{"id":88256,"date":"2013-09-19T23:50:53","date_gmt":"2013-09-19T21:50:53","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=88256"},"modified":"2013-09-19T23:51:14","modified_gmt":"2013-09-19T21:51:14","slug":"88256","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/","title":{"rendered":"Bo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita"},"content":{"rendered":"
\"Mirsad_Hadzajlic_01\"Od moje najmla\u0111e dobi pa sve do danas, zanimanja kojima sam se bavio i\u0161la su od slu\u0161anja i u\u010denja Kur'ana \u010casnoga, pa onda slu\u0161anja ali i sviranja muzike, zatim bavljenja elektronikom, i onda, nakon u\u010de\u0161\u0107a u odbrani domovine, upisao sam studij filozofije i teologije, \u0161to je potrajalo niz godina, a u isto vrijeme sam se bavio prevo\u0111enjem knjiga i pisanjem \u010dlanaka na na\u0161em jeziku kao i u\u010denjem nekih kompjuterskih jezika i pisanjem softvera. Sve ovo, u manjem ili ve\u0107em intenzitetu i dalje \u017eivi u mojem bi\u0107u. Ali ono \u0161to sam nekako na\u0161ao posebno korisnim, kako za sebe tako i za druge, jest nau\u010dno istra\u017eiva\u010dki rad kojim sam se intenzivno bavio u toku poha\u0111anja postdiplomskih studija, \u0161to je kulminiralo odbranom magistarskog rada na temu Odnosa Bo\u017eijeg znanja i volje spram \u010dovjekove slobode odabira, na perzijskom jeziku, kao i objavljivanjem jednog nau\u010dnog rada na sli\u010dnu temu na na\u0161em jeziku.<\/div>\n
<\/div>\n
Autor: Mirsad Had\u017eajli\u0107<\/b><\/div>\n
<\/div>\n
Nau\u010dnom radu u filozofiji je mogu\u0107e pristupiti na dva na\u010dina: kao jednom \u010disto stru\u010dnom i apstraktnom studiju koji je uglavnom dostupan opet znanstvenicima dobro upu\u0107enim u filozofske zakonitosti, metode i probleme \u010disto apstraktne naravi. Drugi pristup je poku\u0161aj da se filozofska metoda primjeni na specifi\u010dne predmete istra\u017eivanja, kao \u0161to je pravo, nauka, religija, politika i sli\u010dno. Razmi\u0161ljaju\u0107i o tezi za doktorsku disertaciju nedavno sam nau\u010dnom vije\u0107u fakulteta gdje poha\u0111am islamsku filozofiju, u okviru jednog podu\u017eeg eseja u kojem sam iznio razli\u010dite li\u010dne, porodi\u010dne, religonalne, svjetonazorne, vjeronau\u010dne i filozofske probleme, predlo\u017eio nekih \u0161est tema kao prioritete na kojima mislim da treba raditi, od kojih su tri \u010disto teorijske i apstraktne naravi, dok su tri preostale vi\u0161e u dodiru sa svakida\u0161njim problemima dana\u0161njeg \u010dovjeka i dru\u0161tva. Prva od tih tema koju sam kroz prezentaciju sasvim opipljivih nevolja \u010dovjeka ocijenio najva\u017enijom ti\u010de se pitanja ontolo\u0161kog i epistemolo\u0161kog odre\u0111enja superiorne nacije i idealnog dru\u0161tva u okviru kojega \u010dovjek vidi ostvarenje svoje te\u017enje za blagostanjem ali i za ispunjenjem i usavr\u0161avanjem svojih raznovrsnih mogu\u0107nosti i talenata. U tom kontekstu pi\u0161em ovaj tekst koji sam zamislio kao jednu manju knjigu gdje opisuju\u0107i neke va\u017ene momente i iskustva iz vlastitog \u017eivota nastojim jasno pokazati zna\u010daj ali i \u0161iroki opseg pitanja koja se povla\u010de uz ovu tematiku. Su\u0161tinu poruke nekih \u010dlanaka koje sam pisao jo\u0161 od prije desetak godina i iz sada\u0161nje pozicije na\u0161ao punim poleta i entuzijazma, ovdje sam poku\u0161ao maksimalno iskoristiti, nastoje\u0107i da taj polet sa\u010duvam unutar vi\u0161e logi\u010dnosti i racionalne obrazlo\u017eenosti. Kompilacija svega toga uz odre\u0111ene novije ideje i teze, kao i prijevod (bar nekih sadr\u017eaja) spomenutog eseja, \u010dini mi se kao idealan uvod u razmatranje problema unutar same disertacije i u okvirima filozofskih i znanstvenih koncepcija i terminologije.
\nOvdje objavljujem prvi dio te svoje zamisli s primarnim ciljem da podijelim svoje vi\u0111enje o nacionalnom pitanju na na\u0161im prostorima koje po mom mi\u0161ljenju treba jednom za svagda rije\u0161iti. Takvo jedno generalno rje\u0161enje naravno mo\u017ee ponuditi samo filozofija kao nauka o najapstraktnijim i najuniverzalnijim zakonitostima postojanja. Da bismo uop\u0107e shvatili \u0161irinu i dubinu problematike i onda nastojali prona\u0107i rje\u0161enje, mislim da je potrebno po\u0107i od uobi\u010dajenih primjera iz \u017eivota s kojima se mi manje-vi\u0161e susre\u0107emo. Druga svrha ovakvog postupnog objavljivanja ovog rada je njegovo izlaganje kritici na\u0161ih vrijednih znanstvenika i profesora.
Zahvalnost i dug<\/b><\/center>
\nJo\u0161 od djetinjstva me privla\u010dila bo\u017eanska rije\u010d kojoj su me podu\u010dili i dragom mi je u\u010dinili moji rahmetli roditelji. Slali su me u mekteb, a majka mi je na uho u\u010dila kratke sure Kur'ana i sa sobom me vodila na ve\u010dernje molitve u na\u0161u d\u017eamiju u selu \u0160unje kod Konjica. Kad iz ove pozicije promislim o roditeljskoj pa\u017enji koju sam u\u017eivao i nedovoljnosti moga primjerenog uzvra\u0107anja na njihovu izda\u0161nu dobrotu prema meni, vidim da mi ostaje samo da zavapim molitvom sina koji se u svojoj \u010detrdesetoj svjesnije nego ikad vidi nemo\u0107nim du\u017eno zahvaliti na toj grandioznoj blagodati:<\/p>\n

\u201eGospodaru moj, nadahni me da se zahvaljujem Tebi na blagodati koju si darovao meni i roditeljima mojim, i da \u010dinim dobro kojim si zadovoljan, i daj mi pobolj\u0161anje (stanja i prilika) u mojem potomstvu; doista sam se Tebi vratio i doista sam od onih koji su predani.”<\/i>\u00a0(Kur'an, 46:15)<\/p>\n

Kad god me misli dovedu do kapija milosrdnog svijeta njihove \u010destitosti pomislim otkud tolika pa\u017enja prema meni iako je niotkud nisam bio stekao, ali kad se osvrnem na obilna vrela dobrote koja doti\u010du sa svijetlih i svetih izvora na\u0161ih dobrostivih predaka, obuzme me velika radost i ponos \u0161to pripadam tako vrijednim ljudima.<\/p>\n

Ovo me tako\u0111er navodi na osje\u0107aj mizernosti moga doprinosa blagostanju moga naroda, pogotovu kada se sjetim odva\u017enosti, hrabrosti, ustrajnosti i marljivosti onih vrsnih i uzornih Bo\u0161njaka \u2013 kao i drugih vrijednih i vjernih naroda zemlje Bosne \u2013, koji su kroz burnu povijest na\u0161e otad\u017ebine \u010desto padali kao mu\u010denici u nastojanju da, usprkos ogromnim izazovima, meni i nama ostave mirnu domovinu i u njoj spokojan dom i bogomolju.<\/p>\n

Logika i dvije ljubavi<\/b><\/center>
\nBila mi je tek devetnaesta kad sam za vrijeme biv\u0161e Jugoslavije boravio na odslu\u017eenju vojnog roka u takozvanoj JNA, i to najprije u Jastrebarskom pa onda u Zagrebu. Jeste da mi je bilo neugodno i dosta tegobno da kao pobo\u017ena osoba slu\u017eim u vojsci sa komunisti\u010dkom i anti-religijskom doktrinom i ideologijom, to mi je bilo vrijedno iskustvo u \u017eivotu. Sre\u0107om vojni rok sam odslu\u017eio ‘91 godine, malo prije borbi za nezavisnost u Hrvatskoj. Nedugo po povratku u svoju vjekovnu domovinu, s po\u010detka prolje\u0107a ‘92 godine, i u mojoj zemlji je raspisan referendum da se zajedno sa ostalima gra\u0111anima izjasnim o tome da li sam za suverenu i nezavisnu Bosnu. Iako mi je to pitanje izgledalo suvi\u0161no i neka vrsta provokacije \u2013 to jest, kao da me neko pita da li sam za to da dijelim svoju otad\u017ebinu sa tu\u0111inom ili da budem svoj na svome \u2013, pa ipak, zajedno sa ostalim svojim zemljacima, odlu\u010dno sam glasao za to da u na\u0161oj zemlji, naravno, budemo svoji na svome. Meni je logi\u010dnije bilo da se na tim listi\u0107ima postavilo pitanje onima koji su se najedanput po\u010deli deklarisati kao stranci u na\u0161oj zemlji i jo\u0161 se osjetili ugro\u017eenima a nas u\u010dili bratstvu i jedinstvu: Da li su za to da i dalje \u017eive sa njenim autohtonim stanovni\u0161tvom ili \u017eele da se vrate u svoju neku pradjedovinu pa da se to pitanje pravno rije\u0161i? A i danas, nakon dvadesetak godina, i bilo kada da se vr\u0161io popis stanovni\u0161tva, logi\u010dno je valjda da u milenijskoj zemlji Bosni \u017eivi drevni narod bo\u0161nja\u010dki koji je po pravilu automatizma nosilac svih prava i du\u017enosti da \u010duva svoj zavi\u010daj, dr\u017eavu i naciju, a ko to nije i ko se namjesto zahvalnosti srdi \u0161to je stolje\u0107ima sjedio za bo\u0161nja\u010dkom sofrom, a radio za<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

drugoga, i pored svega, neka donese valjane dokumente pa ako eventualno ima i zahtjeva neka posebna prava, Dobri Bo\u0161njani se ne bi ni zvali takvima da ljudska prava kroz svoju dugu povijest nisu branili i po\u0161tovali. Meni izgleda dosta neprirodno pa \u010dak i nasilni\u010dki da se jedan narod prinudi proizvoljno se izjasniti pripada li svojim roditeljima, djedovima i pradjedovima, pa onda jo\u0161 da mu se na toj osnovi gradi pravo na otad\u017ebinu!! U na\u0161oj vlastitoj ku\u0107i samo njeni vjekovni doma\u0107ini, dakle svojim dobrim djelom \u2013 prvenstveno prema svom narodu i svojoj zemlji \u2013 dokazani Bo\u0161njaci, i isklju\u010divo oni pripadnici ostalih naroda koji su kroz njenu raniju i suvremenu povijest radili, vjernosti se u\u010dili, odgajali, borili se, pa i ginuli za dobrobit svoje domovine, samo takvi njeni vrijedni sinovi i k\u0107eri je po\u0161teno da budu pobrojani kao posjednici istih prava i du\u017enosti u izgradnji i ljubomornom \u010duvanju svoga doma. Pitanje pripadnosti ovoj ili onoj religiji, ideologiji, svjetonazoru i sli\u010dno, mo\u017ee biti i zapravo jeste ne\u0161to proizvoljno i zasnovano na odabiru svake osobe pojedina\u010dno, ali je pripadnost odre\u0111enoj rasi, plemenu i narodu ne\u0161to prirodno i uro\u0111eno. Dodu\u0161e, ovdje treba primijetiti ulogu i zna\u010daj insistiranja Ibrahimovskih (Abrahamovskih) religija na oficijelnoj vjerozakonski reguliranoj bra\u010dnoj vezi, pa da se jasno raspoznaju rodoslovlja i da se zna ko kojem narodu pripada i ko mo\u017ee nositi pravo na zemlju kojoj je vjekovno pripadao.
\nBilo kako bilo, kad su se neki na\u0161i doju\u010dera\u0161nji zemljaci \u2013 za koje smo mislili da vole svoju zemlju i da su na\u0161i sunarodnjaci samo druge vjeroispovijesti \u2013 ponijeli pro-okupatorski i izdajni\u010dki prema svojoj zemlji i svom narodu, i zajedno sa agresorskim silama nasrnuli na na\u0161u drevnu postojbinu, naravno i genetski sam prepoznao svoje pravo i du\u017enost da stanem u odbranu svoje otad\u017ebine, i to u okviru ARBiH. S obzirom na to da je moja zemlja decenijima bila sastavni dio komunisti\u010dki i antireligijski ure\u0111ene tvorevine zvane Jugoslavija, bilo je za o\u010dekivati da veliki dio pripadnika ARBiH bude pod uticajem marksisti\u010dke ili bar sekularne ideologije i morala. Ali osnivanje Muderizove jedinice u na\u0161em gradu, me\u0111u \u010dijim prvim \u010dlanovima sam i sam bio, dalo mi je dodatnu inicijativu i ambijent da na odbrambeni rat svoga naroda gledam onako kako to na\u0161a vjera i nala\u017ee, dakle kao na svetu vjersku du\u017enost, ali i priliku da me Bog Milostivi primi u svoje okrilje kao \u0161ehida. U po\u010detku je nas u toj jedinici bilo nekolicina. Ali na licima svih njenih \u010dlanova, od njenog komandanta pa sve do svih ostalih, jasno se uo\u010davala ozarenost plemenitim islamskim vrijednostima i pri\u017eeljkivanjem \u010dasti \u0161ehadeta. I doista, znatan broj tih prvih \u010dlanova jedinice se kasnije popeo na uzvi\u0161eni tron osvjedo\u010denja u obe\u0107anje Gospodara Svevi\u0161njega i njegove bliske nagrade za najiskrenije. Ali eto, ja nisam bio me\u0111u tim odli\u010dnicima. Sje\u0107am se da mi je jedan dobar suborac, ro\u0111ak i prijatelj, a sada \u0161ehid, dok smo \u010duvali linije razgrani\u010denja na polo\u017eajima oko na\u0161eg lijepog grada Konjica, onako kroz \u0161alu \u2013 od koje sam se slatko nasmijao \u2013 rekao: Ostavi se sad te knjige, jer ako nas du\u0161mani sa onu stranu linije obaspu granatama mogu ti poispadat slova iz glave\u2026 okupatori koji su se nalazili sa onu stranu linije te\u017eili su da otmu na\u0161u zemlju i stvore neku njihovu Veliku Srbiju. Nije pro\u0161lo dugo vremena u na\u0161em gradu su se pojavili i neki drugi okupatori koji su opet htjeli da otmu na\u0161u zemlju i grade neku svoju Veliku Hrvatsku. Iako su ovi drugi svojim lukav\u0161tinama htjeli da iskoriste odre\u0111ene regionalne podjele da zbune na\u0161 narod pa po\u010deli zagovarati nekakvu Herceg-Bosnu, osvjedo\u010dio sam se da imam od sebe puno boljih suboraca koji su postali mu\u010denici s obje agresorske strane i koji su bili me\u0111u prvima koji su ne samo svojim tijelima stali u odbranu svoje i na\u0161e vjekovne otad\u017ebine, ve\u0107 su svima obznanjivali i na zidovima ispisivali: \u201eOvo je Bosna\u201c. Neka im je vje\u010dna slava i hvala.<\/p>\n

Kako ka\u017ee jedna poslovica \u201eu muci se poznaju junaci\u201c, to je doista tako. Iako sam imao priliku da se dru\u017eim sa ljudima iz razli\u010ditih krajeva svijeta, ali nikad u \u017eivotu nisam bio u pouzdanijem dru\u0161tvu. Taj ugo\u0111aj povjerenja jednih u druge i pouzdanja u Bo\u017eiju pomo\u0107, te osje\u0107aj jednog moralnog i duhovnog bratstva u Muderizovoj jedinici, davao mi je neku veoma sna\u017enu energiju da za ljubav Milostivoga i ljubav tih neprocjenjivo vrijednih ljudi podnosim sve neda\u0107e tog oblika borbe na Bo\u017eijem put. Ali, imao sam jo\u0161 jednu veliku ljubav. Ja sam naime jo\u0161 i prije agresije \u2013 o kojoj sam poslije saznao da je zapravo samo jedan kona\u010dni hardverski epilog mnogih odavno smi\u0161ljanih softverskih agresija \u2013 imao \u017earku \u017eelju da izu\u010davam filozofiju, poslani\u010dku mudrost i vjerske znanosti. Ono \u0161to me u tom pogledu jo\u0161 od dje\u010da\u010dkih dana i kao mladi\u0107a veoma fasciniralo bio je fenomen Islamske Revolucije u Iranu i njenog vo\u0111e Homeinija u ovom takozvanom dobu modernizma, nauke i tehnologije. Zato sam nekad na frontu sa sobom nosio ud\u017ebenik za u\u010denje engleskog jezika, kako bi po okon\u010danju agresorskog bjesnila lak\u0161e upisao studije, i to po mogu\u0107nosti u Islamskoj Republici. Od ranije sam dakle sebe vidio na putu velikih savremenih u\u010denjaka i mislilaca \u201eislamskoga svijeta\u201c, ali sam tako\u0111er smatrao i smatram da je i taj put borbe za slobodu svoje domovine jednako svet i vrijedan. Me\u0111utim, jedno ratno iskustvo koje me emocionalno veoma pogodilo dalo mi je, na jedan veoma direktan na\u010din, do znanja da je moralno-vjerski, znanstveni, duhovno-odgojni i kulturno-prosvjetni d\u017eihad \u2013 bar za jedan dio pripadnika jednog naroda koji su u stanju predvoditi ostale u svim aspektima dru\u0161tvenog \u017eivota \u2013, zaista od primarnog zna\u010daja. Kada smo mi iz Muderizove jedinice u okviru korpusa ARBiH do\u0161li do predgra\u0111a na\u0161e prijestolnice u nastojanju da damo svoj doprinos njenom oslobo\u0111enju od agresorske opsade, uo\u010dio sam svjetonazornu nesuglasnost me\u0111u nekim redovima na\u0161ih snaga, tako da su odre\u0111eni krugovi negodovali na pojavnu pretenziju pripadnika na\u0161e jedinice da toj borbi da jedan sveti i vjerski karakter. Mi smo tu do\u0161li uve\u010der a napad za proboj opsade se dogodio rano ujutro. Me\u0111utim, du\u0161mani su \u2013 pred sami po\u010detak na\u0161eg napada \u2013 na tom bliskom terenu predgra\u0111a tako u\u010destalo i gusto usuli te\u0161kom artiljerijom da je komanda odlu\u010dila privremeno povla\u010denje. Kad smo se povukli u skloni\u0161te u podrum jedne od obli\u017enjih ku\u0107a, vidio sam neke mladi\u0107e koji nisu stali u odbranu svoje zemlje iako im je krvolo\u010dni du\u0161man bio gotovo za petama. O\u010dito su imali neku jugoslavensko-nostalgi\u010dnu ideologiju \u201ebratstva i jedinstva\u201c budu\u0107i da su se prepirali i pri tome najvi\u0161e optu\u017eivali probu\u0111ene vjersko-nacionalisti\u010dke strasti. S tim su naravno povezivali i nas kao pripadnike religiozno orijentirane jedinice i s podsmijehom nas optu\u017eili \u0161to smo se povukli i \u0161to eto nismo bili dosljedni u svojoj svetoj borbi u ime Boga. A po\u0161to su jedni optu\u017eivali sand\u017eaklije \u0161to su do\u0161li tu pa uzeli radna mjesta Sarajlijama a ovi opet njih za nerad i aljkavost, jasno je bilo da su jedni bili mje\u0161tani a drugi iz drugih krajeva nekada nestanku namijenjene Velike Bosne i njenog naroda jednako velikog srca. Akcija proboja opsade je na\u017ealost propala a razlog tome mi je postajao sve jasniji: u\u010dinak dugogodi\u0161njeg otu\u0111ivanja od uzvi\u0161enih vjersko-moralnih i nacionalnih vrijednosti u tim najte\u017eim okolnostima je pokazao svoje zastra\u0161uju\u0107e sotonsko lice i nali\u010dje. Tu su na\u0161e snage pretrpjele odre\u0111ene gubitke u \u017eivotima vrijednih sinova na\u0161e otad\u017ebine, me\u0111u kojima je bilo i \u0161ehida iz na\u0161e jedinice a i sam komandant je bio lak\u0161e ranjen. Me\u0111utim, ni granate ni topovi, ni mitraljezi ni snajperi, ni gubitci najvrednijih drugova, ni oskudnost oru\u017eja uslijed nepravednog embarga na uvoz naoru\u017eanja kojeg smo trpjeli, ama ba\u0161 ni\u0161ta me nije upla\u0161ilo onoliko koliko me potresla i zastra\u0161ila sotonska prikaza nesloge, oskudnosti shvatanja nacionalnih interesa, te nerazumijevanja i udaljenosti od visoko-moralnih i duhovno-znanstvenih vrijednosti na\u0161e vjere i na\u0161e nacije kojima su se ponosili i di\u010dili na\u0161i djedovi i pradjedovi.<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Jedna od \u017eivotnih lekcija koju sam tu nau\u010dio dala mi je do znanja da umna, svjetonazorna, du\u0161evna, osje\u0107ajna i emocionalna spremnost dru\u0161tva i pojedinaca koji su akteri nekog va\u017enog nacionalnog poduhvata, nije ne\u0161to \u0161to se \u010dovjeku mo\u017ee svi\u0111ati ili ne, ve\u0107 ne\u0161to \u0161to je neophodno za svaku uspje\u0161nu akciju, pogotovu ako se te\u017ei uzvi\u0161enim bo\u017eanskim i humanim kvalitetama \u017eivota. Zato mi je jo\u0161 intenzivnija i glavna preokupacija postala priprema za rad na izgradnji prije svega jedne do kraja teoretski obrazlo\u017eene, te prakti\u010dno izvodive i dokazivo blagoslovljene domovine, kako za svoj narod tako i za druge narode, pa \u010dak i one sa druge strane fronte, a i one koji u vjerskim u\u010denjima s bilo koje strane \u2013 mo\u017eda najvi\u0161e iz predrasuda \u2013, vide uzroke i razloge svakog nazatka dru\u0161tva u kojem \u017eive. Kada je jedna delegacija za humanitarnu pomo\u0107 iz Islamske Republike Iran stigla u na\u0161 kraj, oti\u0161ao sam do njihovog sjedi\u0161ta i putem engleskog jezika se predstavio i rekao da sam jo\u0161 od prije rata bio zainteresiran za Homeinija i Islamsku Revoluciju, te da \u017eelim studirati tamo filozofiju i islamske znanosti. Njima je to bilo drago i obe\u0107ali su mi da \u0107e me, ukoliko ispunim neke pripremne uvjete u\u010denja perzijskog i ne\u0161to arapskog u tome pomo\u0107i.<\/p>\n

Poslanje teozofa, teologa i sve\u0107enstva (Bogu posve\u0107enih)<\/b><\/center><\/b>
\nPo okon\u010danju agresije uputio sam se u Iran, sa uvjerenjem da \u0107u valjda tu prona\u0107i ostatke poslani\u010dke mudrosti, budu\u0107i da se upravo u Iranu najglasnije zagovara i brani mo\u0107 religijskih nauka da pru\u017ee sve pretpostavke sretnog \u017eivota \u010dovjeka u ovom dana\u0161njem vremenu popularnog uvjerenja da su religijske dogme umnogome prevazi\u0111ene prirodoslovnim i eksperimentalnim naukama, kao i \u010disto ovosvjetskim humanisti\u010dkim u\u010denjima. Ali ne da slijepo slijedim ve\u0107 da kriti\u010dki prou\u010davam i ispitujem ono \u0161to mi se predaje kao vjerodostojan nauk, uzimaju\u0107i od toga onoliko koliko moja ne-besprijekorna sposobnost shva\u0107anja kazuje da je valjano i vjerodostojno, nastoje\u0107i da sve kriti\u010dki promislim a onda i sa drugima podijelim, pogotovu ono \u0161to mi se \u010dini da je doista apsolutno vrijedna istina, te op\u0107e-shvatljivo i prihvatljivo na\u010delo, zakon i znamenje.<\/b><\/p>\n

Nakon dugog niza godina u\u010denja i studiranja, i pored mnogih prepreka koje ometaju \u010dovjeka na njegovu putu do prave i sigurne spoznaje svoga iskonskog i bri\u017eljivog Gospodara, uvjeren sam da je \u010dovjek, i pored svih neda\u0107a, u stanju prona\u0107i naravnu i nepatvorenu vjeru u Boga Milostivoga; vjeru koja ba\u0161tini najuzvi\u0161enija u\u010denja o svijetu i \u010dovjeku, pa time i veoma optimisti\u010dne pretpostavke za boljitak \u010dovjekove vrste. Ali sam, tako\u0111er, i duboko ogor\u010den kao prvo zbog toga \u0161to se filozofijska disciplina, pa \u010dak i mudrost i racionalni pristup bo\u017eanskoj objavi i poslani\u010dkoj tradiciji ve\u0107inom zapostavlja kao ne\u0161to \u0161to se ne uklapa u zahtjeve pobo\u017ene iskrenosti i pokornosti, i kao drugo \u0161to se iza islama, Allaha, Muhammeda i takozvanog Islamskoga svijeta kriju raznorazne raskolne sljedbe, pravci, ideologije, sekte i od svega najopasnije licemjerski infiltrirane grupacije koje nose ime bo\u017eansko a pona\u0161anje i djelo sotonsko. Ustvari, da sam oti\u0161ao da studiram na nekom \u201eislamskom\u201c (a zapravo \u0161iitskom ili sunitskom) fakultetu bilo gdje drugdje u svijetu, pa i u samoj kolijevci kur'anske objeve, tj. u Meki i Medini, opet bi bio suo\u010den sa nekim od niza totalitarnih shvatanja ovih ili onih koja se me\u0111usobno isklju\u010duju i koja \u010dine rogatu stvarnost razjedinjenosti, konflikta i nesporazuma iza lijepih i svetih imena islama, Boga, Muhamada i Bo\u017eje objave. Iako sve te zajednice, dru\u0161tva, organizacije, fakulteti, univerziteti, fondacije i sli\u010dno, u svojim nazivima diljem svijeta obi\u010dno nose epitet \u201eislamski\u201c, ali u stvarnosti vi jednostavno ne mo\u017eete biti pripadnik ili poha\u0111ati studije ni jedne od tih zajednica ili vjerskih seminarnih \u0161kola \u010disto kao musliman ve\u0107 prvenstveno kao pripadnik ovog ili onog vjeronau\u010dnog i zakonodavnog u\u010denja, i ve\u0107inu svojih aktivnosti morate usmjeriti dokazivanju i pokazivanju superiornosti \u201esvoje\u201c sljedbe nad ostalima. Pogotovu s obzirom na \u010dinjenicu da vjernici tih sljedbi svetost svoje \u017ertve u pomaganju tih zajednica vide nesumnjivo ispunjenom samo onda kada se brani ono shvatanje i tuma\u010denje svetih tekstova kojemu i sami pripadaju. Ma koliko takav pristup bo\u017eanskoj rije\u010di izgledao prirodan, \u010dinjenica je da primarno poslanje islamskih u\u010denjaka i sve\u0107enika nije apologetika bilo \u010dijeg shvatanja vjere \u2013 osim kao popratni dio promicanja bo\u017eanske stvari \u2013 ve\u0107 ne\u0161to \u0161to je bar mene odlu\u010dno stimulisalo da svoj \u017eivot posvetim izu\u010davanju i dubokom promi\u0161ljanju o sadr\u017eajima Bo\u017eije poruke \u010dovje\u010danstvu, a to je osobito ajet koji nosi veoma mudra i dalekose\u017ena zna\u010denja, izme\u0111u ostalog i to da cilj \u010ditavog tog izu\u010davanja i istra\u017eivanja treba da bude stvaranje bogobojaznosti i posljedi\u010dno tome najuzvi\u0161enijih humanih kvaliteta i moralne odgovornosti u svom narodu. To ja sasvim jasno razumijem iz ovih re\u010dinica kuranske objave:<\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/b>\u201eNije tako da svi vjernici treba da idu u boj; pa za\u0161to se onda po nekoliko njih iz svake zajednice njihove (dobrovoljno) ne potrudi na putu podrobnog i duboko(smisleno)g razumijevanja vjere, kako bi opominjali svoj narod kad mu se vrate, da bi oni (bogo)bojaznost imali.\u201c<\/i>\u00a0(Kur'an, 9:122)<\/b><\/p>\n

U jednom drugom ajetu izri\u010dito se spominje mudrost kao metoda postizanja ovog grandioznog duhovnog, kulturno-prosvjetnog i civilizacijskog preobra\u0107anja ljudi:
\n\u201eNa put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljep\u0161i na\u010din raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na pravom putu.\u201c<\/i>\u00a0(Kuran, 16:125)<\/p>\n

Ako se dakle izbliza upoznamo sa brojnim \u201eislamskim\u201c centrima i sveu\u010dili\u0161tima za promociju \u201eislama\u201c, na\u0107i \u0107emo da, ne zanemaruju\u0107i naravno njihove dobre strane i koristi, imaju zna\u010dajne devijacije koje su nastajale stolje\u0107ima kao rezultat kako prirodne ograni\u010denosti ljudskih sposobnosti tako i mnogo vi\u0161e kao rezultat vje\u0161ta\u010dki nametnutih zabluda i monopola. Usprkos svemu tome, mo\u017eemo i trebamo biti duboko uvjereni da su visoko-moralan i nepristran pristup, te zdrav razum i konstantno nastojanje na postupnom i progresivnom razumijevanju i do\u017eivljavanju bo\u017eanske poruke i milosti \u2013 valjda mudro sa\u017eete u Kuranu kao bo\u017eanskoj knjizi koja bdije, upotpunjuje i potvr\u0111uje ostale Objave (Ind\u017eil, Tevrat, Zebur) \u2013, ti koji u sebi nose bogato breme univerzalnosti i kapaciteta za rje\u0161avanje ne samo sunitsko-\u0161iitske problematike ve\u0107 i kr\u0161\u0107ansko-\u017eidovske, i koji pru\u017eaju uto\u010di\u0161te op\u0107enito svim ljudima, \u010dak i onima sa sekularnim nazorima i sklonostima. Da bi se pokazali bogati sadr\u017eaji koje vjerujemo da ima bo\u017eanska objava, neophodno je odrediti domenu njene autenti\u010dnosti, a k tomu se mo\u017ee do\u0107i prvenstveno odstranjivanjem svih monopolisti\u010dkih okova \u0161to su se nad svetim spisima kroz povijest gre\u0161kom i\/ili silom nametnuli. Za sve ovo je naravno potrebna prije svega an\u0111eoska dobronamjernost prvenstveno onih koji promi\u010du vjerovjesni\u010dka u\u010denja i poruke, ali isto tako i u\u010dinkovita komunikativna sposobnost. Sposobnost konstruktivne komunikacije \u2013 \u010diji glavni medij je jezik \u2013 igra klju\u010dnu ulogu u svestranom razvitku jednog naroda. U tom kontekstu, ako \u017eelimo podi\u0107i nivo duhovne i vjeronau\u010dne kulture me\u0111u na\u0161im ljudima, \u010dinjenica je da \u0107emo Bo\u017eiju rije\u010d na\u0107i u drugim a ne jezicima s na\u0161eg govornog podru\u010dja. To samo po sebi sa sobom nosi odre\u0111ene probleme u valjanom i dosljednom prijenosu bo\u017eanske spasonosne rije\u010di iz jednog komunikativnog medija u drugi. Ali ova problematika se dodatno uslo\u017enjava ako se jednom narodu osporava njegov maternji jezik i ako taj narod do\u017eivljava psihozu svoga kulturnog osiroma\u0161enja vidjev\u0161i da kad god ho\u0107e izraziti svoje postojanje mora posu\u0111ivati neke \u201etu\u0111e\u201c rije\u010di, osobito ako su te rije\u010di zapravo maternji jezik koji je preko no\u0107i postao nekako strani, ali i neka vrsta mjerila nacionalne i vjerske pripadnosti.<\/p>\n

Komunikacija<\/b><\/center><\/b>
\nMoja generacija, kao i mnoge ranije generacije, osnovnu i srednju \u0161kolu smo poha\u0111ali na takozvanom srpsko-hrvatskom ili hrvatsko-srpskom jeziku. Ne znam kome da se po\u017ealim i koga da pozovemo na odgovornost za to \u0161to smo sistemski odgajani i obrazovani kao da pripadamo uvijek nekom tu\u0111em povijesno-kulturnom korpusu: nekad srpsko-hrvatskom, nekad austrougarskom, nekad tursko-orijentalnom, a nikad, ama ba\u0161 nikad \u2013 osim u ovih nekoliko zadnjih godina \u2013 ni ja ni mnogi drugi na\u0161i ljudi nismo imali priliku da se znanstveno upoznamo i onda da pozitivno gajimo bogatu pro\u0161lost i dr\u017eavnost na\u0161e otad\u017ebine i njenog bosanskog jezika i knji\u017eevnosti!! Poslije svega po\u010deo sam osje\u0107ati da smo odrastali kao djeca koja su oteta iz naru\u010dja roditeljske kulturne ba\u0161tine i odgajana na na\u010din da nikad i ne pomislimo na svoje nacionalne korijene…<\/b><\/p>\n

Nije potrebno ni spominjati koliko su jezik i knji\u017eevnost, putem kojih se odr\u017eava kontinuitet pozitivnih u\u010dinaka predaka jednog naroda, zna\u010dajni za prijenos produktivnih misli i softverskog blaga nezaobilaznog za unapre\u0111enje socijalnog i individualnog \u017eivota \u010dovjeka. Naravno, mogu\u0107e je stvarati vrijedna djela, te znanstvene i kulturolo\u0161ke usluge na drugim jezicima \u2013 kao \u0161to su to nekad \u010dinili i na\u0161i bo\u0161nja\u010dki znanstvenici, \u0161to samo po sebi nije ni\u0161ta lo\u0161e \u2013 ali to stvarala\u0161tvo prvenstveno ostaje u slu\u017ebi nacije kojoj taj jezik pripada.<\/p>\n

Budu\u0107i da kod nas tek za\u017eivljava svijest o bivanju svoj na svome nakon \u0161to nam je bila namjerno i silom uskra\u0107ena, ali i nesnala\u017eenjem pa nekad i nehajem nekih od nas, nije realno o\u010dekivati da se dr\u017eava Bosne adekvatno brine o svim aspektima \u017eivota svojih gra\u0111ana kako u zemlji tako i dijaspori. Usprkos tome, mnogi od onih koji su prisiljeni da rade i \u017eive u okvirima strane kulture i jezika, na ovaj ili onaj na\u010din nastoje o\u010duvati jezi\u010dku tradiciju svoje domovine. Ote\u017eavaju\u0107a okolnost s kojom sam se bar ja susreo pri radu na tome da putem prevo\u0111enja knjiga i pisanja \u010dlanaka dam svoj skroman doprinos, upravo je jezik. Nerijetko sam se na\u0161ao u situaciji da biram ili hrvatski ili srpski izgovor, ili pak neke izraze iz orijentalnih jezika kako bi eventualno naglasio bosanski karakter pisanog teksta. U tom vrtlogu promi\u0161ljanja i emocionalnih tenzija do\u0161ao sam do slijede\u0107eg zaklju\u010dka:<\/p>\n

Jezik kao medij sporazumijevanja i komunikacije treba u\u010diniti \u0161to lak\u0161im, te\u010dnijim i efikasnijim, pri tome koriste\u0107i sve potencijale svoga jezika, uzimaju\u0107i kao svoje i druga narje\u010dja na\u0161eg podneblja, pogotovu ako se poka\u017ee da su se susjedni jezici zapravo razvijali pod utjecajem bosanskog jezika i knji\u017eevnosti. Osim toga, budu\u0107i da je, na osnovu podataka koje na \u017ealost tek saznajemo, s po\u010detka dvadesetog stolje\u0107a, nasilno ukinut naziv bosanski jezik, ako nam se ne nadoknadi ogromna \u0161teta koja nam je i s te strane kao naciji nanesena \u2013 a kulturocid je po mom mi\u0161ljenju razorniji od genocida \u2013, onda bar mo\u017eemo o\u010dekivati da nam se prizna pravo da, u znak odmazde, drugima koji nastoje da zatru trag svega \u0161to je bosansko, osporimo njihovo pravo na vlastiti naziv jezika, i da smatramo njihove jezike zapravo varijantom na\u0161eg nacionalnog jezika, a i vrijedna knji\u017eevna djela nastala na tim jezicima svojim nacionalnim blagom.<\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/b>Naravno, nakon \u0161to su du\u0161mani na razne na\u010dine umnogome pogubili ili zna\u010dajno oslabili juna\u010dki i borbeni dio Bo\u0161njaka \u2013 \u0161to islamske \u0161to katoli\u010dke i pravoslavne i druge vjeroispovijesti \u2013, ali i onaj plemeniti dio ostalih na\u0161ih zemljaka i sunarodnjaka koji su uvijek bili i ostali vjerni svojoj domovini, svjestan sam da se ne mo\u017ee o\u010dekivati od velikog broja obespravljenih i nemo\u0107nih \u2013 ali ni od jednog dijela uljeza i beski\u010dmenjaka \u2013 da na bespravno agresorsko pona\u0161anje uzvratimo pravnom i pravi\u010dnom odmazdom, pa ipak duboko sam uvjeren da \u0107e nove generacije potpomognute vrijednim, hrabrim i dobronamjernim uputama i iskustvima starijih, poru\u0161iti sve ono \u0161to je nasilni\u010dki i bespravno nastalo i povratiti ugled na\u0161e vjekovne zemlje i mo\u0107ne dr\u017eave. Za sve ovo je veoma va\u017ena svijest o bogatstvu komunikacijskog medija kojega u stvari posjedujemo, ukoliko uspje\u0161no savladamo svjesno-neprijateljske i nesvjesno-prijateljske tendencije njegova osiroma\u0161ivanja. Naravno, ako spojimo bosanski sa ostalim njegovim varijantama (hrvatski, srpski) zajedno mo\u017eda ne postignemo onu \u0161irinu, bogatstvo i dinamiku takozvanih \u017eivih jezika svijeta kao \u0161to je arapski, engleski, francuski i njema\u010dki, ali to nimalo ne umanjuje ni zna\u010daj na\u0161eg jezi\u010dnog komunikacijskog prostora, niti umanjuje mogu\u0107nost da jednog dana i na\u0161 jezik postigne takav status na svjetskom nivou, ukoliko ga naravno obogatimo velikim ljudskim duhom.<\/b><\/p>\n

Pozdrav \u2013 po\u010detak komunikacije<\/b><\/center>
\nJo\u0161 jedna veoma va\u017ena i potrebna, ali naravno ne i dovoljna, komponenta uspje\u0161ne komunikacije je njen pravilan po\u010detak, a to je: srda\u010dan pozdrav. Ono \u0161to ote\u017eava taj segment uspostavljanja konstruktivne dru\u0161tvene povezanosti me\u0111u nacionalnim, etni\u010dkim i religijskim raznolikostima na\u0161eg podneblja je to da svaka zajednica ima neki svoj nacionalni ili vjerski pozdrav koji se smatra pravim i namijenjen svojim (pravim) ljudima, a drugi pozdravi su pomo\u0107ni, oficijelni i poslovni. Nerijetko sam vidio na\u0161e ljude sa razli\u010ditim svjetonazorima gdje ne znaju kako da se pozdrave. Naj\u010de\u0161\u0107e sam na\u0161ao da se pozdrav zamjenjuje pitanjima: \u201ekako ste?\u201c, \u201ekako je?\u201c, \u201e\u0161ta ima?\u201c, \u201e\u0111e si?\u201c ili ako se radi o nekom \u0161irem dru\u0161tvenom i poslovnom kontaktiranju rije\u010dima kao \u0161to je \u201epo\u0161tovani\u201c i sli\u010dno. Ovakve rije\u010di su zapravo pitanja ili izrazi koji mogu zna\u010diti bliskost i prijateljstvo, pogotovu me\u0111u ljudima koji se \u010desto vi\u0111aju, ili pak \u010dine izraz po\u0161tovanja za sve ljude s kojima se dolazi u kontakt, ali sumnjam da mogu vr\u0161iti ulogu duboko-smislenog pozdrava koji nosi dalekose\u017enu ljudsku poruku koja se\u017ee za ostvarenjem kulturno-prosvjetne komunikacije. Mnogi od nas pa i ja sam za to preporu\u010dujemo poznati pozdrav iz arapskog jezika, to jest rije\u010d selam kao nosilac univerzalne poruke mira i spokojnosti svim ljudima bez razlike. Me\u0111utim, \u010ditaju\u0107i neke ajete iz Kurana \u010casnoga stekao sam dojam da Bo\u017eija preporuka u vezi pozdrava sadr\u017ei jedno veoma osje\u0107ajno i suptilno zna\u010denje, a to je da se odmah s po\u010detka komunikacije poka\u017ee upravo srda\u010dnost i susretljivost me\u0111u ljudima, bilo da se to postigne rije\u010dju selam ili nekim drugim pozdravnim izrazom koji slu\u017ei toj svrsi, kao \u0161to je recimo zdravo. U jednom ajetu o ovome je re\u010deno:<\/b><\/p>\n

\u201eKada pozdravom nekim pozdravljeni budete, ljep\u0161im od njega otpozdravite, ili ga (istim pozdravom) uzvratite, jer Allah za sve obra\u010dun tra\u017ei.\u201c<\/i>\u00a0(Kur'an, 4:86)<\/p>\n

U drugom ajetu u vezi pozdrava je re\u010deno:
\n\u201eA kad ulazite u ku\u0107e, jedni drugima selam (mir, zdravlje i blagostanje) prizivajte, \u0161to je pozdrav od Allaha, blagoslovljen i prijatan. Tako vam Allah obja\u0161njava znamenja, da biste umovali.\u201c\u00a0<\/i>(Kur'an, 24:61)<\/p>\n

Prema tome, kada se, akobogda, udaljimo od psihoze da nas ovaj ili onaj pozdrav i nastavak komunikacije ho\u0107e pokrstiti ili potur\u010diti, i kada doista toga ne bude, pozdravljajmo i otpozdravljajmo sa iskrenom nakanom da prizivamo i poti\u010demo mir, zdravlje, bla\u017eenstvo i blagostanje za sebe i sve prisutne. Isto tako, kada spoznamo sebe i svoje prednosti i slabosti u odnosu na druge narode svijeta, u\u010dimo one jezike koji \u0107e nam pomo\u0107i da od drugih uzimamo i drugima nudimo iskustva u postizanju svjetlosti bo\u017eanske upute i visokih duhovno-moralnih vrlina \u010dovje\u010dnosti.
\nPrepreka ovakvom nepristranom, dobronamjernom i miroljubivom pristupu na na\u0161im prostorima, pod pretpostavkom da se na\u010delno pa \u010dak i verbalno ovaj savjet prihvati, naravno je konfliktno stanje koje je proizvelo mnoge du\u0161evne i tjelesne rane, od kojih je najdeblji kraj izvukao upravo na\u0161 bo\u0161nja\u010dki narod, ali i ostali narodi vjerni svojoj otad\u017ebini na na\u0161im prostorima. Osim toga, ovim ulazimo u jednu kontradiktornu situaciju, jer smo malo\u010das tra\u017eili odmazdu za agresiju i nasilje, iako se doima da, bar kod krvno bliskih naroda na\u0161eg podneblja, dakle bo\u0161nja\u010dkog, hrvatskog i srpskog nastojimo do\u0107i do pomirenja i definicije jedne progresivne, humane i po mogu\u0107nosti Bogu vjerne nacije.<\/p>\n

O\u010dito da \u0107emo u ovoj knjizi nailaziti na sve kompleksnija pitanja i rasprave. Ali, ako u praksi do\u0111emo do ove ta\u010dke onda sam uvjeren da imamo pretpostavke da nastavimo i dalje. Naravno, bez jasne predod\u017ebe kuda idemo, dalje i ne treba i\u0107i sve dok relevantne stvari u danim okolnostima dobro ne prostudiramo, shvatimo i prihvatimo. Ovo sve govori o izuzetnom zna\u010daju humanisti\u010dkih nauka kao i neophodnih osobina visoke moralnosti, budnosti, slo\u017enosti, razumijevanja, upu\u0107enosti i znanja kod elite jednog naroda. Zato \u0107u za kraj ovog dijela navesti jedno svoje, da tako ka\u017eem, vjersko-propagandno iskustvo:<\/p>\n

Kada sam 1998. bio pozvan da odr\u017eim predavanje na jednom tehni\u010dkom fakultetu u Iranu, sa iznena\u0111enjem sam rekao: pa ja sam zavr\u0161io tek prvu godinu studija! Administrator propagandnih aktivnosti mi je tu rekao: Nema veze, dovoljno je da se pojavi\u0161 pred studentima pa da oni vide da nisu sami te da ima mladih iz raznih krajeva svijeta koji su skloni vjerskim vrijednostima u ovom takozvanom dobu modernizma. A sve je to dobro djelo.<\/p>\n

Ono \u0161to sam studentima te prilike rekao, bilo je otprilike ovo:
\nZnate, ja sam ovdje do\u0161ao vi\u0161e iz po\u0161tovanja prema vama i \u017eelje da vidim va\u0161 grad i dru\u017eim se s vama, pogotovu zato \u0161to sam se i sam bavio elektronikom. Ali sada kad sam se posvetio dru\u0161tvenim ili humanisti\u010dkim naukama vidim da se i ovdje na te nauke gleda kao na ne\u0161to drugorazredno. Obi\u010dne se recimo pravni fakultet, kao i kod nas, smatra puno lak\u0161im od elektrotehni\u010dkog ili prirodno-matemati\u010dkog. Me\u0111utim, ono \u0161to sam ja iskusio s tim u vezi jest da jednu elektronsku \u0161emu mogu isprobati pa ako ne funkcioni\u0161e jednostavno je, ako se ve\u0107 ne mo\u017ee popraviti, mogu baciti i nikom ni\u0161ta. Ali u humanisti\u010dkim naukama suptilna du\u0161evna osje\u0107anja, ljubav i emocije igraju veoma va\u017enu ulogu, zato mislim da je takav pokusni pristup izuzetno problemati\u010dan, ako ne i potpuno pogre\u0161an.
\nPrema tome, iako, kao \u0161to sam rekao, imam neke ideje i teorije koje mislim da nude rje\u0161enja, ali ovo ne pi\u0161em da bih pametovao ve\u0107 da mi\u0161ljenje svoje koje mi se \u010dini korisnim sa svojim narodom i zemljacima podijelim i eventualnu uslugu u\u010dinim. Ali i da ka\u017eem da mo\u017eemo i trebamo gajiti, vjerovati i braniti grandiozne humane vrijednosti i potencijale koji u svim okolnostima, u manjoj ili ve\u0107oj mjeri ostaju u ljudskim bi\u0107ima \u2013 \u0161to mislim da je odsjaj stalne Bo\u017eije prisutnosti u \u010dovjeku \u2013 \u010dak i onda kada se bavimo samo svojim tijelom i ovim svijetom, i kada nam se \u010dini da na\u0161e ovosvjetsko znanje prevazilazi ono an\u0111eosko i bo\u017eansko, ali i onda kada nam izgleda da iza svih onih visoko-poletnih i dalekose\u017enih religijskih u\u010denja i njenih promicatelja ostaju samo tone ispraznih govora, licemjerja i nemilosrdnih srca.<\/p>\n

Na kraju, zahvalan sam Bogu Milostivom \u0161to mi je omogu\u0107io da upoznam ljude iz razli\u010ditih naroda svijeta, ali i da vi\u0161e pa\u017enje posvetim zna\u010daju i razmi\u0161ljanju o bogatstvima i talentima koji postoje u na\u0161em, ali i u ostalim narodima na\u0161eg podneblja, te da nastojim u njegovanju uzvi\u0161enih ljudskih kvaliteta, ali i da ukazujem na eventualne po\u0161asti i zaraze koje ciljaju na\u0161e uni\u0161tenje.
\nBo\u017ee! Ti si ljude u rase, plemena i narode izdijelio, ali si nas pozvao da se u dobru a ne u zlu natje\u010demo. U\u010dini da uvijek s Tobom budemo i ostanemo.<\/p>\n

Napomena: Navode iz Kur'ana \u010cosnoga prevodio sam na osnovu vlastitog poznavanja arapskog jezika. Ali ne zato \u0161to mislim da su drugi prijevodi tih ajeta neispravni, ve\u0107 zato \u0161to smatram da, ukoliko ve\u0107 pravim referencu na te ajete, trebam pokazati kako ih iz izvornog teksta razumijem.
\nUz slavu i hvalu Svevi\u0161njem Bogu, i svesrdni pozdrav i selam Njegovu Poslaniku.<\/p>\n<\/div>\n

\u00a0<\/b><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mirsad Had\u017eajli\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":88257,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[10357],"class_list":{"0":"post-88256","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora","8":"tag-mirsad-hadzajlic"},"yoast_head":"\nBo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Bo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mirsad Had\u017eajli\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-09-19T21:50:53+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2013-09-19T21:51:14+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Mirsad_Hadzajlic_01.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"200\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"142\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"30 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Bo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita\",\"datePublished\":\"2013-09-19T21:50:53+00:00\",\"dateModified\":\"2013-09-19T21:51:14+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/\"},\"wordCount\":6060,\"commentCount\":1,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Mirsad_Hadzajlic_01.jpg\",\"keywords\":[\"Mirsad Had\u017eajli\u0107\"],\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/\",\"name\":\"Bo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Mirsad_Hadzajlic_01.jpg\",\"datePublished\":\"2013-09-19T21:50:53+00:00\",\"dateModified\":\"2013-09-19T21:51:14+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Mirsad_Hadzajlic_01.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Mirsad_Hadzajlic_01.jpg\",\"width\":200,\"height\":142},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Bo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Bo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Bo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita","og_description":"Mirsad Had\u017eajli\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-09-19T21:50:53+00:00","article_modified_time":"2013-09-19T21:51:14+00:00","og_image":[{"width":200,"height":142,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Mirsad_Hadzajlic_01.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"30 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Bo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita","datePublished":"2013-09-19T21:50:53+00:00","dateModified":"2013-09-19T21:51:14+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/"},"wordCount":6060,"commentCount":1,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Mirsad_Hadzajlic_01.jpg","keywords":["Mirsad Had\u017eajli\u0107"],"articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/","name":"Bo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Mirsad_Hadzajlic_01.jpg","datePublished":"2013-09-19T21:50:53+00:00","dateModified":"2013-09-19T21:51:14+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Mirsad_Hadzajlic_01.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/Mirsad_Hadzajlic_01.jpg","width":200,"height":142},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/88256\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Bo\u0161nja\u010dka nacija i njena elita"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88256"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=88256"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88256\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/88257"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=88256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=88256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=88256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}