![\"\"](\"http:\/\/www.bosnjak-ks.com\/slike\/upload\/2014\/Januar\/Lokalne\/ribnovosunnetpq8.jpg\")
Bugarska –\u00a0Kroz minula vremena Balkan je bio stjeci\u0161te gdje se vr\u0161ila istinska ukr\u0161tavanja razli\u010ditih rasa, religija i kultura. Njihove karakteristike, uzajamno su se isprepletale, a narodi ne rijetko me\u0111usobno ratovali. Tako je, svaka interakcija, kultura, nosila sa sobom nove lingvisti\u010dke, nau\u010dne, umjetni\u010dke, eti\u010dke… elemente. Bilo da su prohujali ili ostajali, balkanski narodi su ostavljali svoja obilje\u017eja ili ih pak, primali od drugih naroda sa kojima su dolazili u kontakt.<\/strong><\/p>\nPovremeno su se formirali originalni entiteti kao stoje slu\u010daj sa Bogumilima. Me\u0111utim, na Balkanu su se doseljavale grupe drugih religija, kultura i etnikuma, kao \u0161to su na primjer, kr\u0161\u0107anski provoslavni Turci (Gagauzi), Pomaci koji govore bugarski i Bo\u0161njaci koji govore bo\u0161nja\u010dki.<\/p>\n
Ovaj visok stepen kulturne raznolikosti je pozitivan i veoma interesantan aspekt i bogatstvo Balkana. Me\u0111utim, ovakva situacija, svako istra\u017eivanje na tom planu, je obojeno i unapred pred postavlja odre\u0111eno gledi\u0161te kao jedino ispravno. Naime, razne vlasti balkanskih dr\u017eava isti\u010du ono \u0161to je u interesu njihovih politi\u010dkih ciljeva.<\/p>\n
Slu\u010daj sa Pomacima, je dosta te\u017eak predmet istra\u017eivanja, izme\u0111u ostalog i zbog tih \u010dinjenica. Zato i najvi\u0161e podataka o Pomacima mo\u017ee se na\u010di u op\u0161tim etnolo\u0161kim studijama balkanologa. U tom smislu postoje nekoliko ozbiljnih istra\u017eivanja, no mnoge politi\u010dke \u0161pekulacije su\u017eavaju oblast studija, tako da velike suprotnosti u stanovi\u0161tima izme\u0111u raznih znastvenika, ne iznena\u0111uju mnogo.<\/p>\n
Namjera ovog istra\u017eivanja je jedno nastojanje: da se prezentiraju razli\u010diti i da se problem razmotri u op\u0161tim crtama.<\/p>\n
Nazivi<\/strong><\/p>\n Ko su Pomaci? Op\u010de je prihva\u0107eno da su Pomaci muslimanska etni\u010dka grupa naseljena u jugoisto\u010dnoj i sjevernoj Bugarskoj, Kosovu, Makedoniji, sjevernoj Gr\u010dkoj, i manji broj u Albaniji i Turskoj. Uop\u0107e, Pomacima se daju razli\u010dita imena (nazivi) u regionima gdje \u017eive; Na podru\u010dju Rodopa nazivaju se ili Ahrijani ili Agarijani, u Makedoniji nazivaju se Torbe\u0161i i nerijetko Potur\u010deni ili Kurkisi, dok termin Gorani i Torbe\u0161i upotrebljava se na Kosovu i Albaniji.<\/p>\n “Pomak” je slovenska rije\u010d koja zna\u010di “pomaga\u010d”. Izvedena od “pomo\u0107i”. Za vrijeme vladavine Osmanlija na Balkanu, Pomaci su pomagali i upu\u0107ivali tursku vojsku. Zbog toga, njihovi kr\u0161\u0107anski zemljaci po\u010deli ih nazivati “Pomaci” (pomaga\u010di). F. Kanci je prvi koji je istra\u017eivao izvor ovog termina, i 1982. godine je dao ovo obja\u0161njenje, koje \u0107e postati op\u0161te prihva\u0107ena interpretacija za ovaj naziv, i pored toga rasprava u vezi korijena ove rije\u010di nije zavr\u0161ena.<\/p>\n Iri\u010dek, na primjer nezadovoljava se takvom interpretecijom. Tako I\u0161irkaf tvrdi da u bugarskom jeziku “mak” zna\u010di prisiliti, a termin kao takav upu\u0107uje na to da su Pomaci bili prisiljeni, po njegovom, mi\u0161lenju, da prime islam.<\/p>\n U nekim djelovima Rodopa, Pomake nazivaju “Ahrijani” dok neki gr\u010dki istra\u017eiva\u010di taj termin dovode u vezu sa gr\u010dkim Ahrijanima koji su \u017eivjeli u Gr\u010dkoj u tre\u010dem i \u010detvrtom vijeku pre na\u0161e ere. Me\u0111utim, nemaju nikakvu evidenciju i dokaz da je taj narod \u017eivco na Rodopima. Termin u su\u0161tini bi mogao proiza\u010di od turske rije\u010di “ahi” (brat). Organizacija “Ahi” odigrala je zna\u010dajnu ulogu u osmanska osvajanja u isto\u010dnoj Evropi. “Ahi” su \u010dak osnovali grad u rodopski region koga nazva\u0161e Ahi Celebi”, Rije\u010d “Ahrijani”, isto tako bi se mogao izvesti od oblika mno\u017eine te rije\u010di na persijskom jeziku “ahijan”. Pored ovih, za Pomake u Makedoniji upotrebljava se rije\u010d “Torbe\u0161” u Albaniji i Kosovu i “Gorani”. Rije\u010d “torbe\u0161” ima sedam interpretacija. Prema Milivoju Pavlovi\u0107u, “Torbe\u0161i” su postali od slovensko-makedonskog plemena koje je \u017eivelo na Balkanu. D. Obeleiski i Dimitar Angelov tvrde da su Torbe\u0161i zadnji potomci makedonskih bogumila.<\/p>\n P. Cilev ka\u017ee da im “Torbe\u0161” dolazi od turske rije\u010di “torba”. Pomaci (Torbe\u0161i \u017eive na podru\u010dju Vardarske Makedonije i predpostavlja se da njihovo ime dolazi od “dortbe\u0161” u zna\u010denju – \u010detiri pet, \u0161to bi se podrazumjevalo, kako se tvrdi, da su menjali prebivali\u0161te i \u010detiri pet puta. Prema Jovanu Ha\u0111ivasiljevi\u0107u porijeklo ove rije\u010di bi se moglo tra\u017eiti od persijske rije\u010di “torbe\u0161 u zna\u010denju “sa torbama”. Ve\u010di dio ovo;gstanovni\u0161tva naseljava planinske predjele gone\u0107i svoja stada, i grade\u0107i graditeljske poslove u drugim podru\u010djima, pri \u010demu su svoj zanatski pribor nosili u torbe, i zbog toga se nazva\u0161e – narod sa torbama.<\/p>\n Galaba Palikru\u0161eva i I. 11 Uzun\u0111ar\u0161ili ukazuju da se radi o jednom delu otomanske vojske. Grupe “torba-a\u0111emi” je bila specijalna klasa i centralnom otomanskom vojnom tijelu. Na turskom rije\u010d “torbe\u0161”, zna\u010dav; poslu\u0161nost i lojalnost, narod koji nikada ne izaziva probleme. Ovaj narod posmatran sa istorijske ta\u010dke gledi\u0161ta nikada nije uzrokovao neprilike, i osmanskoj administraciji, prihvativ\u0161i sekundarnu i potpomoga\u010dku ulogu u svim okolnostima. \u0160to se ti\u010de rije\u010di “Goran” za Pomake u Albaniji i Kosovu prema dosada\u0161njim istra\u017eivanjima nema podataka da je rano izvedena od planina Gora, Gora je srpski naziv.<\/p>\n Korijeni<\/strong><\/p>\n Rasprave po ovom pitanju nije mogu\u0107e ograni\u010diti na leksi\u010dka interpretiranja. U vezi korijena Pomaka, tako\u0111e ima suprostavljena gledi\u0161ta. Uglavnon sve zemlje u kojima su naseljeni Pomake prisvajaju kao svoju naciju.<\/p>\n Bugari ih nazivaju islamizirani Bugari ili bugarski muhamedanci, Makednoci oslanjaju\u0107i se na jezi\u010dki momenat ka\u017ei da su to islamizirani Makedonci. Turci ih jednostavno nazivaju Pomaci ili Turci-muslimani koji govore bugarski a Srbi za njih govore kao o islamiziranim Srbima a Grci, pak tvrde da oni imaji gr\u010dke korijene. \u010cak i Albanci, dodu\u0161e rijetko, smatraju ih grupom sa albanskim porijeklom. Zajedni\u010dki odlika ovih tvrdnji: svi smatraju da jedino oni imaju pravo.<\/p>\n Prema nekim neturskim izvorima u vezi korijena Pomaka, oni su i najve\u0107em dijelu, stari Slaveni ili slavizirani balkanski narodi, silom islamizirani od strane Otomanske dinastije, proces koje je trajao sve do 19 stolje\u0107a. No treba dodati da Osmanlije nikada nisu nastojale da nekog silom preobrate u islam. Kad bi tako ne\u0161to sprovodile, onda bi to prvo \u010dinile nad svojom bra\u0107om gaguskim Turcima koji \u017eive u sjevernoj Bugarskoj. Turci Gagauzi, ina\u010de su pravoslavni Turci koji govore turski. \u017divjeli su vi\u0161e od \u0161esto godina pod otomanskom upravom bez ikakve prisile na njih. Kao \u0161to S. Sou isti\u010de, kad bi otomanska dr\u017eava sprovodila islamizatorsku politiku, onda bi svi nemuslimani bili preobra\u010deni u islam, za vrijeme njihove vladavine od \u0161esto godina.<\/p>\n Turska verzija<\/strong><\/p>\n Ovdje \u0107emo izneti tursku verziju za Pomake koja nije dovoljno obra\u0111ena. U tom kontekstu hteo bih da dodam, baziraju\u0107i se na dosada\u0161nja istra\u017eivanja, neka svoja zapa\u017eanja koja \u0107e biti malo \u0161ira od navedenih. Prema ovim istra\u017eivanjima, Pomaci se dovode u vezu sa “Kumanima” ili Kip\u010dakin\u010dima. Ovi drugi su se doselili iz Sjeverne Kine 916. godine. Nastanili se u Ukrajinu, i u toku jedanaestog i dvanaestog vijeka preko Rumunije dospjeli do sjeverne Bugarske, du\u017e rijeka Dunav i Dobru\u0111a. Migracije prema jugu su produ\u017eene do Rodopa i isto\u010dne Makedonije.<\/p>\n Kumani, svoje ime do\u0111o\u0161e geografskim lokalitetima, koje su naseljavali, kao na primer, u Makedoniji; Kumanovo, u Bugarskoj, Kumanski, u Vidinu; Kumansko ostrvo, u Nikbolu; Kumana i u Lof\u010di; Kumanit\u010dka.<\/p>\n Poslije 1034 god. Kumani i druga turska plemena na Balkanu, kao \u0161to su Pe\u010dcnezi, pro\u0161iri\u0161e svoju mo\u010d uspev\u0161i \u010dak postati pre inja vizantijskom carstvu. Vizantijci preuze\u0161e protuudar 1050. ali bez vidnog uspjeha. Ovi drugi su prin\u0111eni bili pla\u0107ati porez Kumanskim Turcima. Slijede\u0107ih trideset godina, Rodopi, Zapadna Trakija, i neki delovi Makedonije bi\u0107e pod okupacijom Kumanaca. Pe\u010denezi \u0107e krenuti prema Kosovu, Novom Pazaru i Bosni i Hercegovini. Me\u0111utim, krajem jedanaestog vijeka ili ta\u010dnije 1091 god. Kumani i Pe\u010denezi u\u010dvrsti\u0107e svoju mo\u010d na jugoistoku Balkana krenu\u0107e prema Bosni. Kumani \u0107e migrirati u Rumuniji, Ma\u0111arskoj, Austriji i \u010cekoslova\u010dkoj. U tom periodu ova turska plemena, \u0107e se izme\u0161ati sa lokalnim kr\u0161\u0107anskim domorocima izgubivi\u0161i svoj identitet. Me\u0111utim neke kumanske grupe koje su se naselile u Zapadnu Trakiju, na Rodope i Pirinsku Makedoniju, ostali su na ovim prostorima i izgubili svoj prvobitan identitet.<\/p>\n Tokom desetog i dvanaestog vijeka Vizantijka imperija je bila pritisnuta sa dvije strane. Sa Istoka su pritiskivali Slaveni, a sa zapada Latini. U cilju da za\u0161tite sebe od ovih neprijatelja, Carstvo naseli oko 60 hiljada muslimanskih Turaka, koji su bili oslobo\u0111eni poreza, u\u017eivaju\u0107i religioznu i kulturnu slobodu, u okolini Ohrida i Soluna. Doseljenici su do\u0161li iz podru\u010dja Srednje Anadolije i Konje, Radi toga nazivali se Turci iz Konje Vizantijski izvori ih nazivaju Vardarski Turci. Ova historijska \u010dinjenica je op\u0107e prihva\u0107ena od strane bugarskih histori\u010dara kao \u0161to je naprimjer, P. Delidarev, i I. Bataklijev, od bugarske akademije nauka, kao i od strane Ane Komnene i K. Jireteka.<\/p>\n Isto je tako poznato da u \u010detrnaestom vijeku tj. pred Otomanski period balkanska podru\u010dja su bila napadana od takozvanih Ajdin Ogulari i Sarhan Ogulari – Turska plemena koja su \u017eivjela u Zapadnoj I rakiji. Prema imenu vo\u0111e teritoriju nazva\u0161e Omer Eli. Caka Bej, drugi turski komandant, naselio je oko 50 hiljada Turaka po podru\u010dju koje se prote\u017ee od Zapadne Trakije do Rodopa, preko Kavala i Dedeaga\u010d. Kao rezultat ovoga izme\u0111u 1065 i 1365. oko 200 hiljada muslimanskih Turaka migrirali i naselili te prostore. Jire\u010dek pominje ove Turske-Muslimane, doseljenike, u toku trinaestog vijeka i to prilikom istra\u017eivanja uloge koje su odigrale turski dervi\u0161i u islamizaciji nekih regiona u okviru Vizantijskog carstva. Prema tome, Pomaci i Kumani-Turci naseljavali su Rodope i podru\u017eja Makedonije, prilikom \u010dega su neki krajevi Vizantije bili islamizirani od strane muslimanskih misionara koji su djelovali na tim prostorima.<\/p>\n