Borba za vakufsku imovinu u XX vijeku

4
51

Dolazak Reisuleme u ovaj kraj za vjernike je mnogo značio. Sama pomisao da ćemo upoznati jednu takvu ličnost vraćala nam je samopouzdanje. Nakon deset godina od posjete reisa Kemure, 1976. godine u Novi Pazar je došao reisulema Naim-ef. Hadžiabdić i za muslimane sa ovih prostora to je bio veliki događaj.

Doček, za one prilike i za ono vrijeme je bio fantastičan. Ispred zgrade Odbora u blizini Islamskih ustanova okupila se za one prilike velika grupa vjernika, iako je možda bilo najviše hiljadu ljudi, ali je to 1976. godine bila velika masa muslimana. Djevojčice su bile obučene u bošnjačku narodnu nošnju i Reisu su predale cvijeće. Ulazak Reisov u našu oronulu i dotrajalu zgradu i boravak u njoj, kod nas je izazivao osjećaj neprijatnosti, gdje smo ga to uveli, a opet sa druge strane davalo nam je za pravo, pogotovo meni kao članu Vrhovnog starješinstva, da stalno ističemo naše probleme i zaostajanje Sandžaka u vjerskom smislu u odnosu na druge centre, kao što su Sarajevo, Priština i Skoplje.

Reisulema sa svojom pratnjom nas je osvježio svojim prisustvom i pošto sam se ja sa Asimom Krlićem, predsjednikom Izvršnog savjeta Opštine, dogovorio da podnesemo izvještaj Reisu o svim neriješenim pitanjima na relaciji Vakufski odbor – Opština, ja sam taj referat pripremio. Prošireni skup uglednih građana, predsjednika džematskih odbora i članova Ilmije održan je u prostorijama biblioteke u haremu Altun-Alem džamije. To je bio veliki skup, nešto što je iznenadilo i Reisulemu, jer je rekao: „Mašala, vi ste stvarno jaki.“ Kao predsjednik Odbora podnio sam izvještaj u kojem sam naveo da su naši odnosi sa vlašću dobri i da po pitanju međuljudskih, međureligijskih i međunacionalnih odnosa nemamo problema, ali da imamo velikih problema sa Opštinom po pitanju imovinsko-pravnih odnosa, jer nam ona izuzima vakufsku imovinu koju nam ne plaća i ruši nam vakufske dućane i kuće. Svoje tvrdnje sam potkrijepio brojkama i rješenjima i kada sam završio svoje izlaganje predsjednik Sabora, prof. dr. Hamdija Čemerlić, me je pitao: „Dobro, predsjedniče Odbora, hoćeš li ti to iznijeti i kod predsjednika Opštine.“ Tada je po protokolu odmah nakon sastanka sa aktivistima Islamske zajednice bilo predviđeno da posjetimo predsjednika Opštine. Rekao sam da hoću.

Kada smo došli u Opštinu desila se vrlo interesantna situacija. Dočekao nas je predsjednik Momčilo Džambasanović i Asim Krlić, kao i ostali funkcioneri nasmijanih lica. Još nismo ni sjeli, a Asim Krlić je pitao Reisa: „Jeste li zadovoljni, kako vam je u Pazaru“, a doktor Čemerlić je kazao: „Sve je dobro, ali nije dobro što ne plaćate vakufsku imovinu. To je jedan ozbiljan problem i to tako ne mere, bolan. Ono što uzimate morate i da platite. Ukoliko to vi ne učinite i ne postupite po zakonu, mi ćemo vas tužiti.“ U tom momentu je nastupila malo nezgodna situacija i ona prijatna atmosfera, koja je bila našminkana i neiskrena, malo se poremetila. Tada je Asim, kao vrlo vrijedan i vispren političar, rekao: „Dobro, dobro, dobri moj druže efendija. Nas interesuje ovo drugo. Ima li kakvih nacionalnih i međuljudskih problema? Kakav je Hajrov izvještaj bio.“ Čemerlić je dodao: „Sa te strane svaka pohvala.“ Asim je nastavio: „Ma to je bitno, a ovo što može da se plati i da se nabavi to nije teško i mi ćemo našu obavezu da izvršimo.“ I opet su se vratili osmjesi i šala, posjedali smo i obavili taj protokolarni razgovor. Veoma je bitno da se istakne da ono što je tada dogovoreno sa predsjednikom opštine Džambasanovićem i Asimom Krlićem sve je ispoštovano i ispunjeno. Njih dvojica su tada pokazali iskrenost i od tada smo mi kao uprava Vakufa stali na čvršće noge.

Dolazak Reisuleme je početak otrežnjenja, ne samo nas u Islamskoj zajednici, već i opštinske vlasti, da se prema nama ponašaju sa poštovanjem i da u nama vide autoritete, a ne u smislu: „To je vakufsko, lako ćemo.“ Ono što je 1966. godine postigao reisulema Kemura zaustavivši iseljavanje Bošnjaka u Tursku, te 1976. godine nastavio je reisulema Hadžiabdić i pomogao vraćanje povjerenja Bošnjaka u institucije države po pitanju očuvanja vakufske imovine i po pitanju očuvanja islama.

Nastavit će se …

Autor: Hajro ef. Tutić

Izvor: Glas-Islama.info


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

4 KOMENTARI

  1. Kada sledeci put dodje neki reis vi ga sigurno vodite opet u Altun-Alem dzamiju i neka se pozali gradskoj vlasti da nemaju para da tri godine naprave patos jer su pare koje su namenjene bile za dzamiju otisle prioritetno za gradnju kuce i kupovinu kola cijenjenom glavnom muftiji u sandzaku i cijeloj srbiji ukljucujuci i crnu goru.

    0

    0
  2. Da Allah nagradi efendiju Tutica koji je, kao sto vidimo sa slike, i ranije kao i prije par dana stao na braniku islama i vakufa. Malo nas je takvih koji trajemo u vremenu i istrajemo u borbi za nase svetinje!

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.