{"id":98097,"date":"2013-12-15T21:29:57","date_gmt":"2013-12-15T20:29:57","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=98097"},"modified":"2013-12-15T21:29:57","modified_gmt":"2013-12-15T20:29:57","slug":"karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/","title":{"rendered":"Karakteristike srednjeg pravca kod muslimana"},"content":{"rendered":"

\"KarakteristikeMuslimani, izme\u0111u ostalog, vjeruju u jedan i jedinstven Kur'an, koji je vjerodostojno, bez ikakvih gre\u0161aka i ispravki, prenesen od Muhammeda, s.a.v.s., do danas. Po pitanju Sunneta, odnosno hadisa koji se prenose od Poslanika, me\u0111u muslimanima postoje odre\u0111ene razlike, ali one nisu krupne, naro\u010dito kod ehli-sunnetskih pravaca, tako da skoro u potpunosti muslimani imaju jedinstvene hadise, kao drugi izvor islama. Me\u0111utim, i pored istovjetnog teksta Kur'ana i jedinstvene hadiske gra\u0111e, jo\u0161 od vremena ashaba primijetan je razli\u010dit pristup odre\u0111enim problemima i razli\u010dita rje\u0161enja po pojedinim pitanjima.<\/p>\n

\u00a0 Pi\u0161e: Mr. Ahmed Adilovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Naime, poznato je da je i me\u0111u ashabima s jedne strane bilo onih koji su se dr\u017eali krutih stavova i te\u017eih fikhskih rje\u0161enja po pojedinim pitanjima, a sa druge strane onih koji su zagovarali bla\u017ei pristup i fleksibilnije stavove po istim pitanjima. Takav je npr. bio slu\u010daj sa Abdullahom ibn Umerom, koji je bio poznat po strogosti i krutim stavovima, i Abdullahom ibn Abbasom, koji se odlikovao fleksibilno\u0161\u0107u i tolerantnijim rje\u0161enjima. Usput, treba re\u0107i da to ni jednoj strani nije smetalo, nego da su, uprkos razli\u010ditim stavovima i rje\u0161enjima, po\u0161tovali i cijenili jedni druge.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Pojava isklju\u010divosti i krajnosti<\/strong><\/p>\n

Takvi odnosi nastavljeni su i u kasnijim generacijama, s tim \u0161to je u pojedinim vremenskim periodima zabilje\u017een ve\u0107i procenat isklju\u010divosti i uvjerenja u ispravnost samo vlastitih stavova, te nepo\u0161tivanja i potcjenjivanja pristalica druk\u010dijeg mi\u0161ljenja. U takvim situacijama pristalice jednog mezheba, ili jedne akaidske grupacije, ili jedne metodologije u rje\u0161avanju \u017eivotnih pitanja, tro\u0161e puno truda i sredstava da doka\u017eu kako su samo njihovi stavovi ispravni i u skladu sa islamom, a da svi ostali to nisu i da su pogre\u0161ni. Na takav postupak pristalice drugih grupacija obi\u010dno odgovraju istom mjerom, tako da dolazi do uzaludnog tro\u0161enja truda i sredstava, kao i me\u0111usobnog sukoba, \u010dime se slabi sveukupna pozicija.<\/p>\n

Kako u pro\u0161lim generacijama tako i u dana\u0161nje vrijeme situaciju dodatno komplikuje pojava krajnosti u pristupu odre\u0111enim pitanjima. Tako npr. neki idu u krajnost po pitanju primjene odre\u0111enih islamskih propisa, insistiraju\u0107i na njihovoj dosljednoj primjeni, iako se situacija u me\u0111uvremenu izmijenila i ne postoji opravdan razlog za njihovu dosljednu primjenu. Na taj na\u010din oni bespotrebno ograni\u010davaju polje islamske misli i primjene islamskih propisa, ote\u017eavaju\u0107i, istovremeno, poziciju onih koji slijede njihove stavove. S druge strane, odre\u0111ene grupacije idu u drugu krajnost, poku\u0161avaju\u0107i se isuvi\u0161e prilagoditi savremenom na\u010dinu \u017eivota, do te mjere da se to kosi sa nekim osnovnim islamskim principima. Takvi iz dobre namjere nastoje pri\u0107i odre\u0111enim pitanjima na moderan na\u010din, ali, vjerovatno zbog nedovoljnog poznavanja klasi\u010dnih islamskih znanosti, odstupaju od nekih osnovnih islamskih principa i svoje sljedbenike usmjeravaju u pogre\u0161nom pravcu.<\/p>\n

Srednji pravac<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, uvijek je bilo i u\u010denjaka koji su pozivali odbacivanju svake krajnosti i isklju\u010divosti, te primjeni principa tolerancije i fleksibilnosti, nastoje\u0107i ustanoviti princip da ne moramo imati identi\u010dna rje\u0161enja ali da svi mo\u017eemo biti u pravu ukoliko se dr\u017eimo op\u0107epoznatih islamskih principa. Time su oni doprinosili pobolj\u0161anju stanja Ummeta i promovisanju srednjeg pravca me\u0111u muslimanima, kojeg karakteri\u0161e umjerenost i tolerantnost. Taj pravac podrazumijeva dobro poznavanje temeljnih islamskih znanosti \u2013 s jedne strane, i savremenih uslova \u017eivota \u2013 s druge strane, te spoj jednog i drugog na \u0161erijatski utemeljenim principima. Takvi stavovi odgovarali su ve\u0107ini muslimana u svijetu, zbog \u010dega su ih prihvatali i pona\u0161ali se u skladu sa njima u svome svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n

Mnogo je islamskih u\u010denjaka koji su u novije vrijeme zagovarali srednji pravac i umjerenost kod muslimana, od kojih su neki i danas \u017eivi. Me\u0111u u\u010denjacima dvadesetog stolje\u0107a koji su zagovarali taj pravac svakako treba spomenuti slijede\u0107e: Muhammed Re\u0161id Rida, Muhammed Ebu Zehre, Abdulkadir Avde, \u0161ejh Mahmud \u0160eltut, \u0161ejh Mustafa ez-Zerka, \u0161ejh Muhammed el-Gazali, Se'id Havva, dr. Mustafa es-Siba'i, dr. Vehbe ez-Zuhajli, dr. Muhammed Se'id Ramadan el-Buti, kao i ostali islamski u\u010denjaci.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Dr. Karadavi i srednji pravac<\/strong><\/p>\n

Ipak, najvi\u0161e zasluge i po\u010dasno mjesto u promovisanju toga pravca, prema mnogima, pripada dr. Jusufu el-Karadaviju, jednom od vode\u0107ih \u017eivih islamskih u\u010denjaka, mislilaca i reformatora. Mo\u017ee se slobodno re\u0107i da je on cijeli svoj \u017eivot posvetio promovisanju toga pravca, daju\u0107i ogroman doprinos ispravnom usmjerenju pripadnika toga pravca i utje\u010du\u0107i na veliki broj muslimana \u0161irom svijeta. Svi koji ga poznaju svjedo\u010de o njegovoj velikoj u\u010denosti, jer izuzetno dobro poznaje sve islamske znanosti, a tako\u0111er i moderne znanosti i savremene uslove \u017eivota, \u0161to na vje\u0161t na\u010din spaja u svojim fetvama i pisanim djelima, kao i ostalim aktivnostima. Izme\u0111u ostalog, fascinira podatak da je do sada objavio oko sto \u010detrdeset djela, te da je nedavno odr\u017ean me\u0111unarodni simpozij na kojem je \u00a0o njegovom \u017eivotu i radu izneseno oko pedeset referata.[1]<\/a><\/p>\n

Zbog svojih zasluga, a naro\u010dito zbog zalaganja za srednji pravac i umjerenost u pristupu svakida\u0161njem \u017eivotu, dr. Karadavi je omiljen kod stotina miliona muslimana \u0161irom svijeta, \u010dlan je brojnih me\u0111unarodnih islamskih organizacija i rado je vi\u0111en gost na raznim skupovima i brojnim islamskim radio i TV stanicama. Izme\u0111u ostalog, zbog dobrog poznavanja uslova \u017eivota u kojima \u017eive muslimanske manjine na Zapadu i zbog davanja zna\u010dajnih smjernica i fetvi utemeljenih u islamskim izvorima ali koje uzimaju u obzir savremene uslove \u017eivota, dr. Karadavi je izabran za predsjednika \u201eEvropskog vije\u0107a za fetve\u201c, koje se posebno bavi problematikom muslimanskih manjina u Evropi i na Zapadu.<\/p>\n

Na jednoj od redovnih sjednica Vije\u0107a dr. Karadavi je ukazao na problem zloupotrebe srednjeg i umjerenog pravca,[2]<\/a>\u00a0budu\u0107i da se odre\u0111eni pojedinci i krugovi predstavljaju zagovara\u010dima toga pravca a, u stvari, u zna\u010dajnoj mjeri odstupaju od njega i nastoje ga iskoristiti za vlastite potrebe. Da bi se to preduprijedilo i da bi srednji i umjereni pravac me\u0111u muslimanima bio jasan, na toj sjednici dr. Karadavi je iznio dvadeset karakteristika ili odlika toga pravca. Zbog zna\u010daja toga pravca te karakteristike zaslu\u017euju da ih prevedemo i ukratko za \u010ditaoce na\u0161ih prostora pojasnimo.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 1. Novonastalo stanje uskla\u0111ivati sa nepromjenjivim islamskim principima.<\/strong><\/p>\n

Poznato je da su islamski principi i temeljni propisi nepromjenjivog karaktera, tj. da je njihovo va\u017eenje univerzalno, tako da se ne mogu mijenjati bez obzira na promjenu vremena i uslova \u017eivota. Ti principi i propisi predstavljaju osnovu islamskog vjerovanja, ibadeta i pona\u0161anja, kojeg pripadnici islama imaju obavezu usvojiti i praktikovati. Tu spadaju: imanski i islamski \u0161arti, osnovne norme pona\u0161anja i izri\u010dite zabrane, odnosno harami. Tako npr., alkohol i kamata su zauvijek zabranjeni i niko ih ne mo\u017ee dozvoliti, bez obzira o kojem dru\u0161tvenom sistemu se radilo i na kojem geografskom podru\u010dju se \u017eivjelo. Dakle, potpuno su u krivu oni koji poku\u0161avaju opravdati konzumiranje pive pod izgovorom da je to prehrambeni proizvod, ili oni koji smatraju dozvoljenim uzimanje kamate pravdaju\u0107i to dana\u0161njim uslovima \u017eivota, i sl. Naprotiv, treba raditi na podizanju nivoa svijesti kod dana\u0161njih ljudi, kako bi i oni shvatili \u0161tetnost tih harama i izbjegavali ih.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 2. Pojedina\u010dne ajete i hadise razumijevati u svjetlu op\u0107ih intencija Kur'ana i Sunneta.<\/strong><\/p>\n

Ima onih koji uzmu jedan ajet ili hadis i tuma\u010de ga shodno svojim shvatanjima ili \u017eeljama, ne uzimaju\u0107i u obzir druge ajete i hadise koji govore o istoj temi. Takav postupak je pogre\u0161an i neminovno vodi do pogre\u0161nih zaklju\u010daka. Na primjer, i danas ima pojedinih grupacija koje su na osnovu vlastitog shvatanja pojedinog ajeta ili hadisa spremne proglasiti pojedinca ili grupu ljudi nemuslimanima, iako mnogo drugih ajeta i hadisa ide u prilog suprotnom stavu. \u0160tetnost takvog i sli\u010dnih postupaka mo\u017eemo samo naslutiti a donekle i vidjeti s vremena na vrijeme. Da ne bi dolazilo do takvih propusta predstavnici umjerenog, odnosno srednjeg pravca kod muslimana ukazuju na neophodnost tuma\u010denja pojedinih ajeta i hadisa u skladu sa drugim ajetima i hadisima, te sa op\u0107im intencijama Kur'ana i Sunneta.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 3. Izdavanjem fetvi olak\u0161avati koliko se mo\u017ee a da'wom unositi radost.<\/strong><\/p>\n

I danas ima u\u010denjaka \u2013 ili onih koji se takvima smatraju \u2013 koji su uvjereni da je bolje izdavati stro\u017eije fetve i da \u0107e na taj na\u010din u\u010diniti uslugu islamu i muslimanima. Me\u0111utim, obi\u010dno se de\u0161ava da se takvim fetvama bez potrebe ograni\u010dava sloboda vjernika i da im se ote\u017eava \u017eivot u odre\u0111enoj sredini. Za razliku od toga, u Kur'anu se na vi\u0161e mjesta govori da Allah \u017eeli olak\u0161ati ljudima a ne ote\u017eati. Takav je npr. slu\u010daj sa Njegovim rije\u010dima: \u201eAllah \u017eeli da vam olak\u0161a a ne da pote\u0161ko\u0107e imate…\u201c[3]<\/a>\u00a0(El-Bekare<\/em>, 185.), ili: \u201eA tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.\u201c (El-Enbija’<\/em>, 107.) Pored toga, u brojnim hadisima se ukazuje na istu stvar. Tako u jednom hadisu Muhammed, s.a.v.s., ka\u017ee: \u201eOlak\u0161avajte a ne ote\u017eavajte, i obveseljavajte a nemojte rastjerivati!\u201c[4]<\/a>\u00a0A u drugom hadisu on ka\u017ee: \u201ePoslani ste da olak\u0161avate a ne da ote\u017eavate…\u201c[5]<\/a>\u00a0Dr. Karadavi ukazuje i na \u010dinjenicu da je i sam Poslanik, s.a.v.s., olak\u0161avao kada god je to mogao, te da je to bila praksa mnogih u\u010denjaka, naro\u010dito u prvim generacijama. Pri tome \u2013 ka\u017ee dr. Karadavi \u2013 ne smije se pre\u0107i granica i dozvoliti ono \u0161to \u0161erijatski izvori ne dozvoljavaju, nego se mo\u017ee olak\u0161avati samo onoliko koliko je to u skladu sa tim izvorima.[6]<\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 4. Biti odlu\u010dan i ne popu\u0161tati kod temeljnih i op\u0107ih stvari a olak\u0161avati kod sporednih i manje va\u017enih stvari.<\/strong><\/p>\n

Ne obra\u0107aju\u0107i pa\u017enju na prioritete, zna se desiti da ljudi daju prednost onome \u0161to je manje va\u017eno u odnosu na ono \u0161to je va\u017enije. Me\u0111utim, logi\u010dno je da treba davati prednost onome \u0161to je farz (naro\u010dito ako se vi\u0161e puta spominje u Kur'anu i Sunnetu) u odnosu na ono \u0161to je sunnet, ili \u0161to je mustehab. To se mo\u017ee razumjeti iz vi\u0161e ajeta i hadisa. Tako npr. u jednom hadisu stoji da je neki beduin tra\u017eio od Poslanika, s.a.v.s., da mu uka\u017ee na djelo koje \u0107e ga uvesti u D\u017eennet. On mu je odgovorio: \u201eDa obo\u017eava\u0161 Allaha i ni\u0161ta Mu ravnim ne smatra\u0161, da klanja\u0161 propisani namaz, daje\u0161 propisani zekat i posti\u0161 ramazan.\u201c Na to je beduin rekao: \u201eTako mi Onoga u \u010dijoj ruci je moja du\u0161a, ni\u0161ta na ovo ne\u0107u dodati, niti \u0107u od ovoga ne\u0161to oduzeti!\u201c Nakon toga on se okrenuo i oti\u0161ao, a Poslanik je rekao: \u201eKo \u017eeli vidjeti jednog od stanovnika D\u017eenneta, neka gleda u ovoga!\u201c[7]<\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 5. Ne odstupati od zacrtanih ciljeva a biti fleksibilan kod sredstava ostvarenja tih ciljeva.<\/strong><\/p>\n

U vi\u0161e slu\u010dajeva islam propisuje odre\u0111eni princip ili propis ali ne odre\u0111uje detaljan na\u010din kako ga u praksi provesti. Takav je npr. slu\u010daj sa principom\u00a0\u0161ure<\/em>, tj. savjetovanja u bitnim stvarima, jer je on propisan kur'anskim tekstom, ali njegova primjena nije detaljno obja\u0161njena. Naime, govore\u0107i o postupcima vjernika Uzvi\u0161eni ka\u017ee: \u201e…i koji se o poslovima svojim dogovaraju…\u201c (E\u0161-\u0160ura<\/em>, 38.), te Muhammedu, s.a.v.s., direktno nare\u0111uje: \u201e…i dogovaraj se s njima.\u201c (Alu ‘Imran<\/em>, 159.), na osnovu \u010dega se lahko mo\u017ee zaklju\u010diti da je dogovor i savjetovanje bitan islamski princip. Me\u0111utim, kako \u0107e se zvati to savjetodavno tijelo, koliko \u0107e brojati \u010dlanova, kako \u0107e odlu\u010divati, itd., nije precizirano kur'anskim tekstom \u2013 pa ni Sunnetom \u2013 nego je ostavljeno pripadnicima islama da shodno uslovima u kojima \u017eive odrede te detalje onako kako im najbolje odgovara. Drugi primjer za to jeste princip \u201enare\u0111ivanja dobra a odvra\u0107anja od zla\u201c, koji je nare\u0111en na vi\u0161e mjesta u Kur'anu, ali tako\u0111er nisu propisani detalji u vezi sa primjenom toga principa, jer se oni mogu mijenjati shodno promjeni uslova u kojima ljudi \u017eive.[8]<\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 6. Vi\u0161e obra\u0107ati pa\u017enju na su\u0161tinu nego na formu, na nutrinu nego na vanj\u0161tinu, te na sr\u010dana djela nego na djela ostalih organa.<\/strong><\/p>\n

Ima onih koji usko razumijevaju pojedine islamske propise pa idu u krajnost, misle\u0107i da se oni moraju u potpunosti izvr\u0161avati onako kako je to bilo u vrijeme objave Kur'ana i \u017eivota Poslanika, s.a.v.s. Na primjer, oni misle da ljudi (i mu\u0161karci i \u017eene) moraju i danas nositi istu odje\u0107u kakvu su nosili ashabi, ili \u2013 u najmanju ruku \u2013 da je ve\u0107i sevap nositi takvu odje\u0107u, bez obzira u kojoj sredini \u017eivjeli. Me\u0111utim, i u ajetima i u hadisima govori se o tome kakva ta odje\u0107a treba biti, tj. \u0161ta sve treba da pokrije, da ne bude providna, uska, itd., a ne propisuje se iz koliko dijelova ta odje\u0107a treba biti, od kojeg materijala, itd. Dakle, bitno je da odje\u0107a pokrije odgovaraju\u0107e dijelove tijela a ona mo\u017ee imati odlike vremena i prostora na kojima ljudi \u017eive. Pored toga, va\u017eno je napomenuti da bilo koje dobro djelo ne\u0107e biti primljeno ako mu ne prethodi iskren nijjet, tj. odluka da se ono uradi u ime Allaha d\u017e.\u0161. Zatim, sr\u010dana djela prethode djelima ostalih organa i na njih treba obratiti posebnu pa\u017enju. Tako npr. u jednom hadisu stoji: \u201eU tijelu ima jedan dio, koji, ako je dobar, \u010dini da \u010ditavo tijelo bude dobro, a ako je pokvaren, pokvareno je i cijelo tijelo. Taj organ je srce.\u201c[9]<\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 7. Islam razumijevati u svim aspektima: kao vjerovanje i zakon, kao ovosvjetski \u017eivot i vjeru, te kao da'wu i dr\u017eavu.<\/strong><\/p>\n

Jedna od glavnih karakteristika islama jeste da je on univerzalan i sveobuhvatan, tj. da obuhvata sve sfere ljudskog \u017eivota. On jeste, prije svega, vjera u Uzvi\u0161enog Allaha, ali on, tako\u0111er, upu\u0107uje ljude kako se pona\u0161ati u svim segmentima: u porodici, u privatnom i javnom \u017eivotu, na radnom mjestu, u obrazovanju, ekonomiji, pa i politici. Pored samog Kur'ana \u2013 koji govori o svim tim segmentima \u2013 i Muhammed, s.a.v.s., je prakti\u010dnim primjerom dokazao da je to tako i da je to mogu\u0107e. On nije bio samo pobo\u017ean \u010dovjek i vjerovjesnik, nego, tako\u0111er, i pedagog, i u\u010ditelj, i uzoran roditelj, i ekonomista, i vojni strateg, te lider i dr\u017eavnik. S obzirom na to, pogre\u0161no shvatanje islama imaju oni koji ga vide samo kao vjeru koja podu\u010dava \u010dovjeka odnosu izme\u0111u \u010dovjeka i Stvoritelja, tj. kako \u0107e \u010dovjek izvr\u0161avati ibadete prema Gospodaru, bez obra\u0107anja pa\u017enje na ostale segmente ljudskoga \u017eivota.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 8. Muslimane pozivati mudro a sa ostalima razgovarati na najljep\u0161i na\u010din.<\/strong><\/p>\n

Ima ljudi grube naravi, koji i sa muslimanima i sa nemuslimanima razgovaraju grubo i netolerantno, misle\u0107i da \u0107e na taj na\u010din kod njih izvr\u0161iti odre\u0111eni utjecaj. Me\u0111utim, ispravan na\u010din jeste pozivati mudro i na najljep\u0161i na\u010din raspravljati. To se, izme\u0111u ostalog, vidi iz kur'anskog ajeta: \u201eNa putu Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljep\u0161i na\u010din raspravljaj!\u201c (En-Nahl<\/em>, 125.) Tim ajetom Uzvi\u0161eni nare\u0111uje da se u radu sa ljudima pona\u0161amo mudro, blago i tolerantno, a da u slu\u010daju rasprave sa njima i to \u010dinimo na najljep\u0161i na\u010din. Dakle, nare\u0111eno nam je da i sa onima koji uop\u0107e ne vjeruju, ili vjeruju druk\u010dije od nas, raspravljamo na najljep\u0161i na\u010din, \u0161to je sigurno ispravan metod u pridobijanju ljudskih srca. A logi\u010dno je da prilikom pozivanja na dobro i odvra\u0107anja od zla onih koji su pripadnici Ummeta, budemo jo\u0161 tolerantniji i da mudro nastupamo. Oni koji druk\u010dije rade u puno slu\u010dajeva imaju suprotan efekat, tj. odbijaju od sebe one koje misle pozivati na pravi put.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 9. Spojiti prijateljstvo prema vjernicima sa tolerancijom prema neistomi\u0161ljenicima.<\/strong><\/p>\n

Neki zastupaju ekstremne stavove, pa, npr. misle da treba biti tolerantan i graditi lijepe odnose samo sa istomi\u0161ljenicima, tj. muslimanima. To je pogre\u0161no, jer mnogi ajeti, a tako\u0111er i hadisi Poslanika, s.a.v.s., ukazuju na to da trebamo imati lijepe i tolerantne odnose i sa pripadnicima drugih religija, sve dok se oni lijepo ophode prema nama. Normalno je da \u0107e ja\u010de i prijateljske veze biti sa onima koji vjeruju kao i mi, jer se te veze ne prekidaju ni na budu\u0107em svijetu.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 10. Pripremati se i boriti se protiv onih koji nas napadaju a biti u miru sa onima koji tra\u017ee mir.<\/strong><\/p>\n

Islam je vjera mira i osnovno zna\u010denje islamskog pozdrava, tj. selama, jeste:\u00a0mir<\/em>. Dakle, muslimani trebaju te\u017eiti miru i raditi na njegovoj uspostavi, zajedno sa svima onima koji \u017eele mir. Me\u0111utim, ukoliko im neko ugrozi taj mir, odnosno, ako ih neko napadne, njihova i vjerska i moralna obaveza je da se brane i ne dozvole okupaciju i nametanje tu\u0111e \u017eelje i svjetonazora, bez obzira o kome se radi. I sam Poslanik, s.a.v.s., u Medini je uspostavio multireligijsku i multinacionalnu zajednicu, u kojoj su i muslimanima i nemuslimanima bila zagarantovana njihova prava, \u0161to je izri\u010dito navedeno u poznatom Medinskom ustavu. Me\u0111utim, protiv onih koji su njega i njegove sljedbenike protjerali sa ku\u0107nog praga on se pripremao i, na kraju, pobjedonosno se vratio u rodni kraj. Dakle, muslimani mogu i trebaju \u017eivjeti u miru sa onima koji im ne ugro\u017eavaju njihova prava, ali, isto tako, oni trebaju da brane ta prava od svakoga ko ih poku\u0161a ugroziti.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 11. Sara\u0111ivati sa islamskim grupacijama u onome o \u010demu se sla\u017eemo a biti tolerantan u onome u \u010demu se ne sla\u017eemo.<\/strong><\/p>\n

Pripadnici nekih muslimanskih grupacija nastupaju kao da je samo njihovo shvatanje islama ispravno a da ga svi ostali pogre\u0161no shvataju, te da sa njima ne treba sara\u0111ivati. Me\u0111utim, ispravno je suprotno, tj. islam tra\u017ei od muslimana da me\u0111usobno sara\u0111uju na ostvarenju zajedni\u010dkih ciljeva a da toleri\u0161u druk\u010dije shvatanje, dok god njegovi nosioci prihvataju temeljne principe islama. To pravilo formulisao je \u0161ejh Muhammed Re\u0161id Rida u prvoj polovici dvadesetoga stolje\u0107a, nakon \u010dega su ga prihvatili i promovisali mnogi drugi islamski u\u010denjaci. To pravilo je utemeljeno u ajetima i hadisima, me\u0111u kojima ovom prilikom navodimo samo slu\u010daj sa klanjanjem ikindije namaza pri pohodu na Beni Kurejza. Naime, poznato je da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da se hitno krene u pohod na to pleme, te da je rekao: \u201eNeka niko od vas ne klanja ikindiju osim kod Beni Kurejze!\u201c Me\u0111utim, po\u0161to je ikindijsko vrijeme isticalo a ashabi nisu do\u0161li do toga plemena, jedni su klanjali u putu, a drugi su ikindiju naklanjali po dolasku do toga plemena. Ipak, to nije bio razlog za sva\u0111u, nego su obje strane cijenile stav druge strane, a i sam Poslanik je nakon toga potvrdio da su svi ispravno postupili.[10]<\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 12. Biti svjestan promjenjivog utjecaja vremena, mjesta i ljudi na fetve, da'wu, obrazovanje i sudstvo.<\/strong><\/p>\n

Ljudsko dru\u0161tvo je promjenjiva kategorija, jer se mnoge okolnosti, obi\u010daji i navike mijenjaju protekom vremena i promjenom mjesta boravka. S obzirom na to, logi\u010dno je da odre\u0111eni propisi vrijede za jedno a ne vrijede za drugo vrijeme, odnosno, vrijede za neka a nisu aktuelna u drugim podru\u010djima. To su na osnovu Kur'ana i Sunneta jo\u0161 ashabi shvatili, pa su se, shodno tome, i pona\u0161ali. Tako je npr. hazreti Omer, uvidjev\u0161i da se situacija znatno izmijenila i da u njegovom vremenu nema potrebe za davanjem \u201eonima \u010dija srca treba pridobiti\u201c[11]<\/a>, obustavio davanje zekata toj kategoriji, \u0161to je ina\u010de propisano kur'anskim tekstom. Naro\u010dito velike razlike imamo po pitanju obi\u010daja, tj. \u0161ta se u jednoj sredini, ili jednom vremenskom periodu, smatra pristojnim, kojim rije\u010dima ili gestima se sklapa ugovor, \u0161ta je prioritet u datom trenutku, itd. S obzirom na to, logi\u010dno je da oni koji izdaju fetve, oni koji se bave islamskim obrazovanjem i misionarstvom, te oni koji rade u sudstvu, te momente uzmu u obzir i pona\u0161aju se shodno datoj situaciji, na temeljima i u skladu sa osnovnim \u0161erijatskim izvorima. Na osnovu svega, jasno je da pogre\u0161no nastupaju oni koji zagovaraju da ista fetva ili isti postupak va\u017ei u svim okolnostima, bez obzira na promjenu mjesta i vremena.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 13. Koristiti se metodom mudrog i postepenog rada na planu da'we, obrazovanja, izdavanja fetvi i promjene stanja.<\/strong><\/p>\n

\u010cinjenica je da je stanje muslimana u svijetu lo\u0161e i da se mora raditi na njegovom popravljanju. Me\u0111utim, kako to stanje popraviti? Ima nekih koji, iz \u017eala zbog trenutnog stanja i \u017eelje da se ono \u0161to prije popravi, poku\u0161avaju preko no\u0107i izmijeniti stanje, \u017eure\u0107i i \u010dine\u0107i odre\u0111ene stvari napre\u010dac. Zato zna do\u0107i do problema i kontraefekta u odnosu na ono \u0161to se \u017eeli posti\u0107i. Me\u0111utim, ispravan na\u010din popravljanja stanja jeste mudro, postepeno i uporno raditi do ostvarenja zadatog cilja. Tako je radio i sam Poslanik, s.a.v.s., \u010dime je pokazao svojim sljedbenicima kako i sami trebaju da rade.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 14. Spajati znanje i vjerovanje, materijalni napredak i duhovne vrijednosti, te ekonomsku mo\u0107 i moralnu snagu.<\/strong><\/p>\n

I kod nas i u islamskom svijetu de\u0161ava se da ljudi budu jednostrano usmjereni i obrazovani, zapostavljaju\u0107i drugu stranu. Tako npr. ima dosta slu\u010dajeva da se ljudi obrazuju u savremenim znanostima i ostvaruju materijalni napredak i ekonomsku mo\u0107, ali zapostavljaju vjeru i moralnu dimenziju ljudskog \u017eivota. Isto tako, ima onih koji su se posvetili vjeri i duhovnim i moralnim vrijednostima, ali su zapostavili savremene znanosti i materijalni napredak, tako da ne idu u korak sa vremenom u kojem \u017eive i ne nude prave smjernice i izlaz iz nezavidnog polo\u017eaja u kojem se muslimani nalaze. Pravi pristup, zasnovan na Kur'anu i Sunnetu, jeste kod onih koji ne zapostavljaju ni jednu stranu, nego spajaju savremeno znanje sa vjerom i materijalni napredak sa moralom, oboga\u0107uju\u0107i obje strane i nude\u0107i najbolji putokaz ljudima ka sretnijoj i boljoj budu\u0107nosti.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 15. Fokusirati se na ljudske i dru\u0161tvene principe i vrijednosti, kao \u0161to su: pravda, dogovaranje, sloboda i ljudska prava.<\/strong><\/p>\n

Svi pobrojani principi i vrijednosti su univerzalni i jako va\u017eni za ostvarenje sre\u0107e i napretka bilo kojeg dru\u0161tva. To su principi koje je proklamovao i promovisao islam, ali koje zagovaraju i ostale religije i dru\u0161tveni sistemi. Koliko su ti principi zastupljeni u pojedinim dru\u0161tvima toliko su ona pravedna i napredna, te u toj mjeri omogu\u0107uju ljudima da budu sretni i zadovoljni, te da napreduju u svakom pogledu. Obrnuto: svako dru\u0161tvo gdje manjka primjena tih principa vodi samovolji pojedinaca i diktaturi, te nazatku i stagnaciji kako dru\u0161tva u cjelini, tako i njegovih pojedinaca.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 16. Osloboditi \u017eenu od naslje\u0111a iz perioda stagnacije i zaostalosti, te od negativnog utjecaja savremenog zapadnog hegemonizma.<\/strong><\/p>\n

U proteklih nekoliko stolje\u0107a mnoge \u017eene muslimanke bile su uskra\u0107ene za neka prava, tako da npr. nisu imale pravo glasa, nisu imale odgovaraju\u0107u ulogu u dru\u0161tvu, nisu mogle raditi, nisu se dovoljno obrazovale, itd. Takvo stanje nije u skladu sa osnovnim islamskim principima i ono se ne mo\u017ee opravdati, ali, ipak i danas ima onih koji zagovaraju takav ili sli\u010dan status \u017eene muslimanke. S druge strane, pod utjecajem razvoja doga\u0111aja na Zapadu, ima onih koji smatraju da dana\u0161nja muslimanka za uzor treba da uzme zapadnu \u017eenu, te da je slijedi u ve\u0107ini stvari, \u010dak i u onima koji su u suprotnosti sa islamskimi principima, kao \u0161to je odijevanje, nasljedstvo, odnos prema mu\u0161karcima, itd. Za razliku od obje strane, zagovara\u010di srednjeg pravca pozivaju prevazila\u017eenju negativnog naslije\u0111a kod \u017eene muslimanke, ali, isto tako, i odbacivanju negativnog utjecaja od strane savremene \u017eene sa Zapada. Islamska pravila i principi su toliko dobri i univerzalni da, ukoliko se budu primjenjivali, \u017eena muslimanka ne\u0107e biti nazadna i ne\u0107e biti potrebe da prihvata ono \u0161to je neislamsko.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 17. Pozivati obnovi islama iznutra i obnovi du\u017enosti id\u017etihada od strane kompetentnih ljudi tamo gdje je to potrebno.<\/strong><\/p>\n

Jedan od glavnih problema sa kojima su se muslimani suo\u010dili tokom nekoliko proteklih stolje\u0107a jeste zatvaranje vrata id\u017etihada i za\u010dahurenost islamske misli, \u0161to je \u2013 izme\u0111u ostalog \u2013 dovelo do dekadence i nazadovanja muslimanskog svijeta u odnosu na druge. Neophodno je obnoviti islamsku misao i ponovo uspostaviti id\u017etihad, na \u010demu ve\u0107 izvjesno vrijeme rade reformatori i obnovitelji islamske misli. Pri tome, treba paziti da se id\u017etihadom bave kompetentne osobe, tj. stru\u010dnjaci u fikhskim i ostalim islamskim znanostima, te da se id\u017etihad primjenjuje u vezi sa novonastalim problemima i pitanjima a ne tamo gdje nema realne potrebe. Tako\u0111er, treba naglasiti da je islamska misao toliko \u0161iroka i utemeljena da nema potrebe pozivati na obnovu islama na osnovu vanjskih mjerila i vrijednosti, nego na temelju osnovnih islamskih izvora, pri \u010demu se kao ispomo\u0107 mo\u017ee poslu\u017eiti i dostignu\u0107ima drugih.[12]<\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 18. Te\u017eiti gradnji a ne ru\u0161enju, okupljanju a ne razjedinjavanju, i pribli\u017eavanju a ne udaljavanju.<\/strong><\/p>\n

Pogre\u0161no je trud i vrijeme tro\u0161iti na iznala\u017eenje negativnosti u odre\u0111enim projektima ili institucijama i onda ih nastojati ru\u0161iti, ne obra\u0107aju\u0107i pa\u017enju kakve \u0107e to posljedice izazvati. Jer, i pored dobre namjere i djelimi\u010dnog hajra, takav na\u010din rada rezultira ve\u0107im negativnostima od onih koje se poku\u0161ava uklonuti, budu\u0107i da za posljedicu uglavnom ima razjedinjavanje i udaljavanje jednih od drugih, pa i me\u0111usobne sukobe. Islam tra\u017ei od ljudi da popravljaju ono \u0161to je negativno, ali da uvijek kao alternativu nude ono \u0161to je dobro i pozitivno. Pri tome treba nastojati pribli\u017eavati ljude i ujedinjavati ljudske napore, \u0161to \u0107e rezultirati jo\u0161 ve\u0107im dobrom.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 19. Koristiti se najboljim \u0161to nam na\u0161a ba\u0161tina nudi: razumno\u0161\u0107u apologeti\u010dara, duhovno\u0161\u0107u sufija, slije\u0111enjem tradicionalista i precizno\u0161\u0107u stru\u010dnjaka u fikhu i metodologiji fikha.<\/strong><\/p>\n

Vidjev\u0161i napredak Zapada u novije vrijeme a ne poznaju\u0107i bogato muslimansko naslije\u0111e, neki pozivaju pukom kopiranju Zapada u njegovim dostignu\u0107ima a odbacivanju svega, ili skoro svega, \u0161to nam na\u0161a ba\u0161tina nudi. To je pogre\u0161an pristup, jer je muslimansko naslije\u0111e tako bogato u svim segmentima ljudske djelatnosti da bi bila prava \u0161teta to sve zapostaviti i graditi budu\u0107nost na tu\u0111im temeljima. Islamski apologeti\u010dari svojevremeno su davali odgovore na izazove sa kojima su se tada susretali, ali nam to naslije\u0111e mo\u017ee itekako pomo\u0107i i u dana\u0161nje vrijeme. Isto tako, sufije su dali veliki doprinos na planu odgoja ljudske du\u0161e i usavr\u0161avanju moralnih vrijednosti, \u010dijom primjenom i danas mo\u017eemo posti\u0107i zna\u010dajne rezultate, sigurno bolje od onih koje bismo postigli rade\u0107i na principima stranim islamu. Sli\u010dna je situacija sa muslimanskim tradicionalistima i stru\u010dnjacima u fikhu, \u010dije naslije\u0111e i danas mo\u017ee biti itekako aktuelno.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 20. Spajati nadahnu\u0107e iz pro\u0161losti sa realno\u0161\u0107u sada\u0161njosti i pa\u017eljivim promatranjem budu\u0107nosti.<\/strong><\/p>\n

Svi zna\u010dajniji mislioci i reformatori u svome radu obra\u0107ali su pa\u017enju na sve tri spomenute dimenzije: pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost. Pogre\u0161no je poku\u0161avati popraviti sada\u0161nje stanje bez uzimanja pouka iz pro\u0161losti, kao \u0161to je pogre\u0161no graditi budu\u0107nost bez dobrog poznavanja sada\u0161njosti. Svi oni koji su zapostavljali neke od tih dimenzija imali su ograni\u010dene rezultate ili su zavr\u0161avali neuspjehom svoje misije. Zato oni koji \u017eele popraviti trenutno stanje uzimaju u obzir ajete i hadise koji im ukazuju na to da pouku i nadahnu\u0107e trebamo tra\u017eiti u na\u0161oj pro\u0161losti, da dobro trebamo poznavati sada\u0161nje stanje, te da spajanjem ta dva segmenta sa pa\u017eljivim promatranjem budu\u0107nosti trebamo poduzeti najbolje mjere i trasirati put za bolju sutra\u0161njicu generacija koje dolaze.<\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\n
\n

[1]<\/a>Op\u0161irnije o tome vidi \u010dlanak od dr. Safveta Halilovi\u0107a objavljen u INN \u201ePreporod\u201c br. 16\/858, od 15. avgusta 2007. godine.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[2]<\/a>Radi se o sjednici odr\u017eanoj 31.12.2003.-4.1.2004. godine u Dablinu, u Irskoj.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[3]<\/a>U ovom radu koristili smo se prijevodom ajeta od Besima Korkuta.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[4]<\/a>Hadis sa takvim zna\u010denjem bilje\u017ee: Buhari, Muslim i drugi hadiski autoriteti.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[5]<\/a>Hadis bilje\u017ee Buhari i drugi hadiski autoriteti.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[6]<\/a>Vi\u0161e o tome vidi: Jusuf el-Karadavi,\u00a0Fetava mu'asire<\/em>, Darul-Qalem, Kuvajt, 1987., III izd., str. 11-14.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[7]<\/a>Hadis bilje\u017ee Buhari i Muslim.<\/p>\n

Detaljnije o toj temi vidi: Jusuf el-Karadavi,\u00a0Razumijevanje prioriteta<\/em>\u00a0(prijevod sa arapskog), Bemust, Sarajevo, 2000., str. 129-121.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[8]<\/a>Vi\u0161e o tome vidi: Jusuf el-Karadavi,\u00a0Dirase fi fikhi mekasidi\u0161-\u0161eri'a<\/em>, Daru\u0161-\u0161uruk, Kairo, 2006., str. 174-191.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[9]<\/a>Hadis bilje\u017ee Buhari i Muslim.<\/p>\n

Detaljnije o prioritetu sr\u010danih djela nad djelima ostalih organa vidi: Jusuf el-Karadavi,\u00a0Razumijevanje prioriteta<\/em>, str. 100-104.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[10]<\/a>Vi\u0161e o tome pravilu vidi: Jusuf el-Karadavi,\u00a0Fetava mu'asire<\/em>, II tom, Darul-vefa’, El-Mensura, 1993., I izd., str. 130-139.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[11]<\/a>Et-Tevbe<\/em>, 9.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[12]<\/a>Vi\u0161e o problemu zatvaranja vrata id\u017etihada vidi: Jusuf el-Karadavi,\u00a0Islamsko pravo<\/em>\u00a0(prijevod sa arapskog), Starje\u0161instvo IZ-e BiH, Hrvatske i Slovenije, Sarajevo, 1989., str. 66-75.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rad objavljen u Takvimu 2008. godine<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em>Izvor: akos.ba<\/strong><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Muslimani, izme\u0111u ostalog, vjeruju u jedan i jedinstven Kur'an, koji je vjerodostojno, bez ikakvih gre\u0161aka i ispravki, prenesen od Muhammeda, s.a.v.s., do danas. Po pitanju Sunneta, odnosno hadisa koji se prenose od Poslanika, me\u0111u muslimanima postoje odre\u0111ene razlike, ali one nisu krupne, naro\u010dito kod ehli-sunnetskih pravaca, tako da skoro u potpunosti muslimani imaju jedinstvene hadise, […]<\/p>\n","protected":false},"author":125,"featured_media":98098,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10429],"tags":[],"class_list":{"0":"post-98097","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-vazno"},"yoast_head":"\nKarakteristike srednjeg pravca kod muslimana<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Karakteristike srednjeg pravca kod muslimana\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Muslimani, izme\u0111u ostalog, vjeruju u jedan i jedinstven Kur'an, koji je vjerodostojno, bez ikakvih gre\u0161aka i ispravki, prenesen od Muhammeda, s.a.v.s., do danas. Po pitanju Sunneta, odnosno hadisa koji se prenose od Poslanika, me\u0111u muslimanima postoje odre\u0111ene razlike, ali one nisu krupne, naro\u010dito kod ehli-sunnetskih pravaca, tako da skoro u potpunosti muslimani imaju jedinstvene hadise, […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-12-15T20:29:57+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/f3008d5ce7985feab6218c5f83308340_XL.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"616\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"415\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Korektor\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Korektor\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"24 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/\"},\"author\":{\"name\":\"Korektor\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c\"},\"headline\":\"Karakteristike srednjeg pravca kod muslimana\",\"datePublished\":\"2013-12-15T20:29:57+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/\"},\"wordCount\":4913,\"commentCount\":2,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/f3008d5ce7985feab6218c5f83308340_XL.jpg\",\"articleSection\":[\"VA\u017dNO!\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/\",\"name\":\"Karakteristike srednjeg pravca kod muslimana\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/f3008d5ce7985feab6218c5f83308340_XL.jpg\",\"datePublished\":\"2013-12-15T20:29:57+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/f3008d5ce7985feab6218c5f83308340_XL.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/f3008d5ce7985feab6218c5f83308340_XL.jpg\",\"width\":616,\"height\":415},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Karakteristike srednjeg pravca kod muslimana\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c\",\"name\":\"Korektor\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Korektor\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/korektor\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Karakteristike srednjeg pravca kod muslimana","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Karakteristike srednjeg pravca kod muslimana","og_description":"Muslimani, izme\u0111u ostalog, vjeruju u jedan i jedinstven Kur'an, koji je vjerodostojno, bez ikakvih gre\u0161aka i ispravki, prenesen od Muhammeda, s.a.v.s., do danas. Po pitanju Sunneta, odnosno hadisa koji se prenose od Poslanika, me\u0111u muslimanima postoje odre\u0111ene razlike, ali one nisu krupne, naro\u010dito kod ehli-sunnetskih pravaca, tako da skoro u potpunosti muslimani imaju jedinstvene hadise, […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-12-15T20:29:57+00:00","og_image":[{"width":616,"height":415,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/f3008d5ce7985feab6218c5f83308340_XL.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Korektor","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Korektor","Est. reading time":"24 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/"},"author":{"name":"Korektor","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c"},"headline":"Karakteristike srednjeg pravca kod muslimana","datePublished":"2013-12-15T20:29:57+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/"},"wordCount":4913,"commentCount":2,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/f3008d5ce7985feab6218c5f83308340_XL.jpg","articleSection":["VA\u017dNO!"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/","name":"Karakteristike srednjeg pravca kod muslimana","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/f3008d5ce7985feab6218c5f83308340_XL.jpg","datePublished":"2013-12-15T20:29:57+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/f3008d5ce7985feab6218c5f83308340_XL.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/f3008d5ce7985feab6218c5f83308340_XL.jpg","width":616,"height":415},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/karakteristike-srednjeg-pravca-kod-muslimana\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Karakteristike srednjeg pravca kod muslimana"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/b71f9565a8a6ce38c0200f1cf59c368c","name":"Korektor","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/ae3388ff9b8eb74e0751a069466905f6?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Korektor"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/korektor\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98097"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/125"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=98097"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98097\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/98098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=98097"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=98097"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=98097"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}