{"id":98075,"date":"2015-11-21T10:00:20","date_gmt":"2015-11-21T09:00:20","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=98075"},"modified":"2015-11-21T14:37:39","modified_gmt":"2015-11-21T13:37:39","slug":"odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/","title":{"rendered":"Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a"},"content":{"rendered":"
\"dr.
dr. \u0160efket Krci\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Dame i gospodo, po\u0161tovani prisutni, lijep selam i pozdrav za sve vas. Tema mog izlaganja glasi \u201cPovijesna utemeljenost autonomije Sand\u017eaka sa posebnim osvrtom na odluke Berlinskog kongresa i osnivanja ZAVNOS-a\u201d. Bezbeli, rije\u010d je o veoma kompleksnoj i razgranatoj temi kojom sam se bavio vi\u0161e od dvije decenije u okviru projekta \u201cSand\u017ea\u010dko pitanje \u2013 eti\u010dko-kulturolo\u0161ki aspekt\u201d. Istra\u017eivao sam problem u brojnim doma\u0107im i stranim arhivima, dolazio sam do interesantnih dokumenta i publikacija, sve u cilju da bi na\u0161 naslov postao logi\u010dki pokaz znanstvene istine i argumentacije i kao takav da bi bio otvoren za relevantnu multiznanstvenu diskusiju.\u00a0<\/p>\n

Naprije, \u017eelim svima da \u010destitam od srca Dan Sand\u017eaka, kao i Dan grada Pljevlja \u2013 rukovodstvu Grada i svim gra\u0111anima ovog kraja. Dakle, ovaj na\u0161 praznik je zajedni\u010dki. Grad Pljevlja zaslu\u017euje pohvalu kao prvobitna prijestolnica Sand\u017eaka u kojem su bila brojna konzularna odjeljenja i predstavni\u0161tva raznih zamalja. Mnogi konzuli, posebno Ma\u0111ari, ostavili su zna\u010dajan pisani trag o Pljevljima i Sand\u017eaku. Zatim, \u010delnici ovog kraja, uprkos vi\u0161edecenijskoj diktaturi, sa\u010duvali su ovaj veliki historijski dan od zaborava, \u0161to je za svaku pohvalu. Te \u010dinjenice nas zna\u010dajno pribli\u017eavaju, sje\u0107aju\u0107i se velikih datuma. U tom smislu, \u017eelim se najljep\u0161e zahvaliti gradona\u010delniku dr Miloju Pupovi\u0107u i posebno direktoru Gimnazije prof. Draganu Zukovi\u0107u, na uru\u010denim knjigama hedije iz povijesti \u0161kolstva ovog kraja. U ovoj Gimnaziji, gdje vodimo razgovor o Sand\u017eaku i njegovoj povijesti, radio je jedan istaknuti crnogorski filozof, Lazo Popovi\u0107 (1870-1928), koji je u vremnu 1912-1915. bio i direktor ove ustanove, o kome sam napisao i objavio obimnu studiju prije vi\u0161e od tri decenije.<\/p>\n

Meni je ovaj kraj posebno drag jer sam svoju afirmaciju kao pisac zapo\u010deo ne samo kao student Beogradskog univerziteta, ve\u0107 i kao stvaralac sa prostora Me\u0111urepubli\u010dke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost, \u010dije je sjedi\u0161te bilo pune \u010detiri decenije u Pljevljima. U ovom kraju sam 1980. god. objavio jedno od svojih ranih pjesni\u010dko-filozofskih djela. Doista sam duhovno vezan za brojne stvaraoce sa ovog prostora \u2013 Trome\u0111e, kako smo ga popularno zvali \u2013 Trome\u0111a bez me\u0111a, \u010diju misiju su posebno \u0161irili brojni protagonisti Me\u0111urepubli\u010dke zajednice kulture (Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, \u0161to je simboliziralo na jedan na\u010din regiju Sand\u017eak, kako je bila zami\u0161ljena i prije i poslije Berlinskog kongresa, kao i za vijeme NOR-a 1941-1945). Kulturnu dimenziju zajedni\u0161tva pisaca i umjetnika sa ovih prostora dali su rukovodioci: legendarni Kemal \u0160e\u0107erkadi\u0107 (koji je pod sumnjivim okolnostima po\u010detkom \u201880-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a zavr\u0161io svoj \u017eivot u Herceg Novom za vrijeme godi\u0161njeg odmora) te neumorni i agilni kulturolog Huzeir Be\u0107ovi\u0107, a zatim \u010duveni pisci, pjesnici i kulturni poslenici: Hamdija \u0160ahinpa\u0161i\u0107, Vuko Bezarevi\u0107, Isak Kalpa\u010dina, Milenko Jovi\u0107, Drago Bojovi\u0107, Ismet \u0160ljuka i drugi, koji su dali veliki doprinos razvoju multieti\u010dke i multikulturne slike Sand\u017eaka.<\/p>\n

Dok govorim u ovoj prepunoj sali, gdje je prije sedam decenija odr\u017ean historijski skup ZAVNOS-a (sudjelovalo preko 250 delagata iz svih gradova Sand\u017eaka), utemeljena je vizija i strategija daljeg razvoja Vlade i Skup\u0161tine autonomije Sand\u017eaka. \u0160to se desilo kasnije, kao usud i paradoks, neophodno je da se javnosti saop\u0107i \u2013 tko je izdao i ubijao Sand\u017eak!? To je povijesna istina i niko nema prava da je spori. Kada sam ulazio u ovo historijsko zdanije odmah sam na ulazu s lijeve strane zapazio spomen plo\u010du na kojoj su ispisana imena \u010dlanova Izvr\u0161nog odbora vije\u0107a ZAVNOS-a: 1. akademik dr. Sreten Vukosavljevi\u0107, predsjednik, 2. Murad-ef. \u0160e\u0107eragi\u0107, podpredsjednik, 3. Du\u0161an Ivovi\u0107, \u010dlan, 4. Mirko \u0106ukovi\u0107, \u010dlan, 5. Jan\u0161a Bogdanovi\u0107, \u010dlan, 6. prof. Miloje Dobra\u0161inovi\u0107, \u010dlan, 7. Mi\u0161o Pavi\u0107evi\u0107, \u010dlan, 8. histori\u010dar Edib Hasanagi\u0107, \u010dlan, 9. prota Jevostije Karamatijevi\u0107, \u010dlan (ova plo\u010da je postavljena 20.11.1961.).<\/p>\n

Sada i ovdje \u017eelim re\u0107i da sam li\u010dno poznavao dvojicu vije\u0107nika ZAVNOS-a: narodnog heroja Mi\u0161a Pavi\u0107evi\u0107a i histori\u010dara Ediba Hasanagi\u0107a. Ovaj drugi je blisko sara\u0111ivao sa sand\u017ea\u010dkim institucijama sve do svoje smrti, prije nekoliko godina, i brojnim svojim istupanjima saop\u0107avao je istinu o ZAVNOS-u, od osnivanja do ukidanja sa svim kontroverzijama i tendecijama, koje su nastale nakon uspostave nove socijalisti\u010dke vlasti u Jugoslaviji. Posebno se sje\u0107am glasovite diskusije revolucionara Mi\u0161a Pavi\u0107evi\u0107a na velikom skupu o Rodoljublju u Ivangradu (dana\u0161nje Berane, u velikoj sportskoj sali ispod Jasikovca), septembra mjeseca 1983. i 1984. god. kada je iznio niz \u010dinjenica o velikoj nepravdi revoluciji koja je napravljena prema gra\u0111anima Sand\u017eaka, kada je politi\u010dka partija na vlasti zloupotrijebila svoj polo\u017eaj i \u201cukinula bez pravih osnova autonomiju Sand\u017eaka\u201d, \u010diji gra\u0111ani su dali veliki doprinos Narodno-oslobodila\u010dkoj revoluciji i oslobo\u0111enju od okupatora i doma\u0107ih izdajnika. Njegovu besjedu o Sand\u017eaku niko nije sporio. Me\u0111utim, da podsjetim, tada je glasoviti slovena\u010dki pisac akademik Matej Bor iznio brojnu argumentaciju da Slovenija, \u010diji \u017eitelji poti\u010du od Veneta (p.a. misli se na zapadne Slovene), zaslu\u017euje druk\u010diji tretman i status. Takva asocijacija je nazirala novu platformu orijentacije Republike Slovenije da \u0107e uskoro do\u0107i i kraj druge Jugoslavije. No, to je druga pri\u010da koja iziskuje \u0161ire istra\u017eivanje kako je do\u0161lo do raspada zajednice jugoslovenskih naroda.<\/p>\n

Jasno, sam pojam Sand\u017eak nije bio sporan sve do 1989. godine kada je zahuktao diktatorski milo\u0161evi\u0107evski re\u017eim, koji je godinu dana prije toga likvidirao u Bosni vede\u0107eg bo\u0161nja\u010dkog prvaka Hamdiju Pozderca povodom afere, kao \u0161to znate, \u201cAgro-komerc\u201d. Od tada, pa sve do danas, beogradski i podgori\u010dki mediji su vrlo kontroverzno pisali o Sand\u017eaku i Bo\u0161njacima, ugro\u017eavaju\u0107i njihova prava i slobode.<\/p>\n

Drago mi je \u0161to je ovu raspravu o Sand\u017eaku i ZAVNOS-u inicirala BKZ u sada\u0161njoj mirnoj atomsferi, koja \u0107e biti podsticaj za vo\u0111enje demokratskog dijaloga o rije\u0161avanju otvorenih pitanja, koja su nametnuta permanentnom izolacijom ove regije od srpskog i crnogorskog estabili\u0161menta.<\/p>\n

Autonomija Sand\u017eaka<\/h2>\n

\u010citava povijest Sand\u017eaka, a posebno u posljednja dva stolje\u0107a, protekla je sa otvorenim tragovima genocida nad Bo\u0161njacima. Znanstvena istra\u017eivanja sagledavaju i svjedo\u010de da je realna autonomija Sand\u017eaka otvoreni proces koji je prisutan na politi\u010dkoj sceni od Berlinskog kongresa (1878.), za vrijeme balkanskih ratova, izme\u0111u dva svjetska rata, zatim u toku NOR-a, a posebno u posljednoj deceniji XX stolje\u0107a. Ovaj proces se demonstrira na kulturnoj, ekonomskoj, socijalnoj i vjerskoj osnovi. Problem Sand\u017eaka se manifestuje kao osobena prekograni\u010dna regija (izme\u0111u Cnre Gore i Srbije). To bi bio temelj jedne samostalne politi\u010dke pozicije u cilju razvoja dobrosusjedstva i zajedni\u0161tva sa drugim narodima u Sand\u017eaku, Srbiji i Crnoj Gori, koji su se u povijesti \u010dak vi\u0161e od Bo\u0161njaka zalagali za autonomiju Sand\u017eaka. To se upravo odnosi na srpsku i crnogorsku inteligenciju izme\u0111u dva rata, \u010diji je glavni protogonist bio akademik prof. Sreten Vukosavljevi\u0107, koji je ujedno bio i predsjednik ZAVNOS-a (Zemaljsko antifa\u0161isti\u010dko vije\u0107e narodnog oslobo\u0111enja Sand\u017eaka), upravo zbog njegove kulturne i povijesne specifi\u010dnosti.<\/p>\n

Na temelju inicijativa KPJ i NOR-a, prije svjega Predsjedni\u0161tva AVNOJ-a, po\u010detkom novembra 1943. godine izvr\u0161ene su pripreme da se za regiju Sand\u017eak formira ZAVNOS (Zemaljsko antifa\u0161isti\u010dko vije\u0107e narodnog oslobo\u0111enja Sand\u017eaka), kao najvi\u0161e politi\u010dko i predstavni\u010dko tijelo NOP-a. Organ ZAVNOS je predstavljao svojevrsnu Narodnu Skup\u0161tinu.<\/p>\n

Osniva\u010dka skup\u0161tina ZAVNOS-a odr\u017eana je 20. novembra 1943. godine u Pljavljima na kojoj je bilo prisutno 252 delgata, tj. predstavnika iz svih krajeva Sand\u017eaka. Me\u0111u predstavnicima najvi\u0161e je bilo delegata iz pljevaljskog i bjelopoljskog sreza. Na ovom eminentnom i historijskom skupu za predsjednika Predsjedni\u0161tva ZAVNOS-a izabran je univerzitetski profesor, akademik Sreten Vukosavljevi\u0107, sociolog, porijeklom iz Prijepolja. Zatim, za jednog od tri potpredsjednika imenovan je Murad-ef. \u0160e\u0107erkadi\u0107, vrhovni \u0161erijatski sudija iz Pljevalja i Prijepolja.<\/p>\n

Prema mi\u0161ljenju poznatog histori\u010dara dr. Iva Banca, tada je polo\u017eaj Sand\u017eaka bio izjedna\u010den sa polo\u017eajem ostalih zemaljiskih vije\u0107a i pokrajna, odnosno sa \u010dlanicama budu\u0107e federativne zajednice Jugoslavije. Istovremeno, skup\u0161tina u Pljevljima je odr\u017eana uz saglasnost sa najvi\u0161im politi\u010dkim rukovodstvom AVNOJ-a.<\/p>\n

Hendikep svega toga jeste bilo \u0161to je glavni protogonist autonomije Sand\u017eaka, revolucionar, narodni heroj i pjesnik Rifat Burd\u017eovi\u0107, na mu\u010dki na\u010din likvidiran u Gruji\u0107a jami, u Mrkonji\u0107 gradu, koncem 1942. godine zajedno sa revolucionarima Volo\u0111om Kne\u017eevi\u0107em, Toma\u0161em \u017di\u017ei\u0107em i drugima.<\/p>\n

I ova autonomija je bila svojevrsna prevara za bo\u0161nja\u010dki narod Sand\u017eaka jer je trajala samo od novembra 1943. do 29. marta 1945. godine, kada je na bezo\u010dan na\u010din, na prijedlog Mo\u0161e Pijade, ukinuta. Poznato je da je na zadnjem zasjedanju ZAVNOS-a, 29. marta 1945. godine u Novom Pazaru, a na konkretan prijedlog Edvarda Kardelja, Mo\u0161e Pijade, Milana Peruni\u010di\u0107a, Radeta Pribi\u0107evi\u0107a, donijeta odluka o likvidaciji autonomije Sand\u017eaka. Prema izjavama jednog od potpredsjednika ZAVNOS-a, histori\u010dara Ediba Hasanagi\u0107a, predsjednik ZAVNOS-a Sreten Vukosavljevi\u0107 nikada nije potpisao akt, zavr\u0161ni dokument sporazuma o likvidaciji tada\u0161njeg polo\u017eaja Sand\u017eaka, jer je bio duboko ubije\u0111en da je status pokrajine Sand\u017eak, izme\u0111u Crne Gore i Srbije, bio realan za dobro svih gra\u0111ana ove regije, kako Srba, tako i Bo\u0161njaka i Crnogoraca.<\/p>\n

Zatim, u skladu sa savje\u0161\u0107u predsjednika partizanske autonomije Sand\u017eaka, prof. Sretena Vukosavljevi\u0107a, s pojavom vi\u0161estrana\u010dkog re\u017eima (1989.) i sa intencijom novog bo\u0161nja\u010dkog pokreta inicijativom Stranke Demokratske Akcije Sand\u017eaka 1990. godine, bo\u0161nja\u010dki narod je pred licem nove parlamentarne historije postavio pitanje zahtjeva za autonomiju Sand\u017eaka. U tom kontekstu, 29. jula 1990. godine, na prepunom stadionu u Novom Pazaru (pred vi\u0161e 40.000 gra\u0111ana), lansiran je pokli\u010d za autonomiju Sand\u017eaka, koji je potvr\u0111en na narodnom referendumu, kojeg je organiziralo BNVS od 25. do 27. septembra 1991. godine, na kojem se preko 95% glasa\u010da izjasnilo za teritorijalnu i realnu autonomiju Sand\u017eaka. U tom pravcu nastavilo je da djeluje vi\u0161e stranaka koje okupljaju Bo\u0161njake na teritoriji Sand\u017eaka. Sredinom juna mjeseca 1993. godine BNVS je u Novom Pazaru donijelo platformu \u2013 Memorandum o specijalnom statusu Sand\u017eaka.<\/p>\n

Dakle, Sand\u017eak bi bila regija \u2013 prekograni\u010dna regija, unutar SRJ, odnosno, unutar Srbije i Crne Gore, kao kop\u010da ove najsrodnije dvije republike. Takva autonomija je mogu\u0107a u cilju demokratizacije i regionalizacije ove dvije republike. Kao takva, ona je strate\u0161ki interes svih etnosa koje u njoj \u017eive i nije ni na \u010diju \u0161tetu. Sand\u017ea\u010dki pokret \u010dine politi\u010dke, kulturne, znanstvene i humanitarne asocijacije koje se zala\u017eu za autonomiju koje prote\u017eiraju kulturne, socijalne, ekonomske, nacionalne i politi\u010dke aspekte. Me\u0111utim, famozni referendum 21. maja 2006. godine u Crnoj Gori ponovo je pocijepao Sand\u017eak na dva dijela, pretpostavljam po tajnom sporazumu beogradskog i podgori\u010dkog estabili\u0161menta, u cilju obespravljivanju Bo\u0161njaka i proganjanja sa ovih prostora.<\/p>\n

1) Novopazarski sand\u017eak se kao posebna administrativno-teritorijalna jedinica prvi put spominje 1578. godine kao jedna od sedam oblasti koje su ulazile u sastav Bosanskog elajeta; 2) U posljednjoj deceniji osamnaestog stolje\u0107a Sand\u017eak postaje posebna administrativno-teritorijalna jedinica u okviru tada\u0161njeg Bosanskog ejaleta; 3) Juna 1876. godine u Veneciji je potpisana konvencija o podjeli Sand\u017eaka na dvije interesne sfere izme\u0111u Kne\u017eevine Srbije i Crne Gore; 4) Odlukom Porte 2. februara 1877. godine Novopazarski sand\u017eak se administrativno odvojio od Bosanskog elajeta; 5) ta\u010dkom 25 Berlinskog kongresa, donesenom 4. jula 1878. godine, Novopazarski sand\u017eak je ostao u okviru Osmanskog carstva, s tim da u Pljevljima, Prijepolju i Priboju bude stacionirano 4000-5000 austro-ugarskih oficira i vojnika; 6) Novopazarski sand\u017eak kao posebna cjelina u okviru Osmanskog carstva spominje se i u Carigradkoj ili Novopazarskoj konvenciji od 21. aprila 1879. godine; 7) Beogradskim ugovorom iz 1913. godine teritorija Novopazarskog sand\u017eaka je i\u00a0de iure<\/i>\u00a0podijeljena izme\u0111u Kraljevine Srbije i Crne Gore; 8) Dvadesetog novembra 1943. godine u Pljevljima je formirano Zemaljsko antifa\u0161isti\u010dko vije\u0107e narodnog oslobo\u0111enja Sand\u017eaka (ZAVNOS) po kome je ova teritorija predvi\u0111ena kao posebna administrativna jedinica u okviru budu\u0107e jugoslovenske zajednice; 9) U Novom Pazaru je 29. marta 1945. godine donesena odluka o ukidanju ZAVNOS-a kako bi se izbjeglo davanje politi\u010dke, ekonomske i kutlrune autonomije narodu ovog kraja; 10) Od 1945. godine, pa do sada teritorija Novopazarskog sand\u017eaka je podijeljena izme\u0111u Republike Srbije i Crne Gore; 11) Na osnovu odluke Bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog vije\u0107a Sand\u017eaka odr\u017ean je od 25. do 27. oktobra 1991. godine referendum gra\u0111ana Sand\u017eaka. Gra\u0111ani Sand\u017eaka su se na tom referendumu tajnim glasanjem izja\u0161njavali o politi\u010dkoj autonomiji Sand\u017eaka. Ukupno glasa\u010dko tijelo \u010dinilo je 264.156 glasa\u010da. Glasanju je pristupilo 185.437 glasa\u010da (70,19 odsto od ukupnog bira\u010dkog tijela). Utvr\u0111eno je da su 153 glasa\u010dka listi\u0107a neva\u017ee\u0107a, 185.284 va\u017ee\u0107ih. Protiv politi\u010dke autonomije Sand\u017eaka glasilo je 1982. glasa\u010da (1,069 odsto od ukupnog broja glasa\u010da koji su pristupili glasanju). Za politi\u010dku autnomiju Sand\u017eaka glasilo je 183.302 glasa\u010da (98,929 odsto od ukupnog broja glasa\u010da koji su pristupili glasanju).<\/p>\n

Berlinski kongres 1878. i Sand\u017eak<\/h2>\n

Da podsjetimo, Kongres velikih sila odr\u017ean je od 13. juna do 13. jula 1878. radi revizije Sanstefanskog mirovnog ugovora. Iako je Rusija pobijedila Tursku i nametnula joj mir u Sanstefanu (v. Sanstefanski mirovni ugovor), morala je, na pritisak Engleske i Austro-Ugarske, da pristane da se mir revidira. Glavne odredbe Berlinskog ugovora su: a) umjesto Velike Bugarske stvorena je Kne\u017eevina Bugarska sjeverno od planine Balkan pod vrhovnom sultanovom vla\u0161\u0107u; b) ju\u017ena Bugarska, tzv. isto\u010dna Rumelija, dobija status u okviru turske autonomije; c) Makedonija i Trakija ostaju Turskoj, s tim da se izvr\u0161e nu\u017ene reforme; d) Srbija dobija nezavisnost i gradove Ni\u0161, Pirot, Vranje, Leskovac i Prokuplje; e) Crna Gora dobija me\u0111unarodno priznanje nezavisnosti i vi\u0161e nego udvostru\u010dava teritoriju sa izlazom na more; f) Austro-Ugarska dobija pravo da okupira na neodre\u0111eno vreme Bosnu i Hercegovinu, koje formalno ostaju pod sultanovim suvremenitetom.<\/p>\n

Konkretna analiza<\/h2>\n

Pla\u0161e\u0107i se ruske dominacije na Balkanu, Britanija i Austro-Ugarska su zauzele jedinstven stav o nepriznavanju odluka Sanstefanskog mirovnog ugovora. Ve\u0107 13. marta 1878. godine britansko Ministarstvo spoljnih poslova saop\u0161tilo je da Santstefanski mirovni sporazum mora biti revidiran u cjelosti. Ovakav stav, kojem su se kasnije pridru\u017eile i ostale evropske sile, bio je jasan znak Rusiji da ona ne mo\u017ee ure\u0111ivati Balkan po svom naho\u0111enju, niti da to mo\u017ee \u010diniti u nekakvom internom sporazumu s Turskom. Krajem maja 1878. Rusija je pristala, na prijedlog Velike Britanije, da se u Berlinu sazove kongres na kojem \u0107e se izvr\u0161iti revizija Sanstefanskog mirovnog ugovora. Kongres u Berlinu po\u010deo je 13. juna 1878. godine. Na Kongresu su u\u010destvovali predstavnici Rusije, Turske, Njema\u010dke, Francuske, Austro-Ugarske, Velike Britanije i Italije. Kao predstvnici Crne Gore na Kongres su upu\u0107eni vojvoda Bo\u017eo Petrovi\u0107 i vojvoda Stanko Radonji\u0107, ali oni, kao ni ostali predstavnici balkanskih dr\u017eava, nisu mogli u\u010destvovali u radu Kongresa. Njema\u010dki kancelar Bizmark, koji je predsjedavao Kongresom, nije \u017eelio s njima ni da razgovara, ve\u0107 ih je obavijestio da je crnogorska sudbina u rukama austrougarskog ministra spoljnih poslova, grofa \u0110ule Andra\u0161ija. Prva sjednica Kongresa u Berlinu, na kojoj se raspravljalo o Crnoj Gori, odr\u017eana je 1. jula. Najprije je pro\u010ditan prvi \u010dlan Santstefanskog mirovnog ugovora koji se odnosi na granice Crne Gore. Predsjedavaju\u0107i je zatim pitao predstavnike Rusije i Austro-Ugarske kako bi trebalo da izgleda nova crnogorska granica? Predstavnici Austro-Ugarske su odmah izjavili bi da \u0107e ovo pitanje rije\u0161iti posebna komisija, dok je ruski delegat saop\u0107io da su se o svim stvarima oko razgrani\u010denja oni sporazumjeli s Austro-Ugarskom. Zatim se pre\u0161lo na drugi \u010dlan Sanstefanskog mirovnog ugovora. Visoka porta kona\u010dno priznaje nezavisnost Knja\u017eevine Crne Gore. O raspravi povodom ovog pitanja u zapisniku se navodi sljede\u0107e: Lord Solsberi izjavljuje da njegova vlada nikada nije priznala ovu nezavisnost i tra\u017ei izostavljanje rije\u010di\u00a0kona\u010dno<\/i>. Iz razmjene mi\u0161ljenja po ovom pitanju proisti\u010de da je Njema\u010dka u principu priznala nezavisnost Knja\u017eevne i da ju je Austro-Ugarska ve\u0107 formalno priznala. Na pitanje koje je predsjednik postavio, predstavnik Francuske implicite priznaje. Opunomo\u0107eni predstavnici Rusije izjavljuju da njihova vlada nije nikada ni prestala da je priznaje, budu\u0107i da crnogorske knja\u017eeve nije potvr\u0111ivao sultan i da nisu pla\u0107ali danak. Njihove ekselencije (misli se na predstavnike Austro-Ugarske, Francuske, Njema\u010dke i Rusije) tra\u017ee da se zadr\u017ei postoje\u0107i tekst \u010dlana. Tri dana kasnije odr\u017eana je druga sesija o crnogorskom pitanju na kojoj je austrougarski predstavnik saop\u0107io konkretnije podatke o novoj crnogorskoj granici. Prema njegovim rije\u010dima, crnogorska granica prema Hercegovini mora i\u0107i \u0161est kilometara isto\u010dno od linije Bile\u0107a-Korita-Gacko, \u0161to zna\u010di da Crna Gora ostaje bez Bile\u0107a, Trebinja i Gacka, a dobija samo Nik\u0161i\u0107. Zatim, Crna Gora dobija Kola\u0161in, Plav i Gusinje, a Turskoj ostaje Berane. Granica dalje ide rijekom Tarom tako da ni\u0161ta preko Tare ne pripada Crnoj Gori. Podgorica sa Spu\u017eom i \u017dabljakom Crnojevi\u0107a pripaja se Crnoj Gori, a na primorju samo Bar s okolinom \u2013 od rijeke \u017deljeznice do planine Vsute i od vrha planine Mo\u017eure do zaljeva Kru\u010di. Ulcinj se vra\u0107a Turskoj, a Spi\u010d posjeda Austro-Ugarska. Na ovoj sjednici donijeto je i rje\u0161enje o ograni\u010davanju crnogorkog suvereniteta nad lukom Bar, tako da Austro-Ugarska dobija pravo sanitarne i pomorske kontrole nad dijelom mora koje pripada Crnoj Gori. Rad Kongresa u Berlinu okon\u010dan je 13. jula 1878. godine. Od 64 \u010dlana Berlinskog ugovora, na Crnu Goru odnosi se osam \u010dlanova (26-33). Dvadeset \u0161estim \u010dlanom defini\u0161e se me\u0111unarodno-pravni polo\u017eaj Crne Gore: Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka porta i sve one visoke ugovrene strane koje to dosad nisu u\u010dinile. Ovim je \u010dlanom samo potvr\u0111ena ve\u0107 odavno postoje\u0107a crnogorska nezavisnost, s napomenom da tu nezavisnost od sada priznaje i Turska i one zemlje koje to ranije nisu u\u010dinile. Ovim rje\u0161enjem Crnoj Gori nije data dr\u017eavna nezavisnost, ve\u0107 je samo konstatovano da tu nezavisnost priznaju i one zemlje koje je do tada nisu priznavale. Usvajanjem ovog \u010dlana ugovora crnogorska nezavisnost prvi put je zvani\u010dno priznata. Za razliku od Crne Gore, Srbija i Rumunija su druga\u010dije tretirane. \u010clanom 34 konstatuje da visoke ugovorne strane priznaju nezavisnost Kne\u017eevine Srbije, a \u010dlanom 43 se na isti na\u010din priznaje nezavisnost Rumunije. Dakle, Srbiji i Rumuniji je priznata nezavisnost od svih u\u010desnica Kongresa, a Crnoj Gori samo od Turske i Velike Britanije, budu\u0107i da su njenu nezavisnost sve ostale velike sile ranije neformalno priznale. S teritorijama koje su joj pripale, Crna Gora je dobila desetak hiljada nepravoslavnih podanika (muslimana i katolika), pa joj je 27. \u010dlanom Berlinskog ugovora nametnuta obaveza da ravnopravno tretira sve svoje nove podanike, bez obzira na vjerske razli\u010ditosti. Velike sile obavezuju Crnu Goru da svim svojim dr\u017eavljanima obezbijedi jednaka politi\u010dka, vjerska i gra\u0111anska prava, kao i ranopravnost i pri prijemu u javnu i dr\u017eavnu slu\u017ebu. Dvadeset osmim \u010dlanom utvr\u0111uje se nova granica Crne Gore. Odlukom velikih sila Crna Gora je dobila dio primorja od rijeke \u017deljeznice od zaljeva Kru\u010di, tj. grad Bar sa \u0161irom okolnom plemenskih oblasti Pive, Drobnjaka, Banjana, Jezera, \u0160aranaca, dio Vasojevi\u0107a i manji dio Ku\u010da i Uskoka, te gradove Podgoricu, Nik\u0161i\u0107, Spu\u017e, \u017dabljak Crnojevi\u0107a, Kola\u0161in, Plav i Gusinje s podru\u010djima koja im gravitiraju. Nakon ovih dobitaka, teritorija Crne Gore je iznosila 8.666 km2, \u0161to je gotovo dva puta vi\u0161e nego \u0161to je prije toga imala (4.400 km2). Dvadeset devetim \u010dlanom Ugovora konstatovano je da Bar sa okolinom pripada Crnoj Gori, ali pod odre\u0111enim uslovima, kojima se obezbje\u0111uje austrougarski nadzor nad njegovima akvatorijem. Zabranjeno je i da u barsku luku pristaju ratni brodovi stranih dr\u017eava. Sljede\u0107im \u010dlanom Ugovora garantovana su imovinska prava muslimana \u2013 kako onih koji ostanu da \u017eive u Crnoj Gori, tako i onih koji odlu\u010de da \u017eive izvan granica Knja\u017eevine. Obaveza Crne Gore da se o ovim pitanjima sporazumije s Portom utvr\u0111ena je 31. \u010dlanom Berlinskog ugovora. Trideset drugim \u010dlanom Ugovora nametnuta je obaveza Crnoj Gori da u roku od dvadeset dana povu\u010de svoje trupe iz oblasti koje nisu u\u0161le u sastav Knja\u017eevine. Sljede\u0107im, 33. \u010dlanom utvr\u0111uje se da Crna Gora mora prihvatiti isplatu dr\u017eavnog duga Osmanskog carstva za oblasti koje su joj mirovnim ugovorom dodijeljene.<\/p>\n

Da su na Berlinskom kongresu za Crnu Gori donijeta rje\u0161enja koja mogu proizvesti konfliktne situacije potvrdilo se i prije nego \u0161to su na Cetinju pretpostavljali. Naime, skupina bo\u0161nja\u010dkih i albanskih prvaka, koja se bila organizovana u okviru tzv. Albanske lige, protestovala je polovinom 1878. protiv predaje Plava i Gusinja Crnoj Gori. Njihovo protivljenje ne bi bilo toliko zna\u010dajno da iza njega, kao i iza same Albanske lige, nije stajala Porta. Podgovoreni od Porte, oni su zahtijevali da se Crnoj Gori ne ustupi ta oblast, jer je, navodno, rije\u010d o njihovoj historijskoj teritoriji. Uz pomo\u0107 turskih vlasti dio albanskog stanovni\u0161tva je vojno organizovan, \u010dime je jasno stavljno do znanja da mo\u017ee do\u0107i do oru\u017eanog konflikta. Sve je to uzrokovalo da ustupanje teritorija i gradova koji su odlukama Kongresa pripali Crnoj Gori, a koje crnogorska vojska nije bila posjela, potraje du\u017ee vrijeme. Tragaju\u0107i za rje\u0161enjem kojim bi se okon\u010dali nastali sporovi, predstavnici evropskih sila su odlu\u010dili da se izvr\u0161i korekcija odluka Kongresa o teritorijalnim dobicima Crne Gore. Iako je bilo nesporno da se radi o teritoriji koja histirijski pripada Crnoj Gori, Evropska komisija je, nakon du\u017ee diplomatske akcije, aprila 1880. godine donijela odluku da Plav i Gusinje ostanu u sastavu Turske, a da zauzvrat Ulcinj pripadne Crnoj Gori. Nakon brojnih diplomatskih komplikacija i otpora ovoj odluci od strane Turske, crnogorske trupe u\u0161le su u Ulcinj koncem novembra 1880. godine. Prije toga, Crnoj Gori su nakon izvjesnih odlaganja, predati Kola\u0161in (oktobra 1878.), Spu\u017e, \u017dabljak Crnojevi\u0107a i Podgorica (februara 1879.). Proces razgrani\u010denja izme\u0111u Crne Gore i Turske zapo\u010deo je 1880. godine, a definitivno je okon\u010dan 1887. god. Nakon teritorijalnih kompenzacija koje su poslije Berlinskog kongresa izvr\u0161ene, povr\u0161ina Crne Gore iznosila je 9.475 km2. Crnoj Gori je pripao dio Hercegovine s Nik\u0161i\u0107em i okolnim plemenskim oblastima (Drobnjak, Piva, Uskoci, \u0160aranci, Jezera, Duga i Oputna Rudina, zatim Kola\u0161inski kraj i dio Gornjih Vasojevi\u0107a, Zeta s Podgoricom, Spu\u017e, \u017dabljak, priobalje Skadarskog jezera od Godinja do ostrva Topohala, odnosno masiv planine Rumije i primorje od Bojane do rijeke \u017deljeznice.<\/p>\n

\u201cBerlin, 13. jula 1878. Andra\u0161i, Karolji, Hajmarle\u201d<\/h2>\n

Konkretno, iz dokumenata Berlinskog kongresa prezentiramo slijede\u0107e: \u201cZa to vrijeme Karolji je bio neutje\u0161an misle\u0107i na hr\u0111av utisak koji \u0107e taj dokumenat proizvesti na javno mnenje u Austiji kada bude objavljen. Da bi se ta nezgoda izbjegla Hajmerle je predlo\u017eio turskim punomo\u0107nicima da izjava ostane tajna. Ali, kako oni nisu mogli uzeti takvu obavezu u ime svoje vlade, rije\u0161eno je da ta izjava ne\u0107e biti pu\u0161tena u javnost prije javnog sporazuma.<\/p>\n

Na dan 13. jula Zi\u010di je predao velikom veziru prepis telegrama kojim je Andra\u0161i javio da je pristao na prethodni sporazum s turskom vladom o mjerama koje treba poduzeti za okupaciju i da je voljan da potpi\u0161e jednu konvenciju s njom.<\/p>\n

Sutradan je, po \u017eelji Andra\u0161ija, veliki vezir zamolio je Karateodorija da, po svr\u0161etku poslova u Berlinu, ode u Be\u010d i da tamo s austro-ugarskom vladom potpi\u0161e potrebni sporazum.<\/p>\n

Me\u0111utim, istoga dana, 13. jula, kada su austro-ugarski punomo\u0107nici u\u010dinili pomenuti ustupak Turskoj, ruski punomo\u0107nici su potpisali jednu va\u017enu izjavu u korist Austro-Ugarske. Oni su njom obavezali Rusiju da ne\u0107e \u010diniti nikakve primjedbe ako, povodom nezgoda koje se mogu pojaviti radi odr\u017eanja turske uprave u Novopazarskom sand\u017eaku, Austro-Ugarska bude kona\u010dno zauzela tu teritoriju, kao i ostatak Bosne i Hercegovine.\u201d<\/p>\n

U isto vrijeme austro-ugarska vlada je izjavila da \u0107e ruskoj vladi dati pomo\u0107 na diplomatskom polju za uklanjanje te\u0161ko\u0107a koje mogu izbiti prilikom izvr\u0161enja odluke Kongresa.<\/p>\n

Berlinski ugovor je, dakle, toliko pitanja tako pravi\u010dno rije\u0161io da je kriza koju je Hercegova\u010dki ustanak otvorio tim rje\u0161enjima samo privremeno, formalno zatvorena.\u201d[1]<\/a><\/p>\n

Nakon Berilinskog kongresa do\u0161lo je do \u010duvene plavsko-gusinjske afere i otvoreno izra\u017eavanje otpora \u017eitelja plavsko-gusinjskog kraja prema odlukama Berlinskog kongresa, zbog \u010dega je knjaz Nikola, godinu dana kasnije (3. i 4. novembra 1879.), uputio svu svoju vojsku na \u010delu sa vojvodom Markom Miljanovim da okupiraju Plav i Gusinje. Tada je do\u0161lo do oru\u017eanog sukoba, Boj na Nok\u0161i\u0107u, i zahvaljuju\u0107i hrabroj odbrani svog vatana Plav i Gusinje su imali 33 godine svoju autonomiju, o \u010demu smo pisali u posebnom radu \u201eProcesi kroz povijest Sand\u017eaka\u201c. Dalje, Crna Gora je 15. oktobra 1912. god. okupirala Plav i Gusinje i surovim prozetelizmom (p.a. nasilnim pokr\u0161tavanjem, preko 25.000 Bo\u0161njaka i Albanaca) i ubijanjem prvaka 5. marta 1913. god. izvr\u0161ili osvetu na Racini (Plav) za Nok\u0161i\u0107e.<\/p>\n

Poslije ovog genocida, avgusta mjeseca 1917. god. u Sjenici je odr\u017eana Sjeni\u010dka konferencija, koja je donijela Rezoluciju o objedinjavanju ju\u017enog i sjevernog Sand\u017eaka, \u0161to je bio ponovo povod da se izvr\u0161i genocid nad Bo\u0161njacima 1924. godine u \u0160ahovi\u0107ima. Problemi oko opstanka Bo\u0161njaka u Sand\u017eaku su se odvijali sve do izbijanja ustanka u Sand\u017eaku 13. jula 1941. god. pod rukovodstvom prvaka Rifata Burd\u017eovi\u0107a.<\/p>\n

Autor: dr. \u0160efket Krci\u0107, predsjednik Matice Bo\u0161njaka Sand\u017eaka<\/strong>
revija SAND\u017dAK | 1. decembar 2013. | br. 174 | RevijaSANDZAK.com<\/strong><\/p>\n

(KRAJ PRVOG DIJELA)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

dr. \u0160efket Krci\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":98111,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[10441],"class_list":{"0":"post-98075","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora","8":"tag-dr-sefket-krcic"},"yoast_head":"\nOdluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"dr. \u0160efket Krci\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-11-21T09:00:20+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2015-11-21T13:37:39+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/sefket-krcic-300x2201.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"220\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"21 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a\",\"datePublished\":\"2015-11-21T09:00:20+00:00\",\"dateModified\":\"2015-11-21T13:37:39+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/\"},\"wordCount\":4266,\"commentCount\":33,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/sefket-krcic-300x2201.jpg\",\"keywords\":[\"dr. \u0160efket Krci\u0107\"],\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/\",\"name\":\"Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/sefket-krcic-300x2201.jpg\",\"datePublished\":\"2015-11-21T09:00:20+00:00\",\"dateModified\":\"2015-11-21T13:37:39+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/sefket-krcic-300x2201.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/sefket-krcic-300x2201.jpg\",\"width\":300,\"height\":220},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a","og_description":"dr. \u0160efket Krci\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2015-11-21T09:00:20+00:00","article_modified_time":"2015-11-21T13:37:39+00:00","og_image":[{"width":300,"height":220,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/sefket-krcic-300x2201.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"21 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a","datePublished":"2015-11-21T09:00:20+00:00","dateModified":"2015-11-21T13:37:39+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/"},"wordCount":4266,"commentCount":33,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/sefket-krcic-300x2201.jpg","keywords":["dr. \u0160efket Krci\u0107"],"articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/","name":"Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/sefket-krcic-300x2201.jpg","datePublished":"2015-11-21T09:00:20+00:00","dateModified":"2015-11-21T13:37:39+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/sefket-krcic-300x2201.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/sefket-krcic-300x2201.jpg","width":300,"height":220},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/odluke-berlinskog-kongresa-i-zavnos-a\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98075"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=98075"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98075\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/98111"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=98075"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=98075"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=98075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}