{"id":90461,"date":"2013-10-09T18:50:27","date_gmt":"2013-10-09T16:50:27","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=90461"},"modified":"2013-10-11T16:17:12","modified_gmt":"2013-10-11T14:17:12","slug":"rojevi-bijelih-pcela-jruze-oko-kabe-iii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/rojevi-bijelih-pcela-kruze-oko-kabe-iii","title":{"rendered":"Rojevi bijelih p\u010dela kru\u017ee oko Kabe (III)"},"content":{"rendered":"
\"IMG-20131008-WA0007\"
Autor: dr. Jahja Fehratovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Nemaju\u0107i strpljenja da \u010dekamo le\u0161kare\u0107i u sobi, ve\u0107 se oko tri sahata poslije podne spu\u0161tamo na prizemlje gdje \u0107e se okupiti hodo\u010dasnici koji nijjete da danas posjete Mesd\u017eidul Haram. Jo\u0161 uvijek ne naviknuti na atmosferu, izmije\u0161anih osje\u0107aja radosti i strepnje, vjerovatno ostalima izgledamo kao djeca koja su obavije\u0161tena o dolasku dragih gostiju pa s nestrpljenjem izviruju na sokak ne bili ugledali \u0161ta to u kesama nose tetke \u2013 slatki\u0161e ili kakvu drugu hediju koja \u0107e uljep\u0161ati njihovu dje\u010diju radost.<\/p>\n

Malo nas zabrinjava \u010dinjenica \u0161to ne\u0107emo imati vodi\u010da, ve\u0107 \u0107e nas voza\u010d ostaviti na jednom od prilaza Kabi i po nas se vratiti tek iza jacije. Me\u0111u \u010detrdesetak mu\u0161karaca i \u017eena koji kao i mi \u010dekaju prijevoz do Mesd\u017eidul Harama, raspoznajemo pripadnike najmanje petnaestak isto\u010dnja\u010dkih naroda, \u010dini mi se da me\u0111u njima nema Evropljana. Jedna manja mje\u0161ovita mu\u0161ko-\u017eenska grupa djeluje samouvjereno i sigurno. Obzirom da nisu svi u ihramima, zaklju\u010dujemo da su stigli neki dan prije nas i ve\u0107 dobrano upoznali rutu. Poku\u0161avamo stupiti sa njima u kontakt i razmijeniti iskustva. Njihov vo\u0111a prihva\u0107a razgovor na engleskom jeziku, daje nam neophodne smjernice o tehni\u010dkim stvarima, s koje strane \u0107emo najlak\u0161e pri\u0107i Haremu, kako se provu\u0107i kroz gu\u017evu, kako obaviti umranske obrede, te obe\u0107ava da \u0107e nam, koliko je u prilici, pomo\u0107i da se sna\u0111emo prilikom ovog prvog odlaska u Harem. Zove se Ahmed, iz Maroka je. Profesor je engleskog jezika i biv\u0161i dekan Fakulteta filolo\u0161kih nauka na Univerzitetu Muhamed VI. Od njega saznajemo pone\u0161to o marokanskom narodu, koji je zamalo stoprocentno muslimanski, izuzev skoro statisti\u010dki nevidljivog broja Jevreja. Maroko je jedno od najstarijih kraljevstava na svijetu, sa preko 3000 godina starom kulturom i civilizacijom, kako re\u010de brat Ahmed. Sada\u0161nja dinastija je iz loze Poslanika Muhammeda, a.s., i pripada Ha\u0161imijama, kao i jordanska kraljevska dinastija.
\nKona\u010dno se ukrcavamo u autobus i kre\u0107emo u posljednji pohod do na\u0161eg cilja.<\/p>\n

Pretijesnim omanjim autobusom razlije\u017ee se horsko izgovaranje telbije, tekbira, tehlila i tahmida, \u0161to jo\u0161 vi\u0161e intenzivira na\u0161u \u010de\u017enju i radost zbog susreta sa Prvom Allahovom ku\u0107om na Zemlji. Nakon desetak minuta vo\u017enje, sti\u017eemo na odredi\u0161te. Voza\u010d nas ostavlja na za\u010delju ogromnog podvo\u017enjaka iz koga s desne strane pokretne stepenice vode u Harem, i obja\u0161njava da \u0107e za povratak biti parkiran nekih dvije stotine metara iznad, kod hotela “La Meridein”. U Ahmetovom dru\u0161tvu se ispinjemo uz stepeni\u0161te i ve\u0107 na prvom pogledu presjecamo o\u010dima nepreglednu bijelu masu koja mi najvi\u0161e sli\u010di p\u010delama koje poku\u0161avaju u\u0107i u ko\u0161nicu. I mi smo od ovog trenutka postali te bijele p\u010dele. No\u0161eni inercijom primi\u010demo se ulazima, i bivamo sve manje okretni i sposobni da se izborimo sa silom koja nas pritiska sa svih strana i goni naprijed. U tom prvom momentu nismo uspijeli pogledom ni obuhvatiti zdanje Harema, a ve\u0107 smo se na\u0161li ispred jednog od ulaza koji je bio zatvoren i \u010duvan od vojske.<\/p>\n

Navalentni poku\u0161aji prolaska kroz jednu od kapija koje su vodile prema prvom nivou Harema nisu urodili plodom, na svakom od ulaza stra\u017eari su postavili barikade i odbijaju pustiti bilo koga unutra, jer je unutra ve\u0107 prenatrpano i ulazak svakog novog \u010dovjeka ili grupe predstavlja bezbjedonosni rizik. S druge strane, rojevi bijelih p\u010dela neprestano zuje i poku\u0161avaju prona\u0107i pukotinu kako bi se smjestili u ko\u0161nicu. Ahmeta smo odavno izgubili, tako da se potpuno sami probijamo kroz dunjalu\u010dki mah\u0161er. Usredre\u0111ujemo se na prvi sprat, gdje bi trebala biti manja gu\u017eva, ali ni tu u nekoliko mahova ne prolazimo. Na koncu, uz mnogo sabura i dova uspijevamo se nekako provu\u0107i na tre\u0107u eta\u017eu. Prvo \u0161to uspijevamo vidjeti jeste natpis “ZEM ZEM WATER” “ONLY FOR THE DRINK”. Priklju\u010dujemo se grupi nekih stotinjak ljudi koji se tiskaju ne bili pri\u0161li do blagoslovljenog vrela i popili koji gutljaj lijepe i ljekovite Zemzem vode. Nekako se probijamo do \u010desama i zahva\u0107amo po \u010da\u0161u te beri\u0107etne teku\u0107ine koja nam odganja sav dotada\u0161nji umor.<\/p>\n

Okrijepljeni Zemzemom, nastavljamo potragu. Otvara nam se put prema donjoj eta\u017ei, i dolazimo u tre\u0107i pojas tavafa. Ubacujemo se u taj neprekidni fluid koji telbijama i zikrovima proizvodi najljep\u0161u sinestezijsku melodiju na svijetu. Ubrzo se pribli\u017eavamo mjestu odakle po\u010dinje tavaf. Iako ne vidimo, znamo da je to pravac Had\u017eerul-esveda koji se nalazi ne vi\u0161e od 200 metara udaljenosti od nas. Obzirom da se nalazimo u naj\u0161irem pojasu tavafa, prolazimo i najdulji krug koji, prema Muminovim procjenama, iznosi ne manje od 700 metara. U sedam krugova pje\u0161a\u010dimo vi\u0161e od 3.5 km. U toku tavafa poku\u0161avamo pomalo nazrijeti Kabu. Na pojedinim mjestima se na\u0161 roj nji\u0161e u obliku osmice i primi\u010demo se ogradi s koje se vidi gornji dio blagoslovljene Ku\u0107e i rojevi i rojevi ljudi koji u nekoliko pojasa ushi\u0107eno obilaze oko ove Matice Bo\u017eijega rahmeta prema Ademu i njegovom potomstvu. Tavaf prekidamo za vrijeme ak\u0161am-namaza, na mjestu gdje smo se u tom trenutku na\u0161li, safimo se i klanjamo svoj prvi namaz vrijedniji od sto hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu. Odmor za vrijeme ak\u0161ama dobro nam do\u0111e da se okrijepimo i prikupimo snagu za okon\u010danje tavafa. Odmah poslije namaza klanjamo d\u017eenazu. U Mesd\u017eidul Haramu se nakon svakog namaza klanja d\u017eenaza za one kojima se Allah smilovao da u tom me\u0111unamaskom vremenu na ovom blagoslovljenom mjestu presele na Bolji svijet. Uspijevamo dovr\u0161iti tavaf pred jaciju, i upu\u0107ujemo se prema Saffi i Mervi, gdje ni u malo manjoj gu\u017evi prelazimo sedam puta relaciju od Saffe do Merve, i obratno. Iako hodamo po mermeru, zami\u0161ljam majku Had\u017eeru koja hiti izme\u0111u ova dva bre\u017euljka ne bi li kako god na\u0161la izlaz za gladnog i \u017eednog Ismaila.<\/p>\n

Na krajevima su ura\u0111ene viso\u010dije mermerne kule sli\u010dne fontanama koje simboliziraju Saffu i Mervu i ujedno ozna\u010davaju po\u010detak i kraj Sa'ja. Na skoro svakih pedesetak metara nalaze se \u010desme s izvorima Zemzema gdje \u010desto svra\u0107amo da se okrijepimo i prikupimo snagu da istrajemo na ovom nimalo lahkom zadatku. U me\u0111uvremenu se \u010duje ezan za jaciju, koju klanjamo negdje na polovici izme\u0111u ova dva sveta bre\u017euljka. Tek ne\u0161to po jaciji zavr\u0161avamo Sa'j i vidno iscrpljeni, i izranjavani zbog trijenja ko\u017ee pod ihramima, upu\u0107ujemo se ka izlazu, gdje nas \u010dekaju mekkanski mladi\u0107i s makazama i pod\u0161i\u0161avaju vrhove kose, \u010dime se i obred Umre zavr\u0161ava.<\/p>\n

U povratku, izmje\u0161anih sjetno-radosnih osje\u0107anja jer nismo u prvom dodiru do\u0161li u blizinu Kabe, ne uspijevamo prona\u0107i hotel Le Meredein gdje nas po dogovoru \u010deka autobus. Odlu\u010dujemo da malo prohodamo, kupimo neku ve\u010deru i taksijem se vratimo do hotela. Prave muke nastaju s novcem, jer niko od sitnijih trgovaca i restorand\u017eija brze hrane u okolici Harema ne \u017eeli primiti eure. U Saudiji je od stranih valuta najfrekventniji dolar, a kako smo to smetnuli s uma, mi smo ponijeli samo evropsku monetu. Potraga za menja\u010dnicom traje nekih pola sahata, kada na posljetku uspijevamo zamijeniti eure za rijale. Odnos rijala prema euru je 1:5. Kasnije saznajemo da je u sezoni had\u017ea saudijska valuta ja\u010da zbog priliva deviza, a da tokom godine biva znatno slabija.<\/p>\n