Bijelo Polje: Penzionera više nego zaposlenih

0
9

Bijelo Polje: Penzionera više nego zaposlenih

Bijelo Polje – U Bijelom Polju ima 7.240 zaposlenih, dok se na Birou rada nalazi 4.047 nezaposlenih. Broj korisnika penzija i invalidnina je 7.503, sa prosječnom penzijom od od 214 eura jednom od najnižih u Crnoj Gori. U ovoj opštini 1.494 porodica prima socijalnu pomoć, a ukupna broj korisnika nekog od vidova socijalne pomoći iznosti 4.940. Sa prosječnom januarskom platom od 401 eura, bjelopoljski radnici primaju manje 16 odsto ili skoro 80 eura u odnosu na državni prosjek.

Potpredsjednik Opštine Abaz Kujović kazao je “Vijestima” da se Bijelo Polje danas suočava sa problemom velikog broja nezaposlenih, što je, kako je rekao, rezultat tranzicije privrede.

„Samim tim se brži razvoj privrede, nove investicije i nova radna mjesta nameću kao naš najveći prioritet i najvažniji cilj i u tom pravcu smo stvorili niz pretpostavki za razvoj privrede i rast zaposlenih. Unaprijedili smo infrastrukturu u svim oblastima i poboljšali poreski ambijent. Privrednici u našoj opštini po osnovu poreza, taksa i naknada imaju najniža izdvajanja u Crnoj Gori”, kazao je Kujović.

Nada u četiri biznis zone i turizam

On je podsjetio da je Opština osnovala četiri biznis zone Industrijska, Bistrica, Cerovo i Vraneška dolina, sa dodatnim poreskim olakšicama za nove privrednike, kao i za postojeće koji proširuju svoju proizvodnju. Biznis zona u Vranešu je kako kaže već zaživjela. U toku je izgradnja moderne mljekare sa više farmi, čiji je kapacitet otkupa 50.000 litara mlijeka dnevno, što je tri puta više od ukupne proizvodnje u Bijelom Polju.

„Započeli smo realizaciju dva velika projekta u oblasti turizma. To je otvaranje planine Bjelasica, u što će sa izgradnjom puta biti uloženo 25 miliona eura. Drugi je valorizaciji Đalovića pećine, koja je dragulj prirode i koja će biti jedan od većih turističkih proizvoda ne samo Bijelog Polja nego i Crne Gore. U ovoj godini se radi projektna dokumentacija kojom se definiše pristup do Đalovića pećine i način korišćenja u turističke svrhe, a ukupna vrijednost projekta je šest miliona eura”, kazao je Kujović.

On je istakao da već postoji interesovanje za prodaju Vunka, kao i da postoje ponude za Imako.

“Sve su ovo projekti koji najavljuju bolju budućnosti privrede u Bijelom Polju“, kazao je Kujović.

Krive loše privatizacije

Uzrok za ovako nepovoljan odnos radnika, nezaposlenih i  penzionera , predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović vidi, prije svega, u tranziciji.

“Bjelopoljska privreda je nekada bila pokretač razvoja sjevera, sa više od 10.000 zaposlenih. Glavni razlog velikog broja nezaposlenih leži, prije svega, u lošoj privatizaciji, likvidaciji preduzeća, stečajevima… Ti bivši radnici su sada u srednjim godinama, u kojima je sve teže naći posao. Zbog toga je većina njih godinama na Birou, žive veoma teško a jedino što su dobili je otpremnina od 1.920 eura”, kazao je Krgović.

Mnogi jedva preživljavaju

Nepovoljan prosjek bjelopoljskih penzija prema Krgovićevim riječima nastao je usljed niskih uplata doprinosa za bivše radnike, zbog čega većina sada jedva preživljava. Problem je i to što predugo traje prodaja imovine preduzeća u stečaju, pa radnici godinama čekaju da naplate svoja potraživanja.

Krgović je objasnio da država posebnu pažnju treba da posveti podsticanju razvoja proizvodnje i stvaranju novih proizvoda.

Predsjednik NVO Bjelopljski demokratski centar Zdravko Janjušević je kazao da zapošljavanje predstavlja generalno veliki problem i ne samo za ovu opštinu. Naveo je da u regiji postoji nedovoljna posvećenost institucija da modele koji se koriste u zemljama Evropske unije primijene u praksi.

Nezaposlenost mladih ogroman problem

„Evidentan je i problem izostanka jasnih strategija, koje imaju za cilj dugoročno praćenje kretanja na tržištu rada, čime bi se uravnotežila disproporcija između ponude i potražnje a što direktno utiče na zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta. Imamo visoku stopu nezaposlenosti, pogotovu mladih, što predstavlja ogroman problem“, kazao je Janjušević.

On je istakao da bi se trebalo bazirati na podsticanju zapošljavanja i otvaranju produktivnih radnih mjesta.

Podržati biznis, ukinuti barijere

„Veoma važan faktor predstavlja podizanje svijesti o značaju cjeloživotnog učenja odnosno unaprijeđenje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima a što dovodi do jačanja veze između obrazovanja i trţišta rada“, kazao je Janjušević i dodao da se treba fokusirati i na promociju zapošljavanja marginalizovanih grupa što bi smanjilo izdvajanja za socijalnu pomoć.

Janjušević smatra da je neophodno stimulisati zapošljavanje, ne samo kroz otvaranje i uspostavljanje biznis zona, nego i kroz jasnu politiku stimulisanja poslodavaca kroz poreske olakšice.

„Takođe, u cilju privlačenja direktnih stranih investicija neophodno je suzbiti biznis barijere koje evidentno predstavljaju problem za ulaganja inostranih kompanija u našu privredu. U narednom period neophodno je stimulisati mlade povoljnim kreditima za bavljenje biznisom. U oblasti poljoprivrede neophodno je ulaganje u porodična gazdinstva kroz stimulanse u mehanizaciji i novcu”, kazao je Janjušević.

(Vijesti)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.