BiH na udaru poplava i tornada

0
0

BiH – Svjetska meteorološka organizacija (SMO) potvrdila je da je 2011. godina među deset najtoplijih godina od početka mjerenja 1850. godine, a globalno zatopljavanje je, između ostalog, dovelo i do poplava i tornada u BiH.

Prema podacima SMO, 13 najtoplijih godina od početka mjerenja zabilježeno je u proteklih deceniju i po.

Nebojša Kuštrinović, član Komiteta za klimatske promjene BiH, ističe da se globalne klimatske promjene i te kako osjećaju kod nas i da su evidentne velike razlike u količini padavina tokom godine.

“Zime nam postaju bogatije padavinama, a ljeta sušnija iako se količina padavina ne mijenja previše tokom godine. Intenzitet ekstremnih dešavanja u prirodi u posljednjih 20 godina se povećao. Snage i brzine vjetrova su povećane, pa smo unazad pet godina imali čak tri zvanično registrovana tornada – kod Slatine, Prijedora i u Popovom polju”, kaže Kuštrinović.

Zbog frontalnih poremećaja, pogotovo ciklona koji stiže sa Novozelandskog zaliva, kod nas su primijećene ekstremno velike količine padavina u kraćem periodu, tokom jednog dana.

“Nažalost, prošle godine smo imali nezapamćene poplave u Semberiji, što je neuobičajeno za naše prostore. Još jedna karakteristika naglih promjena vremena i klime je uticaj El-Ninja, koji se ranije javljao svakih desetak godina. Sada je njegov ritam brži i češći, što se osjeća i na našoj geografskoj širini”, objašnjava Kuštrinović i dodaje da je zbog toga 2010. godina najkišovitija od kada postoje mjerenja kod nas.

Klimatske promjene ne izazivaju samo materijalne štete, a sve veći broj stručnjaka upozorava da one izazivaju stres odraslih i tjeskobu djece i da bitno utiču na mentalno zdravlje ljudi. Takođe, dodaje se da je ovaj fenomen premalo istražen.

“Od ukupnog broja pacijenata koji se javlja, deset odsto se žali da im na pogoršanje zdravstvenog stanja utiče upravo vrijeme. Oni se žale na malaksalost, umor, bezvoljnost. Hroničnim bolesnicima tegobe dodatno pojačavaju klimatske promjene”, ističe Ljubica Jelovac, ljekar u banjalučkom Domu zdravlja.

Neki stručnjaci ističu da promjene klime najviše utiču na porast broja srčanih oboljenja, alergija, bolesti sistema za varenje, karcinoma kože, oštećenja očiju i slabljenja imunološkog sistema.

Naučnici upozoravaju na uticaj klimatskih promjena na rast šuma, uglavnom zbog efekta staklene bašte koji nastaju ljudskom djelatnošću.

Promjene klime mijenjaju i poljoprivredu, prvenstveno smanjujući prinose nekih povrtlarskih kultura. Zbog “kašnjenja snijega” i skraćenog zimskog perioda u zemljištu su manje rezerve vode.

“Tokom zime treba prikupiti što veće količine vlage u zemljištu, što je posebno važno u sušnim godinama, kakva je bila ova. Osim toga, smrzavanje zemljišta tokom zime doprinosi uništavanju nekih parazita i bolesti. Klimatske promjene najviše utiču na proizvodnju povrća, odnosno smanjenje kvaliteta ili prinosa do čak 30 odsto”, ističe Ratko Dimitrić, šef Zavoda za povrtlarstvo na Poljoprivrednom institutu RS.

Po njegovim riječima, da bi se negativan uticaj klimatskih promjena ublažio, potrebno je da se osigura navodnjavanje što većih poljoprivrednih površina.

Posljednji kongres klimatologa u Južnoj Africi donio je potvrde da je čovjek glavni krivac za ono što se dešava na planeti i da je na nama zadatak da to zaustavimo.

“Evidentno je da se planeta okrenula ka alternativnim izvorima energije. Na nama je zadatak da sve više koristimo obnovljive izvore – sunce, vjetar i vodu. Ako gledamo perspektivu BiH, onda se može reći da smo na pravom mjestu jer sve te izvore možemo uspješno koristiti”, upozorava Kuštrinović i dodaje da je siguran da će uskoro stići i koncesionari za korištenje ovih izvora energije.

Kuštrinović na osnovu procjena klimatskih promjena na našim prostorima predviđa da će klima u BiH za 100 godina biti slična onoj koju trenutno ima sjeverna Grčka.

Iduća godina stabilnija

U prvoj polovini januara iduće godine biće više padavina nego inače, ali će i temperature biti više od prosjeka.

“Druga polovina januara donijeće snijeg i uslove za zimske radosti i na nižim nadmorskim visinama. Februar će, po sezonskoj prognozi, biti hladniji, sa padavinama iznad višegodišnjeg prosjeka. Proljeće bi trebalo da stigne u martu, kada i kalendarski počinje ovo godišnje doba”, rekao je Nebojša Kuštrinović, meteorolog. Po njegovim riječima, cijela iduća godina, bar što se tiče vremenskih uslova tiče, trebalo bi da bude mnogo stabilnija.

Topla zima zbunila Britance

Neuobičajeno topla zima zbunila je većinu Britanaca, ali ne samo njih, već i prirodu. Naime, dok je neko drveće probeharalo još u novembru, u Bristolu je zabilježeno da je nekoliko stabala jabuka ponovo rodilo, što je krajnje nevjerovatan prizor za ovo doba godine. Da se priroda “budi’, svjedoči i to da se u britanskim baštama, drugi put ove godine, vide tulipani, ali i visibabe.

Izvor: IslamBosna.ba


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.