{"id":98071,"date":"2013-12-15T12:19:39","date_gmt":"2013-12-15T11:19:39","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=98071"},"modified":"2013-12-14T12:23:47","modified_gmt":"2013-12-14T11:23:47","slug":"kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/","title":{"rendered":"Kuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao"},"content":{"rendered":"
\"Akademik
Akademik Alija D\u017eogovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Cilj ovoga saop\u0107enja je da uka\u017ee na tokove savremene bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti u Sand\u017eaku i njenoj daljoj autonomnoj perspektivi.<\/p>\n

\u010cinjenica je da danas u Sand\u017eaku ima dobar broj pisaca svih knji\u017eevnih i neknji\u017eevnih rodova i vrsta, ali je tako\u0111e \u010dinjenica da taj kulturolo\u0161ki materijal jo\u0161 nije na onoj visini koja odgovara potrebama Bo\u0161njaka u Sand\u017eaku i koja treba da promovi\u0161e i \u010duva onu bogatu tradiciju koju su nam ostavili narodni pjeva\u010di i narodni pripovjeda\u010di koji su u nauci pore\u0111eni sa Homerom, kao \u0161to je onaj bard sa bjelopoljskog Olimpa zvanog Obrov.<\/p>\n

Zadivljuje veliki broj za\u010dinjavaca, onih mladih entuzijasta koji \u0107e jednog dana biti ravni \u0106amilu Sijari\u0107u, Muhamedu Abdagi\u0107u, Zaimu Azemovi\u0107u, Husu Ba\u0161i\u0107u, Mevludi Melajac, pjesnikinjama Hanki Hamzagi\u0107 i Biseri Suljevi\u0107, dje\u010djim pjesnicima\u00a0 Omeru Turkovi\u0107u i Beli Isovi\u0107.<\/p>\n

Postoje knji\u017eevno-estetski razlozi da ovim bardima potvrdimo umjetni\u010dko-historijsku vrijednost njihovog stvarala\u0161tva, te vaspitno-obrazovnu funkciju njihovih djela i bosanskog jezika najvi\u0161e dijalekatske vrijednosti i autenti\u010dnosti.<\/p>\n

Ne mo\u017ee se Bo\u0161njacima oduzeti pravo na njihov jezik, koji je kodifikovan u njegovoj govornoj kulturi i posebno u djelima dobrih pisaca Sand\u017eaklija. Zato je uvo\u0111enje bosanskog jezika u nastavne procese svih profila u Sand\u017eaku historijski doga\u0111aj zapo\u010det jo\u0161 prije desetak godina u osnovnoj \u0161koli na Pe\u0161teri, u selu Ljeskova. Treba za sve ove inicijative odati priznanje entuzijastima, a osobito onoj hrabroj Fikreti Tuti\u0107 koja je na tabli ispisala onu historijsku re\u010denicu: \u201eBosanski je moj maternji jezik\u201c i koju su prvaci \u010ditali glasovima cvr\u010daka.<\/p>\n

Sve je ovo lijepo, da se u nekim sredinama ne \u010duju nacionalisti\u010dke oponencije, jer navodno za\u0161to bosanski jezik kada je ovo tzv. Stara Ra\u0161ka i kada ve\u0107 imamo tzv. \u201edr\u017eavni\u201c jezik. A jasno je danas, u doba evropeizacije kulture i dru\u0161tva, da vi\u0161e nema \u201edr\u017eavnih\u201c jezika niti dr\u017eavnih kanona, ve\u0107 da se afirmi\u0161u jezici svake etni\u010dke zajednice. A eto, nema ni manjina, jer su svi narodi jednaki u svim pravima, pa i u upotrebi svojega jezika.<\/p>\n

U ovom diskursu treba podsjetiti sve one koji oponiraju na prava naroda na afirmaciju svojih kultura. I treba im otvoreno re\u0107i, ako su Bo\u0161njaci mogli u\u010diti o Svetom Savi i sve one hagigrafije i biografije svetaca, i ako su mogli u\u010diti sve o Dositeju i Vuku, i muku mu\u010diti sa glomaznim romanima Dobrice \u0106osi\u0107a kojem su Bo\u0161njaci nepostoje\u0107i narod, i ako su Bo\u0161njaci mogli recitovati Brankovo \u201eKolo, kolo, naokolo\u201c, te onaj anahroni \u201eGorski vijenac\u201c, onda i drugi u \u201ezajedni\u010dkoj nam domovini\u201c mogu \u010ditati romane Husa Ba\u0161i\u0107a, \u201eDarove\u201c Zaima Azemovi\u0107a, prozu i poeziju Muhameda Abdagi\u0107a, epove Avda Me\u0111edovi\u0107a, \u201eMamino dvori\u0161te\u201c Bele Isovi\u0107. I sve to na lijepom bosanskom jeziku koji je jedan od najstarijih na ju\u017enoslovenskoj jezi\u010dkoj mapi. Treba re\u0107i da je lak\u0161e rije\u0161iti problem dvadesetak nastavnika tzv. \u201edr\u017eavnog\u201c jezika nego anulirati jedan veliki i autohtoni jezik i zakinuti pravo na maternji jezik djeci u \u0161kolskom sistemu Autonomne oblasti Sand\u017eak.<\/p>\n

Na\u017ealost, u taboru onih koji se okomljuju na uvo\u0111enje bosanskog jezika u nastavne procese i njegovu kulturolo\u0161ku primjenu u praksi ima i bo\u0161nja\u010dkih protagonista i zagovara\u010da. Oni sa svojeg poltronskog trona i poltronisti\u010dkog autoriteta vele da u Sand\u017eaku nema bosanskog jezika, da Bo\u0161njaci ne postoje kao narod, da su narodne \u010dobanske igre na Pe\u0161teri srpske, da su zapadnobosanski govori hrvatski i da su isto\u010dnobosanski govori srpski itd. Za ta svoja \u201enaravou\u010denija\u201c neki su dobijali i nagrade.<\/p>\n

I jo\u0161 jednom, na\u017ealost, mnogi bo\u0161nja\u010dki \u201ezvani\u010dnici\u201c\u2018 su indiferentni prema svojoj kulturi i tradiciji, prema onima koji su svoje \u017eivotno djelo ugradili u temelje vidikovaca i bo\u0161nja\u010dkog identiteta. Naime, rijetka su obilje\u017eja stvaraocima i znamenitim ljudima iz bo\u0161nja\u010dke etni\u010dke zajednice. Visoko po\u0161tovanje i Dositeju i Vuku, ali oni nisu o Bo\u0161njacima, prvenstveno o sand\u017ea\u010dkim Bo\u0161njacima, napisali ni\u0161ta pozitivno, ve\u0107 naprotiv\u2026 Zaista je nelogi\u010dno da se jedna osnovna \u0161kolica u selu Hisar kod Prijepolja zove \u201eSveti Sava\u201c,\u00a0 a u njoj je svega dvanaest \u0111aka i svi su Bo\u0161njaci.<\/p>\n

I Bo\u0161njaci imaju svoje prosvjetitelje. I svoje pisce. Zato neka se biblioteka u Novom Pazaru nazove po nekom Bo\u0161njaku ili samo Narodna biblioteka. A ovdje je i onaj park \u2013 novopazarski Helikon, gdje je meditiraju\u0107i na jednoj klupi na Ahiret preselio slavni Muhamed Abdagi\u0107, bo\u0161nja\u010dki Marsel Prust. Ovo mjesto treba obilje\u017eiti makar jednim tarihom, a dobro bi bilo i na ovom mjestu ispisati imena bo\u0161nja\u010dkih pisaca Sand\u017eaka da ono bude bo\u0161nja\u010dki Olimp i svetili\u0161te bo\u0161nja\u010dke kulture.<\/p>\n

Poltronizam kao knji\u017eevni metod<\/b><\/h2>\n

Ovaj uvodni pasa\u017e je podsje\u0107anje na situaciju u bo\u0161nja\u010dkoj knji\u017eevno-lingvisti\u010dkoj kulturi, koja ima svoje pozitivno naslje\u0111e, ali i svoje nebo\u0161nja\u010dke komponente koje ru\u0161e knji\u017eevni standard i autoritet najvi\u0161ih vrijednosti i prava na sopstvenu kulturu. Naime, u mnogim djelima bo\u0161nja\u010dkih pisaca prisutan je latentni, ali i otvoreni poltronizam i kukavi\u010dluk, posti\u0111ivanje od onih vrijednosti koje su bo\u0161nja\u010dki kulturni fenomen.<\/p>\n

Tako, kod jednog pisca nalazimo totalni eti\u010dki galimatijas u fabuli, tematskim labavim nadovezama, a osobito u jezi\u010dkim traumama netipi\u010dnim za sand\u017ea\u010dku dijalektologiju, neure\u0111enim i neizdiferenciranim na govor li\u010dnosti i govor pisca. Ima jedan \u010dudan roman, ili bolje re\u0107i pri\u010da \u0161atrova\u010dke opcije, u kojoj se \u201epripovijeda\u201c najgrubljim naturalisti\u010dkim frazemima o jednoj nebo\u0161nja\u010dkoj rustikalnoj arkadiji u kraju \u201eni tamo ni ovamo\u201c. Sve \u0161to je ovdje ispri\u010dano netipi\u010dno je za etiku i \u017eivot Bo\u0161njaka u cijelom Sand\u017eaku. U ovom \u201edjelu\u201c pripovijeda se, odmah na po\u010detku, u nekoliko \u201eslika\u201c, volovodnica za nekakvom \u0161aruljom, i to na nepristojan na\u010din, da bi se zatim pre\u0161lo, komparativno, na \u201evolovodnicu\u201c za nekakvom seoskom azginu\u0161om i prohojgorom, i to po metodu zastra\u0161uju\u0107eg silovanja, koje je strano Bo\u0161njacima i njihovoj eti\u010dkoj kulturi. Za to se ubija, a u ovoj pripovijesti se promovi\u0161e kao juna\u0161tvo, obi\u010daj i normalna ljubavna potreba, jer druga\u010dije, one omermerimine ljubavi nema. Kako je mo\u017ee imati kada je ovo zaostala i necivilizovana, jo\u0161 i bo\u0161nja\u010dka, dru\u0161tvena sredina. Istina, piscima je dozvoljena i upotreba ma\u0161te i preina\u010davanja nekih knji\u017eevnih faktura, ali nije dobro da pisac ru\u017ei svoj narod umjesto da u njemu na\u0111e makar jedno zrno \u010dovje\u010dnosti i socijalne istine. Ono \u0161to je u tom romanu ispisano la\u017eno je i vrije\u0111a dostojanstvo Bo\u0161njaka.<\/p>\n

Za bo\u0161nja\u010dki eti\u010dki i etni\u010dki imid\u017e nisu uzor niti Vukov \u201eCrveni petao\u201c niti Aragonov pu\u010d u poetici \u201e20.000 buzdovana\u201c. Bo\u0161njacima je potreban realizam utemeljen na etici i tradiciji.<\/p>\n

Jedan drugi pisac iz bo\u0161nja\u010dke sredine koji se posti\u0111ivao svojega porijekla ispisivao je \u201enovora\u0161ke\u201c frazeme i mitove sa najvi\u0161im nadahnu\u0107em i poltronstvom prema \u201esjevernim\u201c knji\u017eevnim uzorima, da je za svoje knji\u017eevne uspjehe smatrao zapisivanje kako Bo\u0161njaci sakupljaju va\u0161ke u \u0107ibrite i prodaju ih na pijacama kao lijek protiv \u017eutice, grickaju\u0107i ih kao sjemenke bundeva. To je zaista presedan, \u010diji je cilj dodvoravanje onima \u201egore\u201c i pokazivanje \u201etamonjima\u201c koliko su Bo\u0161njaci zaostali, \u010dak i perfidni. Izmi\u0161ljeno je i ono lupanje zvona po Bihoru i onaj vladika Visarion.<\/p>\n

Ovu mikronaturalisti\u010dku temu stavljao je u svoje stihove i jo\u0161 jedan bo\u0161nja\u010dki pjesnik smatraju\u0107i to kao osobiti pjesni\u010dki ekspresivni kvalitet i doprinos duhovnoj kulturi svoga zavi\u010daja.<\/p>\n

Ove literarne la\u017ei preuzimali su iz nekih zatamnjenih aluzija koje su pronalazili i kod bo\u0161nja\u010dkih knji\u017eevnih autoriteta kojima je to slu\u017eilo kao potvrda vjernosti re\u017eimu i realisti\u010dnosti u umjetni\u010dkom materijalu svojega djela.<\/p>\n

Ima pisaca koji su ostavljali amenete da ih ne unose u bo\u0161nja\u010dke mezaristane, ve\u0107 ostavljaju pod neki hrast ili smr\u010du. Neka ovo ostane bez komentara.<\/p>\n

U jednom romanu-reporta\u017ei \u010dak je i jedan uva\u017eeni pisac, po modelu \u201ebratskog globalizma\u201c, smjestio jednu stambolsku huriju u krevet sa Zoranom, ali mu to nije pomoglo da u Domanovi\u0107evoj \u201eStradiji\u201c bude\u00a0persona non grata<\/i>\u00a0i da se preseli u Njema\u010dku. Rastrzanje izmi\u0161ljenih \u201erospija\u201c konjima \u201ena repove\u201c epska je struktura i netipi\u010dna je za bo\u0161nja\u010dko dru\u0161tvo uop\u0107e.<\/p>\n

Preseljenje u neku slobodnu zemlju na Zapadu mnogi smatraju patriotizmom. Odu tamo da bi pisali o onome ovamo. Tamo pi\u0161u patriotske poeme, historijske romane, sakupljaju bo\u0161nja\u010dke rije\u010di i prave rje\u010dnike, preko Interneta blate sve \u0161to je ostalo u Sand\u017eaku, liju suze za zavi\u010dajem ne odri\u010du\u0107i se one socijale na ka\u0161i\u010dicu. Jo\u0161 vele da su oni bolji od ovih koji ostado\u0161e sa narodom da se bore koliko mogu da istrpe.<\/p>\n

\u017dale se \u010ditaoci na neke pisce koji se bave socijalnim temama iz drugih etni\u010dkih korpusa, a ne vide koliko je zala i neda\u0107a bilo u njegovom narodu. \u010cak oslikavaju svoje sunarodnike kao zlo\u010dince, a one koji su uskakali u sokake i ku\u0107e Bo\u0161njaka prikazuju kao dobro\u010dinitelje i nevina\u0161ca. Takve pri\u010dice u\u0161le su i u \u010ditanke, da ih u\u010de i bo\u0161nja\u010dka djeca i da gledaju u podnice stide\u0107i se. Tema njihovih romana je daleki refleks iz historijske dijahronije koja nema zna\u010daja za Bo\u0161njake ve\u0107 samo za autora i njegovu poltronisti\u010dku poziciju. Ide se i u posjetu mentorima i nose im se knjige na dar.<\/p>\n

Mnogi sand\u017ea\u010dki bo\u0161nja\u010dki pisci ne umiju da prona\u0111u veliku romanesknu temu, ali iako se desi da je naslute i\u00a0 literarno razmatraju, oni je rasto\u010de na niz bizarnih epizoda i blijedih slika. Nema ni pravog literarnog\u00a0 junaka, nema tipa, niti tipi\u010dnosti likova, niti literarne sredine i literarnog objekta.<\/p>\n

Naravno, izuzetak su stariji bo\u0161nja\u010dki pisci \u0106amil Sijari\u0107, Muhamed Abdagi\u0107, Huso Ba\u0161i\u0107, ali generacija koja je danas u knji\u017eevnom trendu jo\u0161 se nije sna\u0161la u svojem literarnom zanatu. Ipak, mogu se izdvojiti dvije spisateljice \u2013 Selva Ram\u010dilovi\u0107 \u0160aboti\u0107 i Mevluda Melajac, koje su uspjele da dosegnu polje savremenog bo\u0161nja\u010dkog romana. Aktuelna savremena dru\u0161tvena\u00a0 zbivanja\u00a0 afirmisana su u dva romana Selve Ram\u010dilovi\u0107 koja odra\u017eavaju socijalnu sand\u017ea\u010dku problematiku i sa deskriptivnog i sa psiholo\u0161kog aspekta. Mevluda Melajac se prva i jedina uhvatila u ko\u0161tac sa historijskom materijom i u tom kontekstu za\u010dela formu historijskog sand\u017ea\u010dkog romana, trude\u0107i se da se i stilski pribli\u017ei ovoj vrsti kreacije.<\/p>\n

Najliterarnija je, u stilskom i \u017eanrovskom\u00a0 kodu,\u00a0 briljantna proza \u201eDarovi\u201c Zaima Azemovi\u0107a. Ovaj estetski atribut mogao bi se upotrijebiti i u definisanju knji\u017eevnog fenomena inovativne umjetni\u010dke forme djela \u201ePe\u0161ter\u201c Bisere Suljovi\u0107.\u00a0\u00a0<\/b><\/p>\n

Lirski sentiment po ugledu na\u2026<\/p>\n

Lirski sentiment u bo\u0161nja\u010dkoj pjesmi motivisan je uzorima u poetskoj tehnici, zato su daleko od narodne du\u0161e i vizije \u017eivota. Ipak, ima i ne\u0161to dobro iako ponovljeno, a to su dvije knjige Safeta Hadrovi\u0107a Vrbi\u010dkog: \u201e\u017drtva\u201c (\u201eKurban\u201c) i \u201eZoja\u201c. Prva poema nadma\u0161uje svoj izazovni uzor, druga je kanconijer petrarkisti\u010dke\u00a0 motivisanosti ljepotom \u2013 a to je Beatri\u010de zvana Zoja.\u00a0 U jednom susjednom jeziku antroponimski apelativ\u00a0zoja<\/i>\u00a0ima zna\u010denjegospo\u0111a<\/i>, kao ona \u010cubranovi\u0107eva \u201eJegupka\u201c \u2013 Egip\u0107anka \u010dija je ljepota ravna Nefertetinoj. A ona je: \u201eZeleno, zeleno, volim te Zeleno.\u201c (Lorka)<\/p>\n

Jezik i stilski\u00a0 uzori<\/b><\/h2>\n

Povod za ovaj diskurs je motivisan jezi\u010dkim galimatijasom u romanima nekih pisaca, ali i stilskom nemjerom u pjesmama pisaca koji smatraju da se lirski sentiment mo\u017ee izraziti i leksi\u010dko-semanti\u010dkim neredom, da to mo\u017ee postati haiku-slika ili filozofema vrijedna gnomske mudrosti.<\/p>\n

Postoje lokalni govori, postoje individualni govori li\u010dnosti, ali je u literaturi obavezna stilska distinkcija izme\u0111u govora pisca i govora li\u010dnosti njegovoga djela. Kod mnogih pisaca toga nema, ne razumiju dijalekatske leksi\u010dke i sintaksi\u010dke norme, niti ih uskla\u0111uju sa umjetni\u010dkim standardom i poku\u0161avaju da raznim lingvisti\u010dkim simbolima obilje\u017ee \u010dak i fonolo\u0161ki lik dijalektema, ali time kvare i fonetsku i morfolo\u0161ku strukturu leksema i njihove semanti\u010dke sadr\u017eaje. Ovo je izrazito u jednom \u201eromanu\u201c naturalisti\u010dke jezi\u010dke zbrke.<\/p>\n

Isti postupak je zahvatio i lirsko stvarala\u0161tvo. Rije\u010d je ovdje usamljena, jednozna\u010dna, tamna i semanti\u010dki se ne uskla\u0111uje sa misaono\u0161\u0107u ili sa osje\u0107anjem koje je potrebno lirici. Ona je svedena na govornu formu, ili je samo stihovana parada rije\u010di koja je daleko od inspirativnog treptaja i unutra\u0161njih kazivanja leksi\u010dkim sadr\u017eajem i zvukom.<\/p>\n

Lirska pjesma je li\u010dni neprebol, u njoj nema narodne du\u0161e niti narodnog \u017eivota. Subjektivna je i minorna, udaljena od smisla za lijepo u umjetnosti, od funkcije umjetnosti.<\/p>\n

Ipak jedna knjiga klasi\u010dne poetske strukture ima sve kvalitete od jezika do versifikacije. To je Rebronjino \u201eSinje more\u201c, \u010diji kvaliteti prevazilaze njegove \u201eranije\u201c mitoneme nebo\u0161nja\u010dke opcije.<\/p>\n

Bo\u0161nja\u010dkoj lirici treba preporod i originalnost.<\/p>\n

Na\u0161 (bosanski) poetski jezik kodirao je Mak Dizdar svojom leksi\u010dkom zgusnuto\u0161\u0107u i semanti\u010dkom \u0161irinom, slikovito\u0161\u0107u i metafori\u010dno\u0161\u0107u. To nalazimo i kod Muhameda Abdagi\u0107a i kod \u0106amila Sijari\u0107a u oba knji\u017eevna roda (osobito u pri\u010dama-pjesmama), kod Husa Ba\u0161i\u0107a tako\u0111e (roman \u201eCrni dukati\u201c). Umjetni\u010dku ljepotu bosanskog jezika imamo u poemi \u201eHasanaginica\u201c, a njegovu epsku \u0161irinu u epovima Avda Me\u0111edovi\u0107a i Muratage Kurtagi\u0107a (pjesma o mitskom liku junaka Alije \u0110erzeleza).\u00a0<\/b><\/p>\n

Apendix<\/h2>\n

Bo\u0161nja\u010dki \u010dasopisi i listovi mogu da urade mnogo na njegovanju na\u0161ega lijepoga bosanskoga jezika svojim sadr\u017eajima i zahtjevima da autori na startu svojeg stvarala\u0161tva budu kriti\u010dni u odre\u0111ivanju jezi\u010dke norme i jezi\u010dke \u010distote.<\/p>\n

Autor: Akademik Alija D\u017eogovi\u0107<\/strong>
\nrevija SAND\u017dAK | 1. decembar 2013. | br. 174 | RevijaSANDZAK.com<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Akademik Alija D\u017eogovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":98073,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-98071","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora"},"yoast_head":"\nKuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Akademik Alija D\u017eogovi\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-12-15T11:19:39+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/alija-dzogovic-300x2201.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"220\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Kuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao\",\"datePublished\":\"2013-12-15T11:19:39+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/\"},\"wordCount\":2379,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/alija-dzogovic-300x2201.jpg\",\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/\",\"name\":\"Kuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/alija-dzogovic-300x2201.jpg\",\"datePublished\":\"2013-12-15T11:19:39+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/alija-dzogovic-300x2201.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/alija-dzogovic-300x2201.jpg\",\"width\":300,\"height\":220},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Kuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao","og_description":"Akademik Alija D\u017eogovi\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-12-15T11:19:39+00:00","og_image":[{"width":300,"height":220,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/alija-dzogovic-300x2201.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Kuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao","datePublished":"2013-12-15T11:19:39+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/"},"wordCount":2379,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/alija-dzogovic-300x2201.jpg","articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/","name":"Kuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/alija-dzogovic-300x2201.jpg","datePublished":"2013-12-15T11:19:39+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/alija-dzogovic-300x2201.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/alija-dzogovic-300x2201.jpg","width":300,"height":220},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/kuda-ide-sandzacka-knjizevna-misao\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kuda ide sand\u017ea\u010dka knji\u017eevna misao"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98071"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=98071"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98071\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/98073"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=98071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=98071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=98071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}