Biografija Muhameda Mursija (1951-2019)

0
31

Muhammed Mursi je prvi civilni i ujedno prvi legalno i legitimno izabrani egipatski predsjednik. Inauguracija je održana 30. Juna 2012.g. a smijenjen je državnim udarom nakon demonstracija 3. jula 2013.g. od kada je sve do smrti bio u pritvoru pod optužbom da je konspirirao sa stranim državama i da je odavao državne tajne.
Rođen je 1951. u oblasti Šerkijja kao najstarije od petoro djece. Otac je bio zemljoradnik a majka domaćica. Oženio se 1978. i dobio je petoro djece od kojih ima tri unuka. Najmlađi sin pohađa srednju školu. Supruga Nedžla je odbila da je oslovljavaju sa titulom Prva dama Egipta, tvrdeći da joj više pristaje naziv Prva sluškinja Egipta.
Po zanimanju je mašinski inženjer. Magistrirao je u Kairu, a doktorirao na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji. Akademsku karijeru je nastavio na Univerzitetu u Kairu i Zakaziku.
Od 1979. je član pokreta Muslimanska braća. Izabran je u Narodnu skupštinu 2000.g. gdje je predvodio parlamentarni blok muslimanske braće. Zatvaran je 2006. i 2011.g. Nakon osnivanja stranke Sloboda i pravda predložen je za kandidata na predsjedničkim izborima. Nakon drugog kruga izbora, oba kandidata su objavila pobjedu. Izborna komisija je 24. Juna 2012. Proglasila Muhammeda Mursija pobjednikom sa 51,7% glasova dok je Ahmed Šefik osvojio 48,3% glasova.
Jedan od prvih koraka koje je poduzeo imao je za cilj da olakša tešku situaciju u pojasu Gaze. Uslijedili su izraelski napadi na Gazu, što je nagnalo Mursija da otvori granične prijelaze i da diplomatskim naporima izdejstvuje prekid vatre. Prioritet na unutrašnjem planu je proizvodnja hrane, lijekova i oružja. Na međunarodnom planu je vodio umjerenu politiku uz obećanje da će se pridržavati mirovnog ugovora sa Izraelom. Radio je i na rješenju spora sa Etiopijom koja je užurbano gradila branu na gornjem toku Nila.
Reakcionarne snage okupljene oko ostataka Mubarakovog režima i sigurnosnog aparata polahko ali sigurno sprovode plan izazivanja nezadovoljstva narodnih masa kroz niz vještački izazvanih kriza i nestašica. Sudska vlast je stalno nastojala da pobije predsjedničke dekrete. Već u aprilu 2013.g. osnovan je pokret Temerrud, koji je imao za cilj svrgavanje Mursija kroz održavanje prijevremenih izbora. Krajem juna 2013. organizovane su demonstracije, koje su poslužile kao povod Oružanim snagama da postave ultimatum kojim se zahtijeva ispunjavanje narodne volje u roku od 48 sati. Državni udar je izveden 3. jula 2013.g. Na čelu pučista našao se Abdulfetah Sisi, čovjek kojega je Mursi imenovao za ministra odbrane.
Međunarodna zajednica je podržala državni udar i zatražila da se u što skorije vrijeme održe novi izbori i transparentno izabere novo rukovodstvo. Uslijedili su protesti Mursijevih pristalica koji su ugušeni 14. avgusta masakrom u kojem je stradalo nekoliko hiljada demonstranata.
Mursi je odbio da sarađuje sa tužilaštvom budući da se i dalje smatrao legalnim i legitimnim predsjednikom. Sud je 2015.g. odlučio da Mursija preda Vojnom sudu gdje je osuđen po više tačaka na 15 i 20 godina a na posljetku i na doživotnu kaznu.
Iako iza rešetaka, Mursi je s vremena na vrijeme uspijevao da uputi poruke egipatskom narodu. U obraćanju iz 2014.g. zatražio je od Egipćana da ne priznaju prevrat, da nastave sa revolucionarnim djelovanjem i da ne trguju sa krvlju mučenika: “Želim vam sretnu hidžretsku novu godinu…ja sam i dalje Allahovim davanjem ubijedjen da će Allahova pobjeda doći… zatvor neću napustiti prije mojih zatočenih sinova i neću preći prag moga doma prije mojih časnih zatočenih kćeri.”
Svrgavanjem Mursija, Egipat se opet sunovratio u bezdan tiranije koja traje već sedam hiljada godina!
Inna lillahi ve inna ilejhi radžiun! Molimo Allaha dž.š. da te uvede među svoje odabrane robove, poslanike, istinoljubive, šehide i dobre! Amin!

 


Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Biografija Muhameda Mursija (1951-2019)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.