{"id":96236,"date":"2013-11-21T19:35:01","date_gmt":"2013-11-21T18:35:01","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=96236"},"modified":"2013-11-22T00:46:41","modified_gmt":"2013-11-21T23:46:41","slug":"autonomija-sandzaka-zivi-u-pljevljima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/autonomija-sandzaka-zivi-u-pljevljima\/","title":{"rendered":"Autonomija Sand\u017eaka \u017eivi u Pljevljima"},"content":{"rendered":"
\"Pi\u0161e:<\/a>
Pi\u0161e: Salauhudin Feti\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

U povodu 20. novembra \u2013 Dan Sand\u017eaka, u Pljevljima odr\u017ean okrugli sto \u201e70 godina ZAVNO Sand\u017eaka\u201c<\/span><\/strong><\/p>\n

Nacionalni kalendar Bo\u0161njaka bilje\u017ei 20. novembar \u2013 DAN SAND\u017dAKA, kao poseban blagdan u povijesti Bo\u0161njaka Sand\u017eaka i ostalih naroda ovog prostora. Ovaj datum vezan je za jedan va\u017ean doga\u0111aj u povijesti za sve Sand\u017eaklije.<\/p>\n

20. novembra 1943. godine u pljevaljskoj gimnaziji odr\u017eana je Osniva\u010dka skup\u0161tina Zemaljskog antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Sand\u017eaka (ZAVNOS).<\/p>\n

Ta\u010dno 70 godina poslije, 20. 11. 2013. godine u Pljevljima, u istoj zgradi gdje je odr\u017eana Osniva\u010dka skup\u0161tina ZAVNOS-a, sve\u010danoj Sali gimnazije \u201eTanasije Pejatovi\u0107\u201c, uprili\u010den je okrugli sto na temu: \u201e70 godina ZAVNO Sand\u017eaka\u201c kojeg je orgnizirala Bo\u0161nja\u010dka kulturna zajednica u Crnoj Gori u saradnji sa Narodnim vije\u0107em Sand\u017eaka.<\/p>\n

Na posebnu radost Pljevljana skupu je prisustvovao i obratio se muftija sand\u017ea\u010dki Muamer-ef. Zukorli\u0107.<\/p>\n

Izlaga\u010di na okruglom stolu bili su: dr. Mustafa Feti\u0107, dr. Admir Muratovi\u0107, dr. \u0160efket Krci\u0107 i Zejto Rastoder, te moderator Hazbija Kala\u010d.<\/p>\n

Uvodnim izlaganjem obratio se predsjednik Izvr\u0161nog vije\u0107a Sand\u017eaka Sead \u0160a\u0107irovi\u0107<\/b>. On je svim gra\u0111anima Sand\u017eaka \u010destitao 20. novembar \u2013 Dan Sand\u017eaka, poru\u010div\u0161i da je autonomija Sand\u017eaka neminovnost koja \u0107e se desiti.<\/p>\n

Dr. Mustafa Feti\u0107<\/b> je govorio na temu \u201e\u017divot i djelo prvog predsjednika ZAVNOS-a Sretena Vukosavljevi\u0107a\u201c.<\/p>\n

\u201eOd 252 delegata koji su u\u010destvovali u radu skup\u0161tine, imenovano je 62 \u010dlana ZAVNOS-a, 10 \u010dlanova Izvr\u0161nog vije\u0107a Sand\u017eaka. Za predsjednika ZAVNO Sand\u017eaka izabran je Sreten Vukosavljevi\u0107, a za 3 potpredsjednika: Murad-ef. \u0160e\u0107eragi\u0107, Du\u0161an Ivovi\u0107 i Mirko \u0106ukovi\u0107.<\/p>\n

U Sand\u017eaku naro\u010dito po\u0161tovanje postaji prema Sretenu Vukosavljevi\u0107u od strane bo\u0161nja\u010dke populacije. Sva njegova zalaganja za Sand\u017eak kao zaokru\u017eena teritorjalno-politi\u010dka cjelina govori taj veliki sociolog, Srbin, da je to za dobrobit gra\u0111ana Sand\u017eaka. Odbio je potpisati podjelu Sand\u017eaka, zbog \u010dega je proganjan od tada\u0161njeg komunisti\u010dkog re\u017eima. Sreten Vukosavljevi\u0107 \u0107e ostati nama Sand\u017eaklijama i Bo\u0161najcima i Srbima uzor kako se treba brinuti i zalagati za svoj narod i svoju okolinu.\u201c \u2013 kazao je dr. Feti\u0107.<\/p>\n

Dr. Admir Muratovi\u0107<\/b> je govorio na temu: \u201eAutonomija Sand\u017eaka kao okvir za sprje\u010davanje i borbu protiv zlo\u010dina i genocida\u201c, sa posebnim fokusom na stradanja Bo\u0161njaka.<\/p>\n

\u201e\u017delim posebno ista\u0107i mjesto i zna\u010daj Islamske zajednice u borbi za uspostavljanje autonomije Sand\u017eaka. Interesantno je da ona po\u010dinje jo\u0161 1999. godine kada jedne crnogorske novine objavljuju tekst sa naslovom ‘Muslimani ne \u017eele autonomiju Sand\u017eaka’ gdje se pozivaju na navodnu izjavu muftije sand\u017ea\u010dkog Muamer-ef. Zukorli\u0107a koji u demantiju ovog pisanja ka\u017ee: ‘Nikada se nisam protivio rje\u0161avanju Sand\u017ea\u010dkog pitanja i stvaranju autonomije Sand\u017eaka. Uvijek \u0107u podr\u017eavati legitimne zahtjeve ovog naroda u cilju ostvarivanja nacionalnih interesa Bo\u0161njaka.’<\/p>\n

Tako\u0111er va\u017ean momenat uklju\u010divanja Islamske zajednicu\u00a0 borbu za autonomiju Sand\u017eaka jeste usvajanje Ustava 2006. godine, kada je usvojena dekalaracija protiv tog ustava, a kada su svi oni koji su govorili da se bore za autonomiju Sand\u017eaka potpisali zapravo cijepanje Sand\u017eaka.\u201c \u2013 kazao je Muratovi\u0107.<\/p>\n

Obzirom da je za ovaj skup bilo najavljeno izlaganje Safeta Hasanagi\u0107a, koji zbog zdravstvenih problema nije uspio do\u0107i na ovaj skup, pro\u010ditano je pismo koje je poslao organizatorima:<\/p>\n

\u201eZahvaljujem na pozivu da u\u010destvujem u radu okruglog stola povodom obilje\u017eavanja 70 godina\u00a0 od zasijedanja ZAVNOS-a, koje \u0107e se odr\u017eati 20. novembra 2013. u Pljevljima. Poziv sam primio sa odu\u0161evljenjem i \u017eeljom da toga dana budem u Pljevljima i u\u010destvujem u sje\u0107anjima na istorijski dan kada je formiran ZAVNOS. Ovom porukom \u017eelim da Vas obavijestim da nisam u mogu\u0107nosti\u00a0 da odre\u0111enog dana, doputujem u Pljevlja. Sve \u0161to sam imao namjeru da saop\u0161tim na okruglom stolu, sredit \u0107u u pisanoj formi i poslati na i organizatoru.<\/p>\n

Ja sam bio borac, a kasnije vodni delegat u tre\u0107em bataljonu, 3. proleterske Sand\u017ea\u010dke NOU brigade, 37. Sand\u017ea\u010dke NOU divizije. U\u010destvovao sam na oslobo\u0111enju Pljevalja, 20. novembra l944. godine. Moj amid\u017ei\u0107 je Edib Hasanagi\u0107, a Hilmija Hasanagi\u0107 je moj stariji brat.\u201c<\/p>\n

Dr. \u0160efket Krci\u0107 <\/b>je govorio na temu \u201ePovjesna utemeljenost autonomije Sand\u017eaka sa posebnim osvrtom na odluke Berlinskog kongresa i osnivanja ZAVNOS-a\u201c.<\/p>\n

\u201eOva historijska ideja danas se nalazi izme\u0111u \u010deki\u0107a i nakovnja, izme\u0111u sna i nade.\u201c \u2013 kazao je na po\u010detku dr. Krci\u0107 koji se u svom radu osvrnuo na tri dimenzije Sand\u017ea\u010dkog pitanja: realnost autonomije Sand\u017eaka, odluke Berlinskog kongresa i odluke ZAVNO Sand\u017eaka.<\/p>\n

\u201eBo\u0161njaci u Sand\u017eaku su izgradili brojne institucije: Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, Bo\u0161nja\u010dku akademiju nauka i umjetnosti, Bo\u0161nja\u010dku kulturnu zajednicu, i brojne druge i stvorili zna\u010dajne intelektualne krugove na \u010delu sa sand\u017ea\u010dkim Raufom Denkata\u0161em, koji je prepoznatljiv kao sand\u017ea\u010dki muftija Muamer-ef. Zukorli\u0107. To je novi putokaz postmoderne politi\u010dke autonomije Sand\u017eaka.\u201c \u2013 kazao je dr. Krci\u0107.<\/p>\n

Zejto Rastoder <\/b>je govorio na temu: \u201ePrekograni\u010dna regija Sand\u017eak, preduslov mira i stabilnosti\u201c.<\/p>\n

\u201eDan Sand\u017eaka je bitan datum za Sand\u017eaklije i Bo\u0161njake Sand\u017eaka, kao i Bo\u0161njake u okru\u017eenju i \u0161iroj dijaspori, pa je dobra prilika da \u010destitaju i mubarekli\u0161u jedan drugome ovaj blagdan. Ja koristim ovu priliku da po\u017eelim svim gra\u0111anima Sand\u017eaka sretan i beri\u0107etan Dan Sand\u017eaka sa nadom da nam svaki naredni bude u blagostanju, miru i prosperitetu.\u201c \u2013 kazao je Rastoder, koji je podsjetio javnost na nedavnu izjavu premijera Crne Gore Mila \u0110ukanovi\u0107a u kojoj je kazao da je evropski put Crne Gore \u201enjego\u0161evski put\u201c, te podvukao \u201eda to nije i put Bo\u0161njaka, ve\u0107 je na\u0161 put evropski put jednakosti, mira, prava, slobode i dostojanstva uz najvi\u0161i stepen zagarantiranosti ljudskih prava i sloboda.\u201c<\/p>\n

Moderator Hazbija Kala\u010d <\/b>je na posljetku zahvalio u\u010desnicima koji su bili na visini zadatka, koji su kroz svoja izlaganja kazali da Sand\u017eak \u017eivi u Sand\u017eaku, da Sand\u017eak \u017eivi u Pljevljima, u svakom Sand\u017eakliji.<\/p>\n

\u201eGra\u0111ani sand\u017eaka nedvosmisleno \u017eele autonomiju Sand\u017eaka. Nadamo se da \u0107e dr\u017eave Srbija i Crna Gora imati snage i umjeti da prona\u0111u klju\u010d uspjeha u evropskim integracijama i procesima na pravi na\u010din, da prevazi\u0111u sve prepreke koje su se nagomilale svih ovih stotinak godina. Vjerujem da \u0107e umjeti i znati kako to rade ostali evropski narodi.\u201c \u2013 zaklju\u010dio je Kala\u010d.<\/p>\n

Nakon obra\u0107anja Kala\u010d je najavio obra\u0107anje muftije sand\u017ea\u010dkog Muamer-ef. Zukorli\u0107a, za kojeg je u najavi kazao da je \u201enosilac slobode Bo\u0161njaka Sand\u017eaka i \u0161ireg prostora\u201c.<\/p>\n

Muftija je na po\u010detku Pljevljanima \u010destitao Dan grada i svim Sand\u017eaklijama Dan Sand\u017eaka.<\/p>\n

\u201eZahvaljujem se Bogu koji nas je po\u010dastio da se ovdje u Pljevljima, Taslid\u017ei, u ovoj historijskoj \u0161koli prisustvujemo susretu koji odi\u0161e slobodom, dostojanstvom i ambijentom slobode izlaga\u010da da ka\u017eu ono \u0161to misle.\u201c<\/p>\n

Muftija se fokusirao na termin \u201eautonomija\u201c u \u0161irem smislu, koji je od pojedinih politi\u010dkih grupacija i pojedinih medija sataniziran kako bi bo\u0161nja\u010dki politi\u010dari bje\u017eali od njega.<\/p>\n

\u201eUzvi\u0161eni Gospodar je u Kur'ani Kerimu kazao, iznose\u0107i informaciju melekima da \u0107e stvoriti \u010dovjeka kao svog namjesnika na zemlji, ‘i pou\u010dio ga je imenima svih stvari’. Imao sam dilemu tokom studija, za\u0161to je prva informacija o znanju bila fokusirana na znanju o imenima. Zapravo imena su sr\u017e svake nauke. Imena su formule i formulacije svega, bilo sadr\u017eine, strukture ili identiteta. Zato su vrlo va\u017ena sva imena, pa i vlastita imena.\u00a0Tako po imenu i prezimenu mo\u017eete saznati strukturu \u010dovjeka, odakle dolazi, nivo njegove produhovljenosti itd.\u201c \u2013 kazao je Muftija govore\u0107i u nastavku o autonomiji kao fenomenu koji proisti\u010de iz slobode svakog \u010dovjeka, te da je treba posmatrati onakvom kakva jeste.<\/p>\n

Muftija Sand\u017ea\u010dki Muamer-ef. Zukorli\u0107 je kazao da se pored borbe za autonomiju Islamske zajednice prema Sarajevu i Ankari podjednako bori za autonomiju Sand\u017eaka prema Beogradu i Podgorici.<\/p>\n

\u201eProteklih godina kada sam govorio o autonomiji Sand\u017eaka u raznim intervjuima, prvo \u0161ta sam u tim razgovorima morao poja\u0161njavati da autonomija nije secesija te da ne zadire u temelje niti jedne dr\u017eave. Kao da sam preko puta sebe imao nepismene ljude. Me\u0111utim, kasnije sam shvatio da se nije radilo o nepismenosti ve\u0107 o tendencioznosti, jer je tu rije\u010d trebalo satanizirati a one koji je koriste targetirati kako bi se ona sve manje koristila\u201c \u2013 kazao je Muftija.<\/p>\n

U svom \u010detrdesetominutnom inspirativnom izlaganju koje su prisutni u sali pomno pratili Muftija je ukazao da postoje razne vrste autonomije, te da ona polazi od autnomije li\u010dnosti, preko autonomije porodice, zajednice op\u0161tine i td, poslav\u0161i poruku predstavnicima vlasti Srbije i Crne Gore da je krajnje vrijeme da prestanu Sand\u017eak tretirati izme\u0111u \u010deki\u0107a i nakovnja te da je vrijeme za rje\u0161avanje Sand\u017ea\u010dkog pitanja dijalogom.<\/p>\n

\u201eJa o\u010dekujem da \u0107u ubrzo dobiti sagovornike za rje\u0161avanje pitanja Sand\u017eaka i iz Beograda i iz Podgorice koji \u0107e imati kapacitet Sretena Vukosavljevi\u0107a.\u201c \u2013 zavr\u0161io je svoje izlaganje Muftija.<\/p>\n

Na samom kraju moderator Hazbija Kala\u010d se zahvalio direktoru Gimnazije Draganu Zukovi\u0107u na ustupljenoj sali radi odr\u017eavanja okruglog stola \u201e70 godina ZAVNO Sand\u017eaka\u201c u organizaciji Bo\u0161nja\u010dke kulturne zajednice u Crnoj Gori.<\/p>\n