od autora ove književnosti. Drugi predmet je od posebne vrijednosti i predstavlja historijski iskorak jer se po prvi puta uopće studijski i sistematično proučava bogato književno stvaralaštvo sandžačkih Bošnjaka.

Studijski program Srpski jezik i književnost DUNP u svakom pogledu predstavlja tradicionalni pristup proučavanju srpske književnosti i svih njenih pojedinosti. Karakterisitka ovog studija jeste trosemestralno proučavanje savremenih južnoslavenskih književnosti, što predstavlja kontinuitet nekadašnjih studija južnoslavenskih književnosti u periodu prije devedesetih godina. Ovaj studij također nudi osnovna znanja iz teorije književnosti, književnih teorija, usmene i svjetske književnosti. Posebnost bošnjačke književnosti tretira se samo jednim predmetom: Bošnjačka književnost od austrougarskog perioda 1878. Premda je riječ o proučavanju samo jednog perioda bošnjačke književnosti, studenti ne dobivaju ni elementarna znanja o staroj bošnjačkoj književnosti, književnosti na orijentalnim jezicima, bošnjačkoj književnosti između dva svjetska rata, bošnjačkoj književnosti poslije Drugog svjetskog rata, kao ni o savremenoj bošnjačkoj književnosti. Kako studenti nemaju nikakva školska predznanja o ovoj književnosti, ovaj predmet ne može zadovoljiti ni najelementarnija znanja o bošnjačkoj književnosti. Nijednim predmetom se ne tretira posebnost književnosti sandžačkih Bošnjaka, što bi zbog prirode svog postojanja i geografskog položaja bilo jedno od ključnih opravdanja postojanja ovakve institucije koja pretendira biti lider u stvaranju intelektualne elite ovog dijela Srbije.

Ostale grupe predmeta na oba studijska programa zadovoljavaju grupu općih predmeta i razlikuju se tek u nijansama. Kao posebnost mogao bi se izdvojiti predmet Osnove bibliotečko-informacijske djelatnosti s historijom informacijske kulture na Smjeru za bosanski/srpski jezik i književnost IUNP, koji studentima daje kvalifikacije da po završetku studija rade u biblioteci (tabela Opći predmeti).

Kompetencije nastavnog osoblja na ova dva studija su također neujednačene.

< ![endif]–>

Internacionalni univerzitet

Državni univerzitet

Uvod u teoriju književnosti

Srpska srednjovekovna književnost

Uvod u književne teorije

Književnost renesanse i baroka

Uvod u svjetsku književnost

Srpska književnost XVIII veka

Usmena književnost

Srpska književnost XIX veka

Uvod u bosnistiku i stara bošnjačka književnost

Teorija književnosti

Bošnjačka književnost preporodnog doba

Književne teorije XX veka

Bošnjačka književnost prve polovine 20. vijeka

Narodna književnost

Bošnjačka književnost druge polovine 20. vijeka

Opšta književnost I (antika i srednji vek)

Bošnjačkosandžačka književnost

Opšta književnost 2 (od renesanse do realizma)

Starija srpska književnost

Opšta književnost 3 (od realizma do postmodernizma)

Novija srpska književnost

Književnost za decu i omladine

Savremena srpska književnost prve polovine 20. vijeka

Istorija kulture Srba

Savremena srpska književnost druge polovine 20. vijeka

Istorija kulture Bošnjaka

Uvod u komparativno proučavanje južnoslavenskih književnosti

Srpska i bošnjačka nacionalna kultura u evropskom kontekstu

Opća književnost

Savremena književnost južnoslovenskih naroda 1

Književnost za djecu

Savremena književnost južnoslovenskih naroda 2

Umjetnost eseja

Savremena književnost južnoslovenskih naroda 3

Akademsko pisanje

Bošnjačka književnost od austrougarskog perioda 1878.

Tokovi savremene književnosti

Pisanje književnih prikaza

Kreativno pisanje

Na Smjeru za bosanski/srpski jezik i književnost IUNP predaju najznačajnija imena i utemeljivači samih nauka o bosanskome jeziku i bošnjačkoj književnosti. Iz oblasti lingvističkih disciplina ovaj odsjek se može pohvaliti da ima neka od najzvučnijih naučnih imena, ne samo sa bošnjačkog, nego cjelokupnog balkanskog prostora. Ovdje se prije svega misli na potpredsjednika BANU i poznatog filologa u svjetskim slavističkim krugovima prof. dr. Dževada Jahića, jednog od autora Gramatike bosanskoga jezika, autora desetotomnog Enciklopedijskog rječnika bosanskoga jezika, Trilogije o bosanskome jeziku i još na stotine naučno-istraživačkih obimom većih i manjih studija o bosanskome i južnoslavenskim jezicima koji pokriva grupu dijahronih predmeta. Također IUNP se s pravom može pohvaliti da u svome kolektivu ima prvu damu nauke o bosanskome jeziku akademika prof. dr. Hasniju Muratagić-Tuna koja zauzima jedno od vodećih mjesta u lingvističkoj stilistici i semantici južnoslavenskih jezika i važi za filologa od formata u najširim slavističkim krugovima. Na IUNP također radi i vodeći sintaksičar bosankoga jezika i jedan od autora Gramatike bosanskoga jezika dr. Ismail Palić koji važi za lingvistu od formata na mnogo širim prostorima od bosanskog govornog područja. Ovaj odsjek se može pohvaliti što u svom profesorskom timu ima i jednog od trenutno najznačajnijih južnoslavenskih dijalektologa, fonetičara i fonologa prof. dr. Miodraga Jovanovića, kao što u procesu postdiplomskih i doktorskih studija može računati na barda srpske filologije prof. dr. Živojina Stanojčića, te honorarne usluge najznačajnijeg živućeg srpskog metodičara prof. dr. Miše Došlića.

Također iz oblasti književnih nauka ovaj smjer s pravom konkurira sarajevskim i beogradskim katedrama književnosti. Od prošle akademski godine oblast bošnjačke književnosti pokriva najznačajnije živuće ime ne samo bošnjačke književnosti, već i jedan od vodećih intelektualnih gromada Bošnjaka uopće, kao i sudionik svih krupnih procesa, kako u samome utemeljivanju nauke o bošnjačkoj književnosti, otvaranju prve Katedre za bošnjačku književnost, priređivač prve edicije bošnjačke (muslimanske) književnosti u 25 knjiga, deset antologija bošnjačke i bosansko-hercegovačke književnosti, šestotomne hrestomatije Bošnjačka književnost u književnoj kritici, tako i osnivač svih značajnijih institucija u savremenoj povijesti BiH od VKBI, BZK „Preporod“, PEN Centra, do Bošnjačkog kongresa, prof. dr. Enes Duraković, nasljednik rodonačelnika nauke o bošnjačkoj književnosti prof. dr. Mithada Begića i prof. dr. Muhsina Rizvića. Pored prof. Durakovića predmete iz oblasti bošnjačke književnosti i teorije književnosti drži jedan od najznačajnijih mladih bošnjačkih stručnjaka koji preuzima sve veću ulogu u evropskoj percepciji bošnjačke, južnoslavenskih i balkanskih književnosti dr. Sanjin Kodrić. Grupu predmeta iz nauke o srpskoj književnosti pokriva u širim naučnim krugovima veoma cijenjen poznavalac ne samo srpske, nego i južnoslavenskih, evropskih i svjetskih književnosti i prof. dr. Dragoljub Zorić, kao i niz drugih stručnjaka profesora, asistenata i saradnika i iz oblasti jezika i književnosti.

Na naučnom programu za Srpski jezik i književnost DUNP angažiran je veliki broj značajnih profesora i stručnjaka u svojim oblastima, zvučnih imena iz svojih oblasti među kojima prednjače jedan od vodećih srpskih pisaca prof. dr. Milisav Savić, bivši ministar u srbijanskoj vladi dr. Slobodan Vuksanović i jedan od značajnijih savremenih srbijanskih književnih kritičara dr. Jasmina Ahmetagić. Međutim, pojedini predmeti koje pokrivaju određeni profesori ne ulaze u opis njihovih kompentencija i pri usporedbi spiska nastavnog osoblja koji je postavljen na internet strani univerziteta i primjera radi rasporeda predavanja u akademskoj 2010/2011. nailazimo na niz nedosljednosti.
Na spisku nastavnog osoblja vidimo ime spomenute profesorice Ahmetagić, ali nigdje u rasporedu pored nijednog predmeta nema njenog imena. A kako provjerom saznajemo da ista već duže vrijeme radi na Institutu za književnost u Leposaviću i da je imala ozbiljne zdravstvene probleme, te već duže vrijeme nema saradnju sa DUNP, dolazimo do zaključka da je ili zamrzla svoj status u ovoj instituciji ili se njeno ime protuzakonito pojavljuje na spisku nastavnog osoblja Departmana za filološke nauke DUNP.

< ![endif]–>

Internacionalni univerzitet

Državni univerzitet

Engleski jezik 1

Engleski jezik 1

Engleski jezik 2

Engleski jezik 2

Engleski jezik 3

Engleski jezik 3

Njemački jezik 1

Engleski jezik 4

Njemački jezik 2

Osnovi informatike

Njemački jezik 3

Opšta kulturologija

Informatika

Istorija umetnosti

Osnove bibliotečko-informacijske djelatnosti s historijom informacijske kulture

Kognitivni procesi: jezik i mišljenje

Kulturna baština u savremenom tehnološkom okruženju

Sociologija

Psihologija

Ljudska prava

Pedagogija sa didaktikom

Zaštita životne sredine

Filozofija sa estetikom

Menadžment ljudskih resursa

Retorika

Pedagogija i Psihologija

Teorija prevođenja

Psihologija ličnosti

Sociologija

Psihologija čitanja

Pedagoška komunikologija

Komunikologija

Osnove pedagoške psihologije

Veštine komuniciranja

Psihologija učenja

Istorija pisma i knjige

Također, na spomenutom spisku nema ni prof. dr. Abdulaha Mušovića, a isit se u rasporedu predavanja pojavljuje na predmetima Fonetika i fonologija, Leksikologija i frazeologija i Frazeologija i frazeografija srpskog/bosanskog jezika, koga uzgred rečeno nema ni u zvaničnom programu na studijskom programu. Prof. Mušović nema kompetencije da predaje fonetiku i fonologiju ni srpskog ni bosanskog jezika jer nije doktorirao iz tih oblasti. Njegovo polje naučnog interesiranja jeste ruski jezik, na kom je i doktorirao, te nema naučnih kompetencija da se bavi bilo kojoj disciplinom srpskog ili bosanskog jezika. Mogući razlog što se prof. Mušović ne pojavljuje na zvaničnom spisku nastavnog osoblja može biti taj što je u stalnom radnom odnosu na Prištinskom univerzitetu privremeno smještenom u Kosovskoj Mitrovici.

Na predmetu Istorija jezika kao profesor se javlja asistentica mr. Fatima Muminović, kao i sunosilac predmeta Istorija književnog jezika i Jezik alhamijado književnosti i Jezik u djelima Ćamila Sijarića. Mr. Muminović nema naučnih komentencija da predaje ove predmete jer, osim osnovnih studija, nije se više specijalizirala u jezičkim disciplinama. Magistarsku tezu je odbranila iz oblasti nauke o književnosti.

Također, postoji moralna nelogičnost i prepreka da sunosilac predmeta Istorija kulture Bošnjaka bude prof. dr. Milisav Savić, iako se radi o veoma značajnom piscu i znanstveniku, jer je isti tendenciozno pisao baš o kulturi Bošnjaka Sandžaka, što se jasno vidi iz njegove pripovijetke Bugarska baraka u kojoj je glavni lik Fatima iz Novog Pazara koja postaje prostitutka i odlazi da javno bludniči i izvodi erotske perverzije sa radnicima u Raški, našta se poštene i moralne Srpkinje zgražavaju. I najneupućeniji poznavalac bošnjačke kulture, pogotovu u Sandžaku gdje su obraz i dostojanstvo svetinje zbog kojih se gine, zna da je jedno od osnovnih moralnih načela Bošnjaka do kojeg oni jako drže, naročito u vremenu u kom je smještena pripovijest, poštenje njihovih kćerki, žena, sestara i majki i da su na te stvari jako osjetljivi. Također je neregularna činjenica da od ukupno 49 predmeta, koliko nastavni program ima, jednu petinu, tj. deset predmeta predaje prof. Savić, kako bar stoji u zvaničnom rasporedu.

Zanimljivo je da se imena predmeta u opisu studijskog programa i rasporedu razlikuju: kod svih jezičkih predmeta je uz prefiks srpski dodat još i bosanski. Ova nelogičnost je zakonom zabranjena jer postoje indikacije da se na taj način žele studentima predstaviti da ustvari podjednako izučavaju i srpski i bosanski jezik.

Mišljenja studenata

Da bi naše istraživanje do kraja bilo profesionalno, anketirali smo metodom slučajnog izbora po jednog studenta sa oba studija jezika i književnosti
Da li ste upisali bosanski ili srpski jezik?
Student IUNP: Oba jezika.
Student DUNP: Upisao srpski i bosanki.
Koji je jezik više zastupljen na Vašem studiju?
Student IUNP: Oba jezika su podjednako zastupljena.
Student DUNP: Više je zastupljen srpski jezik.
Od koga zavisi zastupljenost jednog od dvaju jezika ili književnosti?
Student IUNP: Od profesora i asistenata.
Student DUNP: Zavisi od profesora, to je činjenica.
Navedite jedan primjer?
Student IUNP: Na primjer, kod prof. Kodrića slušamo bošnjačku književnost, a kod prof. Zorića srpsku.
Student DUNP: Primjer je srednjovjekovna književnost gdje je trebalo da se radi i srpska i bošnjačka književnost, a rađena je samo srpska, uglavnom žitije i tako, jer je predavala prof. Jasmina Jokić. Kolege koje su ovaj predmet slušale kod prof. Seada Šemsovića radile su obje književnosti.
Koliko su redovni profesori na nastavi?
Student IUNP: Malo je problem što profesori nisu stalno ovdje, već dolaze u intervalima, ali kada dođu odrade sva predavanja. Svi asistenti su redovni na časovima.
Student DUNP: Profesori iz Sarajeva dolaze rjeđe, najčešće jednom il dva puta mjesečno. Profesori iz Srbije su redovniji.
Da li ste zadovoljni kvalitetom nastave?
Student IUNP: Uvijek može bolje, ali generalno jesmo zadovoljni, mada to oscilira od profesora do profesora. Nekada imam problem i sa prevelikim zahtjevima profesora tokom praćenja nastave.
Student DUNP: Kvalitet predavanja zavisi od profesora. Više se trude profesori iz Bosne. Na primjer, predmet Pravopis srpskog/bosanskog jezika predavali su prof. Marinko Božović i prof. Fatima Muminović. Prof. Muminović je koreketno odradila pravopis bosanskog jezika, a prof. Božović srpskog osnovnoškolski.
Ko je po Vama najslabiji profesor?
Student IUNP: Imam svog favorita, ali ne bih da kažem.
Student DUNP: Profesor Marinko Božović. Očajan profesor. Morali smo da kupimo njegovu knjigu da bi izašli  na ispit. To je knjiga Govori srednjeg Ibra i uopšte nije u programu predmeta Opšta lingvistika. Imao je i nacionalizma. Jednom studentu muslimanskom praktikantu je govorio: „Šta će ti brada!? Ti si mlad za bradu.“ Tako da je ovaj iz bojazni da ga ne obori na ispitu obrijao bradu. Pokrivena kolegica je više puta morala izlaziti na ispit. Kod njega nije isti kriterij za sve studente. Ostali profesori i asistenti su korektni.
Da li ste zadovoljni radom asistenata?
Student IUNP: Uglavnom da. Mada nisu svi jednaki.
Student DUNP: Nimalo nismo zadovoljni radom asistenata.
Gdje nabavljate obaveznu literaturui  lektiru?
Student IUNP: U Univerzitetskoj biblioteci ima dosta toga, ali za neke stvari koristimo Gradsku biblioteku.
Student DUNP: Koristimo kolektivno učlanjenje u Gradsku biblioteku. Univerzitetska biblioteka je dosta siromašna.
Da li ima korupcije na Vašem studiju?
Student IUNP: Mislim da nema.
Student DUNP: Koliko znam nema.
Da li profesori i asistenti poštuju bolonjski sistem?
Student IUNP: Da. Za svako prisustvovanje predavanju se dobivaju bodovi, za seminarske radove, za isticanje, na pisanom dijelu ispita, na usmenom. Sve se sabira i boduje prema bolonjskom sistemu. Što baš i nije dobro.
Student DUNP: Ne. Generalno se ne poštuje bolonjski sistem. Ne pišu se bodovi. Ne rade se seminarski radovi. Ocjena se formira na tradicionalni način.

Autor: Fadil Martinović

IUNP    DUNP
Fonetika i fonologija bosanskog/srpskog jezika    Standardni srpski jezik 1: Fonetika sa fonologijom
Norma i kultura bosanskog/srpskog jezika    Pravopis srpskog jezika sa osnovama akademskog pisanja
Primijenjena norma bosanskog/srpskog jezika    Standardni srpski jezik 2: Morfologija
Morfologija bosanskog/srpskog jezika 1    Sintaksa srpskog jezika
Morfologija bosanskog/srpskog jezika 2    Istorijska gramatika srpskog jezika sa osnovama dijalektologije
Sintaksa bosanskog/srpskog jezika 1    Staroslovenski jezik sa uporednom gramatikom slovenskih jezika
Sintaksa bosanskog/srpskog jezika 2    Uvod u lingvistiku
Historijska gramatika bosanskog/srpskog jezika 1    Leksikologija i frazeologija
Historijska gramatika bosanskog/srpskog jezika 2    Jezička kultura
Historija književnog bosanskog/srpskog jezika    Jezik alhamijado književnosti
Historija književnog bosanskog/srpskog jezika    Akcentologija
Semantika bosanskog/srpskog jezika    Balkanski jezički savez
Dijalektologija bosanskog/srpskog jezika sa akcentologijom    Norma jezika
Lingvistička stilistika     Uvod u lingvistiku
Sandžačka dijalektologija     Leksikologija i frazeologija
Bosanski kao strani jezik    Metodika nastave srpskog jezika i književnosti
Metodika nastave bosanskog/srpskog jezika    Metodika nastave srpskog jezika i književnosti sa metodičkom praksom
Metodika nastave bosanskog/srpskog jezika 2
Staroslavenski jezik
Uvod u opću lingvistiku
Filozofija jezika
Jezici u kontaktu
Kultura govora


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.