BDZ: Pi­ta­nje Pet­nji­ce se ne rješava u Podgorici

1
73

40248030

Petnjica – Pred­stav­ni­ci Bo­šnjač­ke de­mo­krat­ske za­jed­ni­ce za­tra­ži­li su da se zbog na­go­mi­la­nih pro­ble­ma što pri­je ras­pi­šu van­red­ni lo­kal­ni iz­bo­ri u Pet­nji­ci. Oni su is­ta­kli da u po­sljed­njih go­di­nu da­na ni­­su na­pra­vlje­ni sko­ro ni­ka­kvi zna­čaj­ni po­ma­ci u in­sti­tu­ci­o­nal­nom za­ži­vlja­va­nju i eko­nom­skom raz­vo­ju op­šti­ne Pet­nji­ca.

Sa­op­šti­li su da su po­treb­ne pro­mje­ne na svim ni­vo­i­ma, te da je po­li­tič­ki sa­vez DPS-a i Bo­šnjač­ke stran­ke u Pet­nji­ci pot­pu­no ne­pri­ro­dan i da je zbog to­ga na­rod Bi­ho­ra do­ve­den u kraj­nje ne­za­vi­dan po­lo­žaj.

– Bo­šnjač­ka de­mo­krat­ska za­jed­ni­ca Cr­ne Go­re pred­la­že da se što pri­je ras­pi­šu van­red­ni lo­kal­ni iz­bo­ri u Pet­nji­ci, jer je neo­p­hod­no da­ti šan­su gra­đa­ni­ma Bi­ho­ra da ka­zne sa­da­šnju neo­d­go­vor­nu vlast ko­ja ni­šta ni­je ura­di­la da Pet­nji­ca na­kon što joj je vra­ćen sta­tus op­šti­ne kre­ne raz­voj­nim pu­tem. Svje­do­ci smo da su od­no­si unu­tar vla­da­ju­će ko­a­li­ci­je u Pet­nji­ci, ko­ju či­ne DPS i Bo­šnjač­ka stran­ka, pot­pu­no po­re­me­će­ni i da u na­red­nom pe­ri­o­du mo­že­mo oče­ki­va­ti nji­ho­vo me­đu­sob­no tr­ve­nje i to sve na šte­tu gra­đa­na. Uz to, lju­di iz op­štin­skih od­bo­ra DPS-a, SDP-a i Bo­šnjač­ke stran­ke, par­ti­ja ko­je vr­še vlast na dr­žav­nom ni­vou po­sta­li su ta­o­ci svo­jih par­tij­skih cen­tra­la u Pod­go­ri­ci, što je za­i­sta neo­dr­ži­vo. O to­me svje­do­či i či­nje­ni­ca da Pred­sjed­ni­štvo Bo­šnjač­ke stran­ke ne­dav­no ni­je da­lo sa­gla­snost Op­štin­skom od­bo­ru u Pet­nji­ci za ras­kid ko­a­li­ci­je sa DPS-om. Ta­ko se sti­če uti­sak da DPS ne do­zvo­lja­va Bo­šnjač­koj stran­ci da se kroz svo­je dje­lo­va­nje bo­ri za na­ci­o­nal­ne i sva­ke dru­ge in­te­re­se bo­šnjač­kog na­ro­da u Bi­ho­ru. Za­to je po­treb­no na­pra­vi­ti no­vu lo­kal­nu vlast ko­ja će, umje­sto po­da­nič­kog od­no­sa pre­ma po­li­tič­kim cen­tri­ma, uvo­ji­ti za­jed­nič­ku stra­te­gi­ju ko­ja će bi­ti ga­rant sve­u­kup­nog na­pret­ka Pet­nji­ce – na­gla­sio je pred­sjed­nik Iz­vr­šnog od­bo­ra Bo­šnjač­ke de­mo­krat­ske za­jed­ni­ce u Cr­noj Go­ri Al­mir Mu­ra­to­vić.

On je ka­zao da dr­žav­ne in­sti­tu­ci­je u na­red­nom pe­ri­o­du mo­ra­ju vi­še uva­ža­va­ti za­htje­ve lo­kal­nog sta­noc­ni­štva uko­li­ko že­le do­bro Pet­nji­ci i na­ro­du ovog kra­ja.

– Dr­žav­nim in­sti­tu­ci­ja­ma Bi­hor je po­stao in­te­re­san­tan tek na­kon što je uz­dr­ma­na po­zi­ci­ja DPS-a u Pet­nji­ci. Tek ta­da su shva­ti­li da je na­rod ovog kra­ja ogor­čen zbog maćehinskog od­no­sa onih ko­ji su Pet­nji­ci uoči svih iz­bo­ra obe­ća­va­li br­da i do­li­ne. Mi im po­ru­ču­je­mo da Pet­nji­ča­ni vi­še ne že­le da tr­pe po­ni­že­nja. Oni tre­ba da shva­te da su Pet­nji­ča­ni ve­o­ma vri­jed­ni lju­di i da im se ne mo­že spo­či­ta­va­ti da su ne­spo­sob­ni i ne­sprem­ni da na pra­vi na­čin us­po­sta­sve od­go­va­ra­ju­ći ad­mi­ni­stra­tiv­ni cen­tar. Na­rod iz ovih kra­je­va je i te ka­ko spo­so­ban sa­mo mu tre­ba po­moć dr­ža­ve ko­ja je du­žna da, kroz raz­voj­ne pro­jek­te, stvo­ri am­bi­jent i od­re­đe­ne pred­u­slo­ve za br­ži raz­voj. Jer svi na­ši lju­di ko­ji odu u ino­stran­stvo ta­mo po­sta­ju uspje­šni, što uka­zu­je da ni­je pro­blem u na­ma ne­go u sre­di­ni u ko­joj smo ro­đe­ni, a ko­joj su dr­žav­ne in­sti­tu­ci­je za­tvo­ri­le vra­ta za ozbilj­ni­ju pri­ču ko­ja bi do­ve­la do pro­spre­ti­te­ta – sma­tra Mu­ra­to­vić.

Po nje­go­vom mi­šlje­nju, sve­u­kup­na raz­voj­na stag­na­ci­ja Bi­ho­ra je, iz­me­đu osta­log, uzro­ko­va­na si­ste­mom pre­tje­ra­ne cen­tra­li­za­ci­je.

– Ako da­nas upo­re­di­mo Pod­go­ri­cu i Bu­dvu sa sje­ve­rom Cr­ne Go­re, vi­dje­će­mo da se tu ra­di o dva raz­li­či­ta svi­je­ta. Ra­di se o enorm­noj ra­zli­ci u svim seg­men­ti­ma ži­vo­ta, i po­red to­ga što sje­ver­ni re­gi­on ras­po­la­že iz­u­zet­nim po­ten­ci­ja­li­ma. Oči­gled­no je da su pri­rod­ni re­sur­si sje­ve­ra kraj­nje ne­ra­ci­o­nal­no is­ko­ri­šta­va­ni. Sve to uka­zu­je da su se nad­le­žne in­sti­tu­ci­je sa­mo de­kla­ra­tiv­no za­la­ga­le za rav­no­mjer­ni re­gi­o­nal­ni raz­voj Cr­ne Go­re. To na­vo­di na za­klju­čak da se pi­ta­nje Pet­nji­ce mo­ra rje­ša­va­ti u Pet­nji­ci, a ne u pod­go­rič­kom cen­tru mo­ći. Na­ma je, za­i­sta, do­sa­di­lo da slu­ša­mo ka­ko zva­nič­ni­ci po­na­vlja­ju otr­ca­ne fra­ze o eko­nom­skom raz­vo­ju sje­ve­ra. Mi tra­ži­mo kon­kret­ne po­te­ze ko­ji će do­ni­je­ti re­zul­ta­te – po­ru­čio Mu­ra­to­vić.D.Jo­vo­vić

Za­u­sta­vi­ti mi­gra­ci­je

Član Op­štin­skog Od­bo­ra Bo­šnjač­ke de­mo­krat­ske za­jed­ni­ce Al­mir Plja­kić is­ti­če da je naj­no­vi­ji po­pis po­ka­zao da vi­še Pet­nji­ča­na ži­vi u ino­stran­stvu ne­go u svom za­vi­ča­ju i da je to je­dan od sig­na­la ko­ji go­vo­re da su Bi­ho­ru po­treb­ne kor­je­ni­te pro­mje­ne.
– Iako op­šti­na Pet­nji­ca ob­u­hva­ta po­vr­ši­nu od 173 ki­lo­me­tra kva­drat­na, sa 28 na­se­lja, po­da­ci po­tvr­đu­ju da ona tre­nut­no bro­ji sve­ga 6.713 sta­nov­ni­ka, što je sko­ro du­plo ma­nje u od­no­su na dvi­je de­ce­ni­je ra­ni­je. Da stvar bu­de još alar­mant­ni­ja, na tom pro­sto­ru obi­ta­va­ju uglav­nom sta­rač­ka do­ma­ćin­stva i po­sto­ji ve­li­ki broj za­tvo­re­nih ku­ća u ko­ji­ma ni­ko ne ži­vi. Uzro­ke ova­kog sta­nja sva­ka­ko tre­ba tra­ži­ti u ne­rav­no­mjer­nom re­gi­o­nal­nom raz­vo­ju. Ak­tu­el­na vlast, i po­red broj­nih na­ja­va, ni­je stvo­ri­la od­go­va­ra­ju­će uslo­ve ko­ji bi mo­ti­vi­sa­li mla­de lju­de da for­mi­ra­ju po­ro­di­ce i osta­nu da ži­ve u mje­stu ro­đe­nja, jer je na­iz­ra­že­ni­ja mi­gra­ci­ja sta­nov­ni­štva na ovom pod­ruč­ju za­bi­lje­že­na na­kon što je Cr­na Go­ra po­sta­la sa­mo­stal­na dr­ža­va – ka­zao je Plja­kić.

Otvo­ri­ti gra­nič­ni pre­laz na Pe­šte­ru

Iz Bo­šnjač­ke de­mo­krat­ske za­jed­ni­ce su ape­lo­va­li na dr­žav­ne in­sti­tu­ci­je da iz­dvo­je po­seb­na sred­stva ka­ko bi se put­na mre­ža u pet­njič­kom kra­ju do­ve­la u red. Is­ta­kli su da to pod­ra­zu­mi­je­va i otva­ra­nje gra­nič­nog pre­la­za pre­ma Sr­bi­ji u di­je­lu iz­nad se­la Kru­šči­ce.
– Put­na mre­ža na pod­ruč­ju Pet­nji­ce je za­i­sta lo­ša. Po­treb­no je, ona­ko ka­ko nam je to i obe­ća­no, na­pra­vi­ti mo­der­nu sa­o­bra­ćaj­ni­cu Be­ra­ne-Pet­nji­ca. Ta­ko­đe, po­red sa­na­ci­je pu­te­va ko­ji vo­de ka pet­njič­kim se­li­ma, po­treb­no je iz­vr­ši­ti re­kon­struk­ci­ju sa­o­bra­ćaj­ni­ca usmje­re­nih pre­ma Bi­je­lom Po­lju i Ro­ža­ja­ma. Pri­o­ri­tet­ni za­da­tak tre­ba da bu­de us­po­sta­vlja­nje gra­nič­nog pre­la­za pre­ko Pe­šte­ra, tač­ni­je u di­je­lu mje­sta Đe­re­ka­re. To je na­ša naj­bli­ža i vje­kov­na ve­za pre­ma Sr­bi­ji. Na taj na­čin Bi­hor bi se pot­pu­no otvo­rio, jer od Pet­nji­ce do Tu­ti­na pre­ko Pe­šte­ra ima sve­ga če­tr­de­se­tak ki­lo­me­ta­ra – na­veo je član Op­štin­skog od­bo­ra Bo­šnjač­ke de­mo­krat­ske za­jed­ni­ce Se­ad Mu­ra­to­vić.

Dža­mi­ja da za­u­zme cen­tral­no mje­sto na gr­bu

Iz Bo­šnjač­ke de­mo­krat­ske za­jed­ni­ce su na­gla­si­li da je za njih je­di­no pri­hva­tlji­vo da se na gr­bu op­šti­ne Pet­nji­ca na­đe mi­na­ret pet­njič­ke dža­mi­je.
– Dža­mi­ja u Pet­nji­ci je po­dig­nu­ta još u 15. vi­je­ku i ona pred­sta­vlja naj­ve­ću zna­me­ni­tost na­šeg kra­ja. Taj vjer­ski obje­kat i kul­tur­no-isto­rij­ski spo­me­nik pred­sta­vlja za­štit­ni znak Bi­ho­ra. Ona je pra­vi sim­bol bo­šnjač­kog na­ro­da u Bi­ho­ru. Za­to na­rod ovog kra­ja s pra­vom tra­ži da sli­ka mi­na­re­ta ove dža­mi­je za­u­zme do­mi­nant­no mje­sto na bu­du­ćem gr­bu op­šti­ne Pet­nji­ca. To mo­ra­ju svi da uva­že, pa i go­spo­da iz DPS-a i SDP-a, jer mi sma­tra­mo da su na­ci­o­nal­ni in­te­re­si bo­šnjač­kog na­ro­da pre­či od po­li­ti­ke i bi­lo ka­kve vla­sti – na­ve­li su iz Bo­šnjač­ke de­mo­krat­ske za­jed­ni­ce.

(Dan)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.