{"id":87548,"date":"2013-09-11T12:25:51","date_gmt":"2013-09-11T10:25:51","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=87548"},"modified":"2013-09-11T12:25:51","modified_gmt":"2013-09-11T10:25:51","slug":"uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/","title":{"rendered":"Uo\u010di popisa: “Nacionalizam i patriotizam u islamu” autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)"},"content":{"rendered":"

\"1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL\"<\/a>BiH – U vezi prethodnog izlaganja dr\u017eimo, da je ovdje podesno i potrebno progovoriti ne\u0161to i o ovom pitanju. Gore smo rekli, da su muslimani du\u017eni poklanjati punu pa\u017enju svim pitanjima, koja su od koristi i va\u017enosti za njihov narod. Ve\u0107 tim je nagovije\u0161ten pozitivan stav islama prema postavljenom pitanju.<\/strong><\/p>\n

Islam je, istina, po svojoj su\u0161tini, internacionalna vjera, vjera za sve nacije, u\u010denje i veza, koji prelaze granice nacija i koji nalaze i okupljaju svoje pripadnike, sljedbenike, iz svih naroda svijeta. Tako islam zapravo izgra\u0111uje \u0161iru, nadnacionalnu zajednicu, koja bi se mogla nazvat islamski ili Bo\u017eiji narod, a to zna\u010di narod humanosti, pravde i pobo\u017enosti, narod koji nije vezan za neku odre\u0111enu naciju ili domovinu na zemlji, koji dakle nema svoje ograni\u010dene domovine ili nacije jer pripada svim nacijama i njihovim domovinama. Zato se islam ne mo\u017ee poistovje\u010divati ni sa jednom nacijom, naprimjer arapskom, ili kojom drugom; pa se teoretski, ne bi moglo re\u0107i, da Arap ili Tur\u010din ne mo\u017ee biti ko nije musliman; ili kod nas, da ne mo\u017ee biti Bo\u0161njak, ko nije tako\u0111er musliman. Istina, islam je uni\u0161ao u sastav nacionalnh kultura svih islamskih naroda i ostavio svoj jak pe\u010dat u njihovom nacionalizmu, tako da se taj pe\u010dat ne mo\u017ee iz njih izbrisati.<\/p>\n

Iz toga \u0161to smo rekli, da je islam internacionalan mogao bi neko pomisliti, da je islam ravnodu\u0161an i nezainteresovan, kad je rije\u010d o naciji, ili da je \u010dak protivnik nacije i nacionalizma. Bilo je islamskih pisaca, a ima ih i danas, koji su mislili i pisali, da islam bri\u0161e sve nacionalne oznake i nacionalne posebnosti. Za dokaz tome slu\u017ee se poznatim rije\u010dima Muhammeda alejhisselama, koja je on izrekao prilikom svog posljednjeg had\u017ea, kada je rekao: \u201cArap nema prednosti nad Nearapom, niti Nearap nad Arapom, osim po svojoj pobo\u017enosti i moralnim vrednotama.\u201d Zna se i to \u2013 ka\u017eu oni \u2013 da je rekao za svog pobo\u017enog i plemenitog savremenika i u\u010denika (sahiba) Selmana, koji je ina\u010de bio Perzijanac po narodnosti: \u201cSelman je \u010dlan moga doma.\u201d \u2013 Tako mi\u0161ljenje bilo bi sasvim pogre\u0161no. Naprotiv, islam ima sasvim odre\u0111en i pozitivan stav prema nacionalizmu i nacionalnom pitanju. On samo tra\u017ei da se taj pojam pravilno i kulturno tuma\u010di, da se pri njegovom tuma\u010denju ne \u010dine zablude da se isti ne zloupotrebljava u razne nekulturne svrhe. Naime, ne mo\u017ee niko osporiti \u010dinjenicu, da u tuma\u010denju pojma nacionalizma \u010desto ima nastranosti, isklju\u010divosti i pretjerivanja. To je onda, ako se postavi i usvoji teorija, da je nacionalnost najve\u0107a ljudska vrijednost, najve\u0107e dobro, koje stoji iznad vjere i etike, dobro kome se mora sve \u017ertvovati i u \u010dijoj slu\u017ebi treba odobriti i opravdati svaku nepravdu, nasilje i zlo\u010din. Kad se, dakle, uspostavlja i progla\u0161ava egoizam i kult nacije, kojoj se pridaje zna\u010denje samostalnog bi\u0107a, kao \u0161to je \u010dinio nacifa\u0161izam (Hitler u Njema\u010dkoj, Musolini u Italiji i drugi manji fa\u0161isti\u010dki pokreti po njihovom uzoru), prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Kad je, dakle, nacija sama po sebi uzeta kao vrhunski cilj, krajnji smisao i svrha cjelokupne dru\u0161tvene i kulturne djelatnosti.<\/p>\n

Takav nacionalizam vodi bezobzirnu, divlja\u010dki uni\u0161tavaju\u0107u borbu za pod\u010dinjavanje drugih nacija i u toj borbi nemilosrdno gazi i uni\u0161tava sva dobra, pa i \u017eivote drugih naroda, a \u010desto i svog vlastitog naroda, bilo neposredno ili posredno. To pod\u010dinjavanje drugih naroda mo\u017ee biti u vidu otimanja i prisvajanja tu\u0111eg teritorija ili tu\u0111ih dobara, kao i u vidu nastojanja da se nekom drugom narodu negira ili uni\u0161ti njegova kultura, ekonomija, politi\u010dka ili nacionalna samostalnost u svrhu nametanja svoje kulture, ekonomije i politike, ili \u010dak u svrhu svoje nacionalnosti, apsorbuju\u0107i doti\u010dni narod u sebe. Pri tom je sasvim svejedno, da li se to sve \u010dini javno i otvoreno, ili prikriveno, pod raznim parolama. To je fanatizam u nacionalizmu, fanatizam i pretjerivanje, koji navode na ugnjetavanje drugih i na uni\u0161tavanje tu\u0111ih vrijednosti, dakle na postupke protiv prirodnih prava i dostojanstva \u010dovjeka, \u0161to u stvari poni\u017eava i same po\u010dinitelje. Nacionalizam u takvom obliku postaje izvor trvenja i mr\u017enje me\u0111u narodima, a time i izvor zla za sve.<\/p>\n

Islam ne samo da ne prihva\u0107a tako shva\u0107en nacionalizam, nego ga izri\u010dito i strogo osu\u0111uje. Takav ekstremni nacionalizam u islamskoj literaturi nosi arapski naziv asabijjet ( \u0627\u0644\u0639\u0635\u0628\u064a\u0629 ). U jednom hadisu Muhammed alejhisselam ka\u017ee: \u201cKo pogine pod zastavom se zaslijepljenog nacionalizma (asabijjeta) ili poma\u017eu\u0107i isti, taj je umro barbarskom (neislamskom) smr\u0107u\u201d. U drugom jednom hadisu on ka\u017ee: \u201cNije na\u0161, ko propagira isklju\u010divi nacionalizam.\u201d ( \u0644\u064a\u0633 \u0645\u0646\u0627 \u0645\u0646 \u062f\u0639\u0627 \u0628\u0639\u0635\u0628\u064a\u0629 ). To bi u stvari bila mr\u017enja i rasna diskriminacija prema drugim narodima.<\/p>\n

Islam osu\u0111uje takav isklju\u010divi nacionalizam, jer je islam protiv svakog pretjerivanja, isklju\u010divosti, netrpeljivosti, a pogotovo protiv svakog ugnjetavanja, nasilja i nepravde, bilo prema svom, bilo prema nekom drugom narodu, iz ma kakvih razloga, ili u ma kakve svrhe. Tako je negiranje ili ga\u017eenje tu\u0111eg prava i slobode, naprimjer slobode vjere, savjesti i uvjerenja iz ideolo\u0161kih razloga i pobuda, osu\u0111eno i nedopustivo po islamskom shvatanju, kao i iz nacionalisti\u010dkih razloga. Islam je u tome potpuno dosljedan, pa zabranjuje nasilje i onda, kad bi ono bilo u njegovom interesu, nasilje prema drugima u njegovu korist. Poznato je \u2013 iako dovoljno nepriznato i u svijetu nezapa\u017eeno \u2013 veliko kur'ansko na\u010delo:<\/p>\n

\u0644\u0627 \u0627\u0643\u0631\u0627\u0647 \u0641\u064a \u0627\u0644\u062f\u064a\u0646<\/p>\n

Nema nasilja u vjeri! (El-Bekare, 256)<\/p>\n

Nacionalizam, dakle, koji bi bio sam sebi ideal, ideal iznad vjere i etike, nema mjesta u islamu. Naprotiv, on mora biti ure\u0111en oplemenjen vjerom i etikom, koje su glavne i vrhunske vrijednosti za \u010dovjeka. U tom smislu imaju se shvatiti i gore navedene Muhammedove, Alejhisselam rije\u010di, \u0161to ih je zrekao prilikom svog posljedjeg had\u017ea, kao i one o Selmanu. Njima se u stvari samo odbacuje rasna diskriminacija i nacionalna netrpeljivost.<\/p>\n

Pravilno pak shva\u0107en nacionalizam, tj. nacionalizam koji je plemenit, human, zdrav, koji podsti\u010de na pozitivan rad za napredak i slobodu svoga naroda, bez nepravde, nasilja i nano\u0161enja \u0161tete drugim narodima, \u2013 islam ne osu\u0111uje, nego ga priznaje i cijeni. U uskoj vezi sa nacijom je i pojam domovina, jer je to mjesto, odnosno zemlja, gdje stanuje nacija, ili jedan narod. Islam uva\u017eava naciju kao i domovinu, smatraju\u0107i da one predstavljaju stvarnost i vrijednost, koje su ljudima potrebne, da bi sebi osigurali i ostvarili slobodan \u017eivot, rast i procvat, da bi se mogli osjetiti sigurnim i \u010dvrstim na jednom pogodnom i \u010dvrstom tlu pod nogama. Nacija i domovina treba ljudima da pru\u017ee pa\u017enju i mnoga druga dobra u kojima \u0107e osjetiti sigurnost i za\u0161ti\u0107enost od sva\u010dijeg pritiska i nepravde i u kojima \u0107e se razviti njihova li\u010dna sloboda, smjelost i stvarala\u010dka sposobnost, tako da sa voljom i rado\u0161\u0107u i sami pru\u017eaju pomo\u0107 i za\u0161titu drugima. Domovina i narod, uza sve one vrijednosti i dobra koja treba da nose u sebi i pri sebi, omogu\u0107avaju \u010dovjeku pojedincu svestran slobodni razvitak. Otuda je ljubav prema svojoj domovini i naciji po islamu priznata ljudska i va\u017ena vjerska vrlina. To je patriotizam, koji islam uva\u017eava i podr\u017eava.<\/p>\n

Musliman treba uvjek da ima pun osje\u0107aj solidarnosti i smisao za iskrenu saradnju sa svojim narodom, na svim poljima op\u0107enarodnih interesa. Isto tako, on \u0107e u sebi razvijati prirodni i plemeniti ljudski osje\u0107aj ljubavi prema svojoj domovini. Tako \u0107e on biti usko povezan sa svojim narodom i potpuno utkan u njeg, naro\u010dito u pitanjima njegova \u017eivota, napretka i sudbine. Na taj na\u010din \u0107e muslimani svakog naroda izgra\u0111ivati svoju vlastitu islamsku stvarnost, u kojoj \u0107e biti ugra\u0111ene islamske istine i principi, a njihova stvarnost uskla\u0111eno ugra\u0111ena u op\u0107u narodnu stvarnost. Ili, drugim rije\u010dima, svaki islamski narod \u0107e obra\u0111ivati i svojoj javnosti pru\u017eati islam u njegovom najbolje opremljenom doma\u0107em izdanju. Koliko je jedan narod duhovno zdrav, svjestan i kulturan, toliko je njegova obrada i primjena ja\u010da i bolja. Islam je vjera zdravih duhova i pozitivnih snaga. Zato su zdrave nacije najbolji nosioci i \u010duvari islama. Duhovno oboljeli, mlitavi, truhli i primitivni narodi slabi su muslimani, pa makar imali najstariju islamsku tradiciju. Zato se u takve narode ne valja ugledati, pa ma ko oni bili, nego na osnovu i prema nivou doma\u0107ih duhovnih i moralnih vrijednost dati vlastitu doma\u0107u obradu islama. Islam, dakle, treba da bude nacionalna religija svakog islamskog naroda, a da pri tom ne \u010dine ma kakva odstupanja od njegovih principa, njegova duha i njegovih utvr\u0111enih va\u017enijih propisa (feraid). Tako \u0107e islamska stvarnost svakog islamskog naroda biti uskla\u0111eno ugra\u0111ena i u op\u0107u islamsku stvarnost u svijetu, kaoi u dru\u0161tvenu stvarnost doti\u010dnog naroda. To sve tako\u0111er spada u njegov nacionalizam i patriotizam.<\/p>\n

Svaki, dakle, islamski narod treba da ide svojim koracima naprijed na podru\u010dju religiozne kulture, kao i na drugim podru\u010djima. U tom pogledu mnogobrojni islamski narodi trebalo bi da se natje\u010du me\u0111usobno, koji \u0107e razviti ve\u0107u religioznu kulturu i islamsku prosvjetu, sara\u0111uju\u0107i pri tome me\u0111usobno i poma\u017eu\u0107i jedni druge.<\/p>\n

\u0648\u062a\u0639\u0627\u0648\u0646\u0648\u0627 \u0627\u0644\u0628\u0631\u0651 \u0648\u0627\u0644\u062a\u0642\u0648\u0649 \u0648\u0644\u0627 \u062a\u0639\u0627\u0648\u0646\u0648\u0627 \u0639\u0644\u0649 \u0627\u0644\u0627\u062b\u0645 \u0648\u0627\u0644\u0639\u062f\u0648\u0627\u0646<\/p>\n

Potpoma\u017eite se me\u0111usobno u dobru i pobo\u017enosti, a nemojte jedni druge pomagati u grijehu i nasilju! (El-Maide, 2);<\/p>\n

\u0641\u0627\u0633\u062a\u0628\u0642\u0648\u0627 \u0627\u0644\u062e\u064a\u0631\u0627\u062a<\/p>\n

Natje\u010dite se u dobrim djelima! (El-Bekare, 148.)<\/p>\n

Islam je narodna vjera svakog naroda, a muslimani dobri patriote svoje domovine. U skladu sa tim, islam naro\u010dito zagovara i preporu\u010duje ljudske i prijateljske odnose sa svojim sugra\u0111anima i drugih vjera ili ideologija. Dobar musliman nema i ne smije imati mr\u017enje prema drugima. On svoju religioznost i postojanost u vjeri ne zasniva na mr\u017enji ni prema kome, nego se ispoljava kao musliman kroz svoje vlastito \u010dvrsto uvjerenje, kroz svoju pobo\u017enost, kroz svoj islamski moral i kroz svoja dobra djela, kao i kroz trpeljivost prema drugima. To je va\u017ena zna\u010dajka i uspjeh islamskog u\u010denja u tom pogledu, \u0161to u svoju su\u0161tinu ne unosi elemente mr\u017enje i netrpeljivosti prema drugima, niti daje podstreka za proganjanje ma koga zbog njegove ideologije i vjere. To islamu daje prednost mimo mnoge savremene religije, pa i dru\u0161tvene i filozofske ideologije, koje \u010desto afirmaciju svoga postojanja, afirmaciju samih sebe pola\u017eu na mr\u017enji i proganjanju drugih, kao svoje glavne elemente. Takav pak osnovni, idejni stav islama u ovom delikatnom pitanju va\u017ean je uslov gra\u0111anske solidarnosti i prijateljstva, koji su opet osnov zdrave dr\u017eavne i politi\u010dke zajednice. To sve predstavlja islamski pogled na patriotizam i nacionalizam koji je, kako vidimo, sasvim jasan, odre\u0111en i pozitivan.<\/p>\n

Muslimani vole i treba da vole svoju domovinu i onda, kad je mnogo \u0161ta u njoj nesre\u0111eno i slabo, kad mnogo \u0161ta treba popravljati lije\u010diti i \u017ealiti, kad su dani i \u017eivot u njoj ledeni i gorki, kad ih, mo\u017eda, \u0161iba bi\u010d ne\u010dije nepravde i nasilja. I u takvim prilikama, oni \u0107e dobro razlikovati domovinu i svoj narod i du\u017enu ljubav prema njima, od svih onih lo\u0161ih pojava i postupaka, koji su nemili, nepravedni i bolni. Samu nepravdu, nasilje, kao i lo\u0161adjela uop\u0107e musliman mrzi i sa odvratno\u0161\u0107u na njih gleda \u017eale\u0107i one koji ih \u010dine i rade\u0107i, koliko mo\u017ee na njihovom ozdravljenju od takvih bolesti i mana.<\/p>\n

Poznat je op\u0107i islamski pogled na ljudsko dru\u0161tvo, po kome Bog stvori razli\u010dite narode i plemena, da bi se ljudi, kroz tu razli\u010ditost, raspoznavali, upoznavali i me\u0111usobno sara\u0111ivali i pomagali jedni druge. Allah, d\u017e.\u0161., o tom u Kur'anu ka\u017ee:<\/p>\n

\u2026\u0648\u062c\u0639\u0644\u0646\u0627\u0643\u0645 \u0634\u0639\u0648\u0628\u064b\u0627 \u0648\u0642\u0628\u0627\u0626\u0644\u064e \u0644\u062a\u0639\u0627\u0631\u0641\u0648\u0627<\/p>\n

\u2026i razdijelili smo vas na narode i plemena, da se me\u0111usobno raspoznajete i upoznajete. (Hud\u017eurat, 12.)<\/p>\n

U tom smislu su i ajeti (re\u010denice Kur'ana), u kojima se neki Bo\u017eiji poslanici nazivaju \u201cbra\u0107om\u201d svog nevjernog naroda:<\/p>\n

\u0648\u0627\u0644\u0649 \u0639\u0627\u062f\u064d \u0627\u062e\u0627\u0647\u0645 \u0647\u0648\u062f\u0627\u2026<\/p>\n

Narodu Ad poslasmo njihovog brata Huda\u2026, \u2013 tj. njihovog brata po nacionalnosti. (Hud, 50.)<\/p>\n

Tako se isto ka\u017ee za Bo\u017eije poslanike Saliha i \u0160uajba (v. isto sure, 61 i 84). Po islamskom shvatanju nacionalizam i patriotizam nisu nikakve prolazne pojave ili vrijednosti koje \u0107e biti pre\u017eivljene, nego trajne komponente ljudskog \u017eivota. Mnogi pisci, kad \u017eele navesti dokaz iz islamskog u\u010denja o stavu islama u pitanju patriotizma, navode poznatu izreku, koja se pripisuje Muhamedu alejhisselamu, a koja glasi:<\/p>\n

\u062d\u0628 \u0627\u0644\u0648\u0637\u0646 \u0645\u0646 \u0627\u0644\u0627\u064a\u0645\u0627\u0646.<\/p>\n

\u201cLjubiti svoju domovinu vjerska je vrlina.\u201d Me\u0111utim, iako je smisao ovog hadisa uzet u najboljem pozitivnom tuma\u010denju, ispravan po islamskom u\u010denju, mi se ipak tim hadisom ne mo\u017eemo slu\u017eiti kao dokazom jer isti, prema ocjeni kriti\u010dara hadisa (muhaddisa), nema vrijednosti, po\u0161to je patvoren (mevdu\u2018). No, pozitivan stav islama prema patriotizmu ima svoje druge, sigurne dokaze.<\/p>\n

Iz Kur'ana se razumi, da je borba za svoju slobodu i domovinu, pravedna i krijeposna stvar. U suri El-Bekare, ajet 246, navodi se, kako su sljedbenici jedne ranije vjere prije islama, rekli svom poslaniku (pejgamberu):<\/p>\n

\u0642\u0627\u0644\u0648\u0627 \u0648\u0645\u0627 \u0644\u0646\u0627 \u0623\u0644\u0627\u0651 \u0646\u0642\u0627\u062a\u0644 \u0641\u064a \u0633\u0628\u064a\u0644 \u0627\u0644\u0644\u0647 \u0648\u0642\u062f \u0623\u062e\u0631\u062c\u0646\u0627 \u0645\u0646 \u062f\u064a\u0627\u0631\u0646\u0627 \u0648\u0627\u0628\u0646\u0627\u0626\u0646\u0627.<\/p>\n

\u2026Kako i za\u0161to se mi ne bi borili u ime Boga, kad smo protjerani iz svoje domovine i rastavljeni od svoje djece! (El-Bekara, 246.)<\/p>\n

Kada su poslije, na poziv svog pejgambera da po\u0111u u borbu, i pored gornje zadane rije\u010di \u2013 bje\u017eali od borbe, Allah im je uputio te\u017eak prigovor:<\/p>\n

\u0641\u0644\u0645\u0627 \u0643\u062a\u0628 \u0639\u0644\u064a\u0647\u0645 \u0627\u0644\u0642\u062a\u0627\u0644\u064f \u062a\u0648\u0644\u0651\u0648\u0627 \u0627\u0644\u0627\u0651 \u0642\u0644\u064a\u0644\u0627 \u0645\u0646\u0647\u0645 \u0648\u0627\u0644\u0644\u0647 \u0639\u0644\u064a\u0645 \u0628\u0627\u0644\u0638\u0627\u0644\u0645\u064a\u0646<\/p>\n

Kad im se propisa i stavi u du\u017enost borba, okrenu\u0161e le\u0111a i odusta\u0161e od borbe osim malog broja njih, \u2013 ali Bog savr\u0161eno poznaje sve grije\u0161nike.<\/p>\n

Iz gornjih rije\u010di Kur'ana, kao i iz islamskog u\u010denja uop\u0107e, razumi se, da borba za slobodu domovine uvijek uklju\u010duje i borbu za slobodu vjere i druga ljudska i gra\u0111anska prava.<\/p>\n

Muslimanima je po Kur'anu zabranjeno, da odr\u017eavaju prijateljstvo i saradnju sa onim ljudima, neprijateljima, koji bi ih progonili i protiv njih se borili zbog njihove vjere islama i koji bi ih istjerali iz njihove domovine. O tom se govori u suri El- Mumtehane, 9:<\/p>\n

\u0627\u0646\u0645\u0627 \u064a\u0646\u0647\u0627\u0643\u0645 \u0627\u0644\u0644\u0647 \u0639\u0646 \u0627\u0644\u0630\u064a\u0646 \u0642\u0627\u062a\u0644\u0648\u0643\u0645 \u0641\u064a \u0627\u0644\u062f\u064a\u0646 \u0648\u0627\u062e\u0631\u062c\u0648\u0643\u0645 \u0645\u0646 \u062f\u064a\u0627\u0631\u0643\u0645<\/p>\n

\u0648\u0638\u0627\u0647\u0631\u0648\u0627 \u0639\u0644\u0649 \u0627\u062e\u0631\u0627\u062c\u0643\u0645 \u0627\u0646 \u062a\u0648\u0644\u0651\u0648\u0647\u0645 \u0648\u0645\u0646 \u064a\u062a\u0648\u0644\u0651\u0647\u0645 \u0641\u0627\u0648\u0644\u0626\u0643 \u0647\u0645 \u0627\u0644\u0638\u0627\u0644\u0645\u0648\u0646<\/p>\n

Allah vama samo zabranjuje, da uzimate za prijatelje one, koji se protiv vas bore iz vjerskih razloga i koji vas izbacuju iz va\u0161e domovine ili na bilo koji na\u010din poma\u017eu to izbacivanje. Oni koji sa takvim odr\u017eavaju prijateljstvo, grije\u0161nici su prema sebi. (El-Mumtehane, 9.)<\/p>\n

U mnogim hadisima govori se o poginulim borcima za odbranu domovine i isti\u010de se, da ih \u010deka velika nagrada od Boga, d\u017eennet, jer su oni mu\u010denici (\u0161ehidi). Tako se u nekim hadisima ka\u017ee:<\/p>\n

\u0645\u0646 \u0642\u064f\u062a\u0650\u0644\u064e \u062f\u0648\u0646 \u0645\u0627\u0644\u0647 \u0641\u0647\u0648 \u0634\u0647\u064a\u062f\u064c \u0648\u0645\u0646 \u0642\u062a\u0644 \u062f\u0648\u0646 \u0646\u0641\u0633\u0647 \u0641\u0647\u0648 \u0634\u0647\u064a\u062f \u0648\u0645\u0646 \u0642\u062a\u0644<\/p>\n

\u062f\u0648\u0646 \u0627\u062e\u064a\u0647 \u0641\u0647\u0648 \u0634\u0647\u064a\u062f \u0648\u0645\u0646 \u0642\u062a\u0644 \u062f\u0648\u0646 \u062c\u0627\u0631\u0647 \u0641\u0647\u0648 \u0634\u0647\u064a\u062f \u0648\u0627\u0644\u0622\u0645\u0631 \u0628\u0627\u0644\u0645\u0639\u0631\u0648\u0641<\/p>\n

\u0648\u0627\u0644\u0646\u0627\u0647\u0649 \u0639\u0646 \u0627\u0644\u0645\u0646\u0643\u0631 \u0641\u0647\u0648 \u0634\u0647\u064a\u062f.<\/p>\n

\u201cKo pogine u odbrani svog imetka, on je \u0161ehid; ko pogine brane\u0107i svoj \u017eivot, on je \u0161ehid; ko pogine u odbrani svoga brata, on je \u0161ehid; ko pogine brane\u0107i svoga susjeda, on je \u0161ehid; ko pogine propovijedaju\u0107i pravu vjeru, istinu i moral, on je \u0161ehid.\u201d<\/p>\n

\u0648\u0645\u0646 \u0642\u064f\u062a\u0650\u0644\u064e \u062f\u0648\u0646 \u0627\u0647\u0644\u0647 \u0641\u0647\u0648 \u0634\u0647\u064a\u062f.<\/p>\n

\u201cKo pogine brane\u0107i svoju porodicu, on je \u0161ehid.\u201d<\/p>\n

\u0645\u0646 \u0645\u0627\u062a \u0645\u0631\u0627\u0628\u0637\u064b\u0627 \u0645\u0627\u062a \u0634\u0647\u064a\u062f\u064b\u0627.<\/p>\n

\u201cKo umre \u010duvaju\u0107i granicu, umro je kao \u0161ehid.\u201d<\/p>\n

\u0645\u0646 \u0642\u064f\u062a\u0650\u0644\u064e \u062f\u0648\u0646 \u0645\u064e\u0638\u0652\u0644\u0645\u0629 \u0641\u0647\u0648 \u0634\u0647\u064a\u062f\u064c.<\/p>\n

\u201cKo pogine bore\u0107i se protiv bilo kakva nasilja i nepravde, on je \u0161ehid.\u201d<\/p>\n

\u0646\u0639\u0645 \u0627\u0644\u0645\u064a\u062a\u0629 \u0627\u0646 \u064a\u0645\u0648\u062a \u0627\u0644\u0631\u062c\u0644\u064f \u062f\u0648\u0646 \u062d\u0642\u0651\u0647!<\/p>\n

\u201cDivna li je smrt, da \u010dovjek umre, brane\u0107i svoja prava!\u201d<\/p>\n

\u0645\u0648\u062a \u0627\u0644\u0631\u062c\u0644 \u0641\u064a \u0627\u0644\u063a\u0631\u0628\u0629 \u0634\u0647\u0627\u062f\u0629 \u0648\u0627\u0630\u0627 \u0627\u062d\u062a\u0636\u0631 \u0641\u0631\u0645\u0649 \u0628\u0628\u0635\u0631\u0647 \u0639\u0646 \u0639\u064a\u0646\u0647 \u0648\u0639\u0646<\/p>\n

\u064a\u0633\u0627\u0631\u0647 \u0641\u0644\u0645 \u064a\u0631 \u0627\u0644\u0627\u0651 \u063a\u0631\u064a\u0628\u064b\u0627 \u0648\u0630\u0643\u0631 \u0627\u0647\u0644\u0647 \u0648\u0648\u0644\u062f\u0647 \u0648\u062a\u0646\u0641\u0633 \u0641\u0644\u0647 \u0628\u0643\u0644\u0651 \u0646\u064e\u0641\u064e\u0633\u064d \u064a\u062a\u0646\u0641\u0651\u0633<\/p>\n

\u0628\u0647 \u064a\u0645\u062d\u0648 \u0627\u0644\u0651\u0647\u0644 \u0628\u0647 \u0627\u0644\u0641\u064a \u0627\u0644\u0641 \u0633\u064a\u0626\u0629.<\/p>\n

\u201cSmrt u tu\u0111ini je jedna vrsta mu\u010deni\u0161tva, \u0161ehadet. Kad takav samrtnik baci pogled desno i lijevo od sebe, pa vidi samo strance, sjeti se svojih i uzdahne, \u2013 za svaki taj njegov uzdah i bol Bog \u0107e mu dati veliku nagradu.\u201d<\/p>\n

Gornji hadisi navedeni su prema djelu Kenzul-ummal (v. \u0643\u0646\u0632\u0627\u0644\u0639\u0645\u0627\u0644 \u0641\u064a \u0633\u0646\u0646 \u0627\u0644\u0627\u0642\u0648\u0627\u0644 \u0648\u0627\u0644\u0627\u0641\u0639\u0627\u0644 , sv. II, str. 282-284, Hajdarabad, 1312\/1894).<\/p>\n

Zna\u010dajan je u tom pogledu i hadis, u kom se ka\u017ee:<\/p>\n

\u062e\u064a\u0631\u0643\u0645 \u0627\u0644\u0645\u062f\u0627\u0641\u0650\u0639\u064f \u0639\u0646 \u0639\u0634\u064a\u0631\u062a\u0650\u0647 \u0645\u0627 \u0644\u0645 \u064a\u0623\u062b\u0645<\/p>\n

\u201cU najbolje ljude me\u0111u vama spada i onaj, koji se bori za svoje pleme, rod, \u2013 ako u toj borbi ne po\u010dini kakav grijeh ili zlo\u010din.\u201d<\/p>\n

Hadis je naveo Ebu Davud u svojoj zbirci Sunen, a od njega je prenio \u2018Abdur-reuf El-Munavi, umro 1031\/1621, u svojoj zbirci Kunuzu-l-hakaik fi hadisi hajri-l-hala'ik \u2013 \u0643\u0646\u0632 \u0627\u0644\u062d\u0642\u0627\u0626\u0642 \u0641\u064a \u062d\u062f\u064a\u062b \u062e\u064a\u0631.\u0627\u0644\u062e\u0644\u0627\u0626\u0642<\/p>\n

U drugoj verziji taj hadis glasi:<\/p>\n

\u062e\u064a\u0631\u064f \u0627\u0644\u0642\u0648\u0645\u0650 \u0627\u0644\u0645\u062f\u0627\u0641\u0650\u0639\u064f \u0639\u0646 \u0642\u0648\u0645\u0647 \u0645\u0627 \u0644\u0645 \u064a\u0623\u062b\u0645.<\/p>\n

\u201cNajbolji \u010dovjek jednog islamskog naroda je onaj \u010dovjek, koji se bori za svoj narod ako pri tom ne zgrije\u0161i ili ne po\u010dini zlo\u010din.\u201d<\/p>\n

Zna se, da su prvi muslimani, Alejhisselamovi u\u010denici ashabi, koji su napustili svoj grad Mekku i pre\u0161li u Medinu poslije te seobe (hid\u017ere) nosili i trpili jako osje\u0107aje \u010de\u017enje za svojim rodnim gradom. Toga je bilo i kod samog Alejhisselama. Poznati su Bilalovi stihovi, koje je on \u010desto ponavljao, a koji su odisali takvom \u010de\u017enjom:<\/p>\n

\u0627\u0644\u0627 \u0644\u064a\u062a \u0634\u0639\u0631\u0649 \u0647\u0644 \u0627\u0628\u064a\u062a\u0646\u0651 \u0644\u064a\u0644\u0629\u064b \u0628\u0648\u0627\u062f \u0648\u062d\u0648\u0644\u0649 \u0627\u0650\u0630\u062e\u0650\u0631\u064c \u0648\u062c\u0644\u064a\u0644 \u0648\u0647\u0644 \u0627\u0631\u062f\u0646 \u064a\u0648\u0645\u064b\u0627<\/p>\n

\u0645\u064a\u0627\u0647 \u0645\u062c\u0646\u0651\u0629\u064d \u0648\u0647\u0644 \u064a\u0628\u062f\u064f\u0648\u064e\u0646 \u0644\u064a \u0634\u0627\u0645\u0629 \u0648\u0637\u0641\u064a\u0644\u061f!<\/p>\n

\u201c\u017delio bih znati, da li \u0107u zaista jo\u0161 ikada zaspati u dolini Mekke, usred mirisnog bilja izhira i d\u017eelila; da li \u0107u ikada do\u0107i i napiti se vode sa vrela Mid\u017eenne u blizini Mekke i da li \u0107u ikada ugledati brda kod Mekke, \u0160ame i Tafil?!\u201d Kad je Muhammed alejhisselam primjetio ovaku nostalgiju kod mnogih svojih drugova muhad\u017eira, molio je Boga:<\/p>\n

\u0627\u0644\u0644\u0651\u0647\u0645 \u062d\u0628\u0650\u0651\u0628\u0652 \u0627\u0644\u064a\u0646\u0627 \u0627\u0644\u0645\u062f\u064a\u0646\u0629\u064e \u0643\u0645\u0627 \u062d\u064e\u0628\u064e\u0651\u0628\u0652\u062a \u0627\u0644\u064a\u0646\u0627 \u0645\u0643\u0629\u064e.<\/p>\n

\u201cBo\u017ee, u\u010dini nam Medinu milom i ugodnom, kao \u0161to si nam u\u010dinio takvom Mekku!\u201d<\/p>\n

U islamskoj literaturi ima dosta lijepih misli i sastava o ljubavi prema domovini. Tako jedan arapski pjesnik ka\u017ee:<\/p>\n

\u0628\u0644\u0627\u062f\u0649 \u0648\u0627\u0646 \u062c\u0627\u0631\u062a\u0652 \u0639\u0644\u0649\u0651 \u0639\u0632\u064a\u0632\u0629\u064c \u0648\u0644\u0648 \u0627\u064e\u0646\u0651\u0646\u0649 \u0627\u0639\u0631\u0649 \u0628\u0647\u0627 \u0648\u0627\u062c\u0648\u0639\u064f.<\/p>\n

\u201cMoja domovina mi je velika i sveta, pa makar mi nekad i nepravdu u\u010dinila, makar ja u njoj ponekad trpio golotinju i glad.\u201d<\/p>\n

To su sve velike misli, kojima se muslimani napajaju u svom patriotizmu.<\/p>\n

Islam je, dakle, uvijek narodna vjera, a musliman je patriota po u\u010denju svoje vjere. Ako se ne mo\u017ee re\u0107i da je dobar nacionalista i patriota jedne zemlje samo dobar musliman, \u2013 ono se sigurno mo\u017ee re\u0107i da je svaki dobar, svjestan i savjestan musliman uvijek dobar patriota. Ali, uza sve to, on \u0107e u isto vrijeme biti i ostati i dobar vjernik.<\/p>\n

To zna\u010di, nikada ne\u0107e o\u0161tetiti svoju domovinu i svoj narod, \u201cza ra\u010dun\u201d ili \u201cu korist\u201d svoje vjere, niti \u0107e o\u0161tetiti i poniziti svoju vjeru i svoj ljudski moral \u201cza ra\u010dun i u korist\u201d domovine i naroda. To je zato, \u0161to musliman nikada ne\u0107e dozvoliti ni prihvatiti dilemu: ili vjera, ili svoj narod i domovina. On zna i svjestan je, da je takva dilema opasna neistina, koju bi mogli podmetnuti i postavljati samo zlonamjerni ljudi, ili oni, koji totalno ne poznaju islam.<\/p>\n

Do stvarnog sukoba izme\u0111u \u010dovjekove domovine i njegove vjere islama ne\u0107e i ne mo\u017ee nikada do\u0107i, ako stvar svako i svugdje pravilno postavlja. Nacionalizam i patriotizam shva\u0107eni i tuma\u010deni pravilno i nau\u010dno uvijek uklju\u010duju slobodan duhovni i vjerski razvitak gra\u0111ana, kao i \u010duvanja pozitivnih tekovina tradicije uop\u0107e.<\/p>\n

 <\/p>\n

Samo u ne\u010dijim neosnovanim nezdravim, konfuznim i tendencioznim mislima, kombinacijama i planovima mo\u017ee se umjetno iskonstruisati i stvarati sukob izme\u0111u domovine jednog muslimana i njegove vjere. No, on takav sukob, kako rekosmo, ne\u0107e nikada prihvatiti, niti usvojiti takvu dilemu. To zna\u010di, ako bi musliman, kao musliman, i njegova vjera islam bili napadnuti i proganjani, otvoreno ili prikriveno, u jednom narodu, \u2013 \u0161to se mo\u017ee desiti, \u2013 onda \u0107e on dobro znati i biti svjestan toga, da to nije sukob njegove domovine i njegova naroda sa njegovom vjerom, \u2013 nego nasilje i nepravda napada\u010da. U slu\u010daju takvog nepravednog i neopravdanog napada na islamsku zajednicu, islam ili pojedine muslimane, u slu\u010daju gonjenja i pritiska, muslimani \u0107e se, razumije se, braniti svim pravnim, zakonskim i moralnim sredstvima \u2013 jer je to njihovo prirodno ljudsko, zakonsko i moralno pravo, priznato u svakoj ljudskoj kulturnoj i pravnoj zajednici na svijetu. No ta odbrana ne\u0107e i ne smije nikada do\u0107i u sukob i protuslovlje sa najva\u017enijim vrednotama i interesima domovine i naroda, sa op\u0107enarodnom slobodom i nezavisnosti domovine. Nesporazuma, zategutnosti, raznih sporova i problema mo\u017ee biti u svakom narodu, ali interesi domovine uvijek ostaju i moraju ostati iznad svih ljudskih svakidanjih sporova i problema. Musliman \u0107e, dakle, uvijek sebe potvrditi i dokazati da je dobar vjernik i dobar patriota. On zna, da je domovina majka njegova \u017eivota, opstanka i napretka na ovoj zemlji, a vjera mu je du\u0161a svega toga. Za pravilan ljudski i islamski \u017eivot potrebno je obadvoje. Toga valja da je svjestan svaki musliman.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Patriotizam i nacionalizam bosansko-hercegova\u010dkih muslimana<\/strong><\/p>\n

Mora se priznati, da je islam povoljno i skladno djelovao na priro\u0111eni patriotizam svih islamskih naroda, pa tako i na patriotizam nas, bosansko-hercegova\u010dkih muslimana. Islam nije uni\u0161tio ili oslabio zdrave nacionalne osje\u0107aje i osje\u0107aje patriotizma ni kod jednog naroda od svojih sljedbenika. On je samo oplemenio, humanizirao te osje\u0107aje. To je razumljivo i logi\u010dno, kad se zna, da je, pored svega gore re\u010denog o nacionalizmu i patriotizmu u islamu, jedno od islamskih gledi\u0161ta i to, da je Bog stvorio razli\u010dite narode i plemena, da bi se ljudi, kroz tu razli\u010ditost, raspoznavali, upoznavali i me\u0111usobno sara\u0111ivali i pomagali jedni druge. Allah d\u017e.\u0161. o tome u Kur'anu ka\u017ee:<\/p>\n

\u2026I razdijelili smo vas na narode i plemena, da se me\u0111usobno raspoznajete i upoznajete. (Hud\u017eurat, 12.)<\/p>\n

U tom smislu su i ajeti (re\u010denice Kur'ana), u kojima se neki Bo\u017eiji poslanici nazivaju \u201cbra\u0107om\u201d svog nevjernog naroda:<\/p>\n

Narodu Ad poslasmo njihova brata Huda\u2026, tj. Njihova brata po nacionalnosti. (Hud, 50)<\/p>\n

Tako istoka\u017ee za Bo\u017eijeg poslanika Saliha i \u0160uajba (v. isto sure, 61 i 84). Po islamskom shvatanju nacionalizam i patriotizam nisu nikakve prolazne pojave ili vrijednosti, koje \u0107e biti pre\u017eivljene, nego trajne komponente ljudskog \u017eivota.<\/p>\n

Islam je do\u0161ao u Bosnu, uglavnom, u XV stolje\u0107u. Njega su ovamo donijeli Turci \u2013 Osmanlije. Oni su u prvoj polovini toga stolje\u0107a postepeno zauzeli mnoga na\u0161a mjesta i krajeva, a godine 1463., pod svojim sultanom Mehmedom II el-Fatihom, zauzeli su glavnu bosansku tvr\u0111avu Jajce, od koga datuma se obi\u010dnora\u010duna tursko zauze\u0107e Bosne.<\/p>\n

Prije dolaska islama u na\u0161e krajeve (na oko sedam stolje\u0107a), Bosnu kao i cijeli Balkan, naselila su mnoga slavenska plemena, koja su u talasima seobe naroda, iz svoje pradomovine, oko Visle i Odre, iza Karpata, do\u0161la ovamo. Iz tih plemena, vremenom su nastajale manje ili ve\u0107e grupacije i razvijale se dr\u017eavice i dr\u017eave.<\/p>\n

Zajedni\u010dki nazivi ve\u0107eg broja stanovnika u to vrijeme nastajali su i formirali se prema nazivu ja\u010dih rodova i istaknutijih plemena, ili prema nazivu naseljenih mjesta. Tako su, u raznim istorijskim okolnostima i fazama razvitka doseljenih slavenskih plemena, nastali nazivi Srbin, Hrvat, Bosanac ili Bo\u0161njak.<\/p>\n

Koliko se zna, ime ili naziv Srb, kao etni\u010dka oznaka kao naziv za narodnosnu skupinu, javlja se po\u010detkom IX stolje\u0107a (822).<\/p>\n

Naziv Hrvat, javlja se prvobitno kao naziv nekih mjesta u Srednjoj Evropi, a kao naziv narodne zajednice, nastanjene u dana\u0161njoj zemlji Hrvatskoj, spominje se tako\u0111er u IX vijeku, samo ne\u0161to kasnije (880 godine).<\/p>\n

Bosna se spominje, po prvi put, u desetom stolje\u0107u. Ona je ve\u0107 u drugoj polovini toga stolje\u0107a zasebno upravno podru\u010dje (Hronika popa Dukljanina). Kao samostalna i mo\u0107na dr\u017eava, ona postoji od Kulina bana (1180-1204). Za vrijeme postojanja te predislamske bosanske dr\u017eave, u njen sastav su vremenom ulazila razna mjesta i krajevi njenog podru\u010dja.<\/p>\n

Zemlje, koje su nastanila plemena Ju\u017enih Slavena, vremenom su se formirale i razdijelile u zasebna podru\u010dja, sa odre\u0111enim granicama, kao zasebni i odre\u0111eni geografski pojmovi, sa posebnim nazivima. Me\u0111u tim podru\u010djima, za nas je od posebne va\u017enosti podru\u010dje Bosna i susjedna podru\u010dja Srbija i Hrvatska. Na svakom od tih podru\u010dja vremenom su se okupile i nastanile ve\u0107e i brojne plemenske zajednice, koje su tokom vremena izrasle u velike narodne zajednice, narodnosti, nacije, pa su se tako na njima formirale i zasebne dr\u017eave (Srbija, Hrvatska i Bosna). Svi osnovni elementi i faktori, koji su se na\u0161li, bili uslov i podloga za formiranje srpske i hrvatske narodnosne posebnosti i nacije, bili su i na\u0161li se i u Bosni: dr\u017eavnost, kultura, jezik i svijest o posebnosti. Kr\u0161\u0107anstvo, sa svoje dvije crkve, isto\u010dnom i zapadnom \u2013 pravoslavljem i katoli\u010danstvom, \u2013 imalo je presudan uticaj na okupljanje i grupisanje etni\u010dkih zajednica, na stvaranje i razvijanje posebne dru\u0161tvene svijesti, na ure\u0111enje i organizaciju vlasti, dr\u017eave, \u2013 kao i na odnose me\u0111u tim dr\u017eavama u centralnim predjelima dana\u0161nje Jugoslavije*. Pravoslavlje je vr\u0161ilo svoj uticaj na te procese u isto\u010dnim, a katoli\u010danstvo u zapadnim predjelima. Sli\u010dni faktori i procesi postojali su, bez sumnje, i u Bosni, \u2013 kao \u0161to malo prije napomenusmo. U Bosni je, pored svega re\u010denog, postojala \u010dak i posebna Bosanska crkva. To je bilo bogumilstvo, \u010dije su se prista\u0161e zvali bogumili ili patareni. Bogumilstvo je, uglavnom, nastavak pavli\u0107anskog vjerovanja i manihejstva, dviju kr\u0161\u0107anskih sekti, koje su klasi\u010dne slu\u017ebene crkve osudile kao jeres. Zato su bogumilstvo nemilosrdno progonile u srednjem vijeku i pravoslavna i katoli\u010dka crkva, odnosno kod nas Srbi i Hrvati. Nije isklju\u010deno, da je u tom proganjanju Bosanske crkve i Bo\u0161njaka, bilo i drugih momenata i motiva, socijalnih, etni\u010dkih, nacionalnih i politi\u010dkih.<\/p>\n

Pored svih proganjanja i terora, bosansko stanovni\u0161tvo je gr\u010devito \u010duvalo svoju vjeru i svoje obi\u010daje. Kroz to, oni su, u stvari, \u010duvali svoju etni\u010dku i duhovnu posebnost, svoju narodnu li\u010dnost. Naime, jo\u0161 mnogo prije dolaska islama u Bosnu, kod njenog stanovni\u0161tva su se razvile posebne narodne osobenosti.Nije, dakle, pravilno re\u0107i da je posebni etnogeni proces slavenskog stanovni\u0161ta u Bosni, po\u010deo i razvio se islamizacijom toga stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Islam je u Bosni zatekao posebnu, slavensku dr\u017eavu, poseban slavenski narod, sa njegovom posebnom kulturom, crkvom, pismom i obi\u010dajima \u2013 i nada sve, na\u0161ao je svijest stanovni\u0161tva o svojoj posebnosti. Islam, u tom pogledu, nije ni\u0161ta stvorio u Bosni, \u2013 \u0161to ranije nije bilo, nego je na\u0161ao jedno odre\u0111eno formirano duhovno i etni\u010dko stanje, kao i jasnu svijest ljudi o tom stanju. Na to dovoljno jasno ukazuje poznata \u010dinjenica \u0107to su stanovnici predislamske Bosne sebe, u vjerskom pogledu, nazivali \u201ckrstjani\u201d, a u nacionalnom (etni\u010dkom) pogledu \u2013 \u201cdobri Bo\u0161njani\u201d (ili dobri Bo\u0161njaci). Nazivom \u201ckrstjani\u201d, \u2013 zna se \u2013 htjeli su da ka\u017eu, da su oni jedini pravi sljedbenici Evan\u0111elja (Ind\u017eila) i Isaova u\u010denja, te da se razlikuju u vjerskom pogledu od svih drugih kr\u0161\u0107ana, koji su, po njihovom shvatanju, skrenuli u zabludu. Nazivom \u201cdobri Bo\u0161njani\u201d oni su htjeli da istaknu i naglase svoju posebnost u etni\u010dkom smislu, kao i svoju razli\u010ditost od drugih slavenskih naroda, koji su ih okru\u017eavali, naro\u010dito od Srba i Hrvata.<\/p>\n

U vjerskom pogledu, oni su mnoga poimanja i dogme kr\u0161\u0107anstva posebno, na svoj na\u010din, shvatali i tuma\u010dili prema izvornom Ind\u017eilu, pa se tako njihovo vjerovanje i u\u010denje u mnogome razlikovalo od u\u010denja katoli\u0107anstva i pravoslavlja. Navodi se, da su odbacivali obo\u017eavanja Marije, krst kao bitno znamenje vjere, slike i kipove svetaca, relikvije, zvona i vjerovanje u Isusovo raspe\u0107e. Osu\u0111ivali su upotrebu alkohola i bili odani asketizmu, jednostavnost i trezvenosti u \u017eivotu, \u2013 uz dobro\u0107udnost i plemenenitost.<\/p>\n

Tako su u mnogim pitanjima svoga vjerovanja i svoga morala bili sli\u010dni i bliski muslimanima. Kada su se Bo\u0161njaci kasnije, po dolasku islamskih osvaja\u010da u njihovu domovinu, na\u0161li u neposrednom dodiru sa islamom, postojale su naro\u010dite okolnosti, koje su ih usmjerile u pravcu islamizacije.<\/p>\n

Prva, i naro\u010dito va\u017ena okolnost, jest njihovo posebno psiholo\u0161ko stanje, u kome su se oni tada na\u0161li, nakon onih stra\u0161nih proganjanja, kojima su bili izvrgnuti sa istoka i zapada. Ta proganjanja su i\u0161la u svojoj \u017eestini i nemilosrdnosti do istrebljenja i biolo\u0161kog uni\u0161tenja. Slaveni, nastanjeni u Bosni, bili su tako potpuno ugro\u017eeni, zapravo osu\u0111eni na propast i samiranje u kulturnom i nacionalnom pogledu, \u2013 tj. kao \u201cbogumili\u201d i kao Bo\u0161njaci, \u2013 dakle ba\u0161 u onim \u017eivotnim principima i ljudskim pravima, koja su najsvetija za svakog \u010dasnog ponosnog \u010dovjeka. A Bo\u0161njaci su bili i \u010dasni i ponosni ljudi. Oni su gr\u010devito \u010duvali i svoje duhovno blago i svoju etni\u010dku osobenost, \u2013 svoje bo\u0161nja\u0161tvo, \u2013 i za te svoje ideale stolje\u0107ima su trpili, patili i stradali. Kad je do\u0161ao, u tako te\u0161kim prilikama za njih, strani osvaja\u010d, Osmanlija, dao im je slobodu i pru\u017eio punu za\u0161titu ba\u0161 u vjerskom i nacionalnom pogledu. To je za njih bio veliki doga\u0111aj, krupna promjena, \u0161to nije moglo ostati bez dalekose\u017enih posljedica u pogledu njihova daljeg duhovnog \u017eivota i orijentacije.<\/p>\n

Takav postupak novog osvaja\u010da bio je upravo blagi merhem (mehlem) za napa\u0107enu du\u0161u i ranjeno srce progonjenog i svakim mukama i stradanjima izmu\u010denog bosanskog stanovni\u0161tva. To je onda otvorilo srca toga stanovni\u0161tva i unijelo u njih povjerenje i raspolo\u017eenje prema osvaja\u010du. Iz toga svega nastala je onda jedna atmosfera, u kojoj su Bo\u0161njaci, bez predrasuda i mr\u017enje, otvorena srca i razborito upoznavali, posmatrali i prou\u010davali svoje nove osvaja\u010de i njihovu vjeru islam. Kroz takvo prou\u010davanje i posmatranje oni su uvidjeli i dobili dojam, da tolerantni i humani postupak osvaja\u010da prema njima zra\u010di iz njihove vjere islama, da je islamsko u\u010denje i vjerovanje zasnovano na razumu i razumskom zaklju\u010divanju, da je blisko ljudskoj prirodi i zdravom ljudskom duhu, da u njemu ima sli\u010dnosti sa njihovim bogumilskim u\u010denjem u izvjesnim pitanjima, \u2013 i da nisu istinite sve one strahote i pogrde, \u0161to ih krsta\u0161ka propaganda \u0161iri po Evropi o Osmanlijama i njihovoj vjeri islamu. Iz svega toga njihovog iznenadnog, ali stvarnog iskustva i saznanja, kod njih se prirodno javio osje\u0107aj po\u0161tovanja, priznanja, pa i naklonosti prema islamu. Ovo, pored svega re\u010denog, tim vi\u0161e, \u0161to su saznali, da nova vjera potpuno priznaje i toleri\u0161e njihovu etni\u010dku osobenost, njihovu nacionalnost, koju su oni toliko volili i gr\u010devito branili, pa se, dakle, primanjem nove vjere ne moraju odricati svog nacionalnog imena i porijekla.<\/p>\n

U nacionalnom pogledu, oni su kroz svu svoju istoriju sa\u010duvali svoju posebnost i svoje ime. Kada su, kroz sve gore navedene okolnosti, odlu\u010dili, na osnovu svoje slobodne volje, da prime vjeru islam i da, mjesto svoje dotadanje narodne vjere, bogumilstva, prihvate islam kao svoju narodnu vjeru, oni ni tada, ni poslije toga, (poslije primanja islama), nisu ni pomi\u0161ljali da mijenjaju svoju nacionalnost. Iako su, primanjem islama, postali sastavni dio islamskog svijeta u vjerskom i kulturnom pogledu, a i politi\u010dkom kroz vi\u0161e stolje\u0107a, oni su uvijek \u010duvali i sa ponosom isticali svoje bo\u0161nja\u0161tvo. Zato ih nalazimo, gdje se redovno potpisuju \u201cBo\u0161njak\u201d, kako oni na najvi\u0161im polo\u017eajima, i slu\u017ebama u Osmanlijskom carstvu, tako i oni, koji su se isticali na kulturnom polju, kao u\u010ditelji, pisci i pjesnici. U tom su uvijek ostali dosljedni i vjerni svom imenu i muslimani Bosne i oni iz Hercegovine. Svi su se, u nacionalnom pogledu, osje\u0107ali i deklarisali Bo\u0161njacima. (Jedan od primjera za to mo\u017ee nam poslu\u017eiti potpis, koji nalazimo na jednom starom rukopisu Kara\u0111oz-begove biblioteke iz Mostara. Na tom rukopisu, njegov vlasnik od prije dvije stotine godina potpisuje se ovako: Ahmed efendi Mostarac, Bo\u0161njak ( \u0627\u062d\u0645\u062f \u0627\u0641\u0646\u062f\u0649 \u0627\u0644\u0645\u0648\u0633\u062a\u0627\u0631\u0649 \u0627\u0644\u0628\u0648\u0633\u0646\u0648\u0649 ). To sasvim jasno i sigurno potvr\u0111uje \u010dinjenicu, da su muslimani Hercegovine bili svjesni svoje bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti, da \u201cBo\u0161njak\u201d nije geografski naziv, a da su \u201cHercegovina\u201d i \u201cHercegovac\u201d geografski pojmovi, koji ozna\u010davaju pokrajinu i pripadnost pokrajini. Takvi su bili i ostali \u0161iroki muslimanski slojevi u Bosni i Hercegovini kroz svu svoju istoriju, kako u predislamskom periodu, tako i u vrijeme svoje islamske istorije. Oni nikad nisu bili \u201canacionalni\u201d, nikada \u201cneopredijeljeni\u201d, ili \u201cnacionalno nesvjesni\u201d, \u2013 kao \u0161to se nikad nisu nazivali Srbi ili Hrvati, \u2013 jer su se uvijek osje\u0107ali i nazivali Bo\u0161njacima po nacionalnosti, a \u201ckrstjani\u201d ili \u201cbogumili\u201d, odnosno kasnije muslimani, po vjeri.<\/p>\n

U XVIII i XIX vijeku javljaju se u Evropi novi nacionalni pokreti, \u010diji talasi sna\u017eno zapljuskuju sve balkanske zemlje i narode, pa i na\u0161e krajeve. Od toga vremena naro\u010dito se rasplamsava i srpski i hrvatski nacionalizam, koji dolazi do svog vidnog izra\u017eaja u borbi za velike ljudske ideale: za slobodu,samostalnost i ravnopravnost naroda, a protiv ropstva, nepravde i nasilje, protiv pot\u010dinjavanja i ugnjetavanja slabijih i neja\u0107ih naroda od strane ja\u010dih i mo\u0107nijih. To su, zapravo, parole i ideali,koji su bili ispisani na nacionalnim zastavama na\u0161e bra\u0107e Srba i Hrvata iz tih burnih i borbom ispunjenih vremena. Ali kada su ta na\u0161a bra\u0107a, u svom nacionalnom oslobodila\u010dkom hodu i borbi do\u0161li do pitanja i granica Bosne, kao da su, na\u017ealost, odmah zaboravili one svete parole i ideale sa svojih nacionalnih zastava. I jedni i drugi su, u tom momentu i u svom nacionalnom zanosu, jednostavno stali na stanovi\u0161te, da Bosne i Bo\u0161njaka nema, \u2013 jer za Srbe postoji samo srpska zemlja i pokrajina Bosna, sa srpskim narodom i srpskom pravoslavnom vjerom, koja je kasnije \u201csilom\u201d potisnula islam; a za mnoge Hrvate nacionaliste Bosna je hrvatska pokrajina, naseljena pravim hrvatskim stanovni\u0161tvom. Niko od njih nije htio ni da pita ni da \u010duje, \u0161ta o tom ka\u017ee i misli sam bosanski narod. Tako je uklonjena i zbrisana sa istorijske pozornice i istorijske karte cijela jedna zemlja i njen narod sa svojom istorijom, tako su poga\u017eene i odba\u010dene sve istorijske \u010dinjenice o Bosni i Bo\u0161njacima, i to od strane ro\u0111ene bra\u0107e. Dokle mo\u017ee odvesti nacionalna zaslijepljenost, egoizam i nepo\u0161tivanje istorijskih fakata, kao ni osnovnih principa demokratije i humanosti, vidi se po tome, \u0161to su neki eminentni srpski politi\u010dari po\u010detkom ovog vijeka, jo\u0161 u toku Prvog svjetskog rata, predlagali, da u interesu srbizacije Bosne, treba odmah po zavr\u0161etku rata i uspostave Jugoslavije biolo\u0161ki istrijebiti sve muslimane u Bosni, koji ne prihvate srpsku naciju i kr\u0161\u010dansku vjeru. To je predlog Stojana Proti\u0107a u pregovorima sa Hrvatima u Nici 1917. godine. (Ivan Me\u0161trovi\u0107, Uspomene na politi\u010dke ljude i doga\u0111aje, Matica Hrvatska, Zagreb, 1969., str. 64.)<\/p>\n

Kakav sraman i ne\u010dovje\u010dan plan za uni\u0161tenje (genocid) svoje slavenske bra\u0107e u dvadesetom vijeku, u vrijeme te\u0161ke borbe za slobodu i prava slavenskih naroda. Dosljedno takvom ne\u010dovje\u010dnom i satanskom planu je i postupak srpskog \u010detni\u010dkog pokreta za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je ovaj pokret izdao direktive svojim naoru\u017eanim jedinicama, da se mora uni\u0161titi u krvavim pokoljima svo muslimansko stanovni\u0161tvo u Bosni i Sand\u017eaku. Te direktive su i primjenjene, pa je muslimansko stanovni\u0161tvo mnogih na\u0161ih sela i kasaba poubijano od strane \u010detnika. To su op\u0107e poznate \u010dinjenice, o kojima se nalaze i dokumenti. Sli\u010dne zamisli o uni\u0161tenju bosanskih muslimana imaju i mnogi hrvatski ultranacionalisti, samo \u0161to su oni ponekad, usljed svojih posebnih okolnosti, za primjenu druk\u010dije taktike i druk\u010dijih metoda. Njihovi izraziti elementi, oli\u010deni u usta\u0161kom pokretu, koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata bili do\u0161li na vlast u Hrvatskoj i Bosni pomo\u0107u njema\u010dkih okupatora, namjeravali su istrijebiti i uni\u0161titi Srbe u Bosni pomo\u0107u muslimana, a \u201conda bi do\u0161li na red i muslimani.\u201d \u010covjeku se ovdje prirodno name\u0107e pitanje: odakle i za\u0161to takav stav netrpleljivosti prema Bosni i bosanskim muslimanima od strane nekih Srba i Hrvata? \u010cini se, da neki Srbi i Hrvati, samo zato \u0161to su ja\u010di i brojniji od nas bosanskih muslimana, misle da imaju pravo i da nas uni\u0161te i preorijenti\u0161u u nacionalnom i vjerskom pogledu, \u2013 \u0161to je opet uni\u0161tenje svoje vrste.<\/p>\n

\u010covjeku se i nehotice name\u0107e pomisao, da je to sve mo\u017eda uskrsavanje ili povampirenje ili bar nastavak one prastare zlokobne odluke o proganjanju Bosne i Bo\u0161njana jo\u0161 iz onih davnih bogumilskih vremena, \u2013 samo sada pod drugim imenom i vidom. Psihologija poznaje takve slu\u010dajeve, gdje se stari ciljevi, navike i predrasude dugo odr\u017eavaju i djeluju u sasvim izmijenjenim uslovima, samo pod novim parolama. Primjera tomu ima dosta u raznim istorijskim zbivanjima u svijetu. (Naprimjer, kod nas ranija proganjanja bogumila u Bosni iz vjerskih razloga i vjerske mr\u017enje, i kasnije je proganjanje muslimana Bosne iz \u201cnacionalnih interesa\u201d. Ili, proganjanje i uni\u0161tavanje nekih muslimanskih zajednica i naroda u Evropi i Aziji, ranije, iz vjerskih razloga\u201d, kasnije iz \u201cvi\u0161ih nacionalnih interesa ili \u201cu ime napretka i progresivnih ciljeva\u201d).<\/p>\n

Kada je Bosna, u drugoj polovini XIX vijeka (zaklju\u010dkom Berlinskog kongresa 1878.), izdvojena ispod turske vlasti i predana pod vlast Ausrije, za Bosnu i bosanske muslimane nastala je sasvim nova i vrlo te\u0161ka situacija. Muslimani su smatrali, da su oni tim doga\u0111ajem najvi\u0161e pogo\u0111eni, i kao muslimani i kao Bo\u0161njaci, pa su austrijskoj okupacionoj vojsci dali svoj poznati otpor. Nema sumnje, da je u novom pritisku austrijske okupacije bilo i prastarih prizvuka progajanja Bosne i Bo\u0161njaka, a i u otporu ovih velikim dijelom progovorilo je, nesvjesno, staro bo\u0161nja\u0161tvo.<\/p>\n

Mlade muslimanske generacije iz Bosne, koje su se sada, u novonstaloj situacji, \u0161kolovale na na\u0161im i drugim evropskim u\u010dili\u0161tima, do\u0161le su u te\u0161ku dilemu, pa i zbunjenost, u pogledu svog nacionalnog izja\u0161njavanja. Oni su kao i drugi na\u0161i muslimani, strahovali i zebli od austrijske politike i katoli\u0107ke crkve za svoju nacionalnu i vjersku budu\u0107nost. Srbi su, sa svoje strane, razvijali sve ja\u010de svoju nacionalnu propagandu, naro\u010dito me\u0111u bosanskom muslimanskom omladinom, koja se \u0161koluje u Beogradu. Usljed toga, usljed austrijske okupacije i usljed politi\u010dke igre velikih evropskih sila na Balkanu krajem XIX i po\u010detkom XX vijeka, mnogi na\u0161i omladinci toga vremena smatrali su da se vi\u0161e ne mogu deklarisati kao Bo\u0161njaci i javno ispovijedati svoje bo\u0161nja\u0161tvo, \u2013 jer za to ne bi na\u0161li razumijevanje ni podr\u0161ku ni kod Srba ni kod Hrvata, a bez takve podr\u0161ke ja\u010deg brata, \u010dija je nacionalnost priznata u Evropi i u svijetu, strahovali su za svoj biolo\u0161ki opstanak i za o\u010duvanje minimuma svojih prava. Smatrali su da se, u novim vremenima koja dolaze, mo\u017ee opstati samo u sklopu ja\u010de nacije, srpske ili hrvatske. Zato su se po\u010deli izja\u0161njavati jedni kao Srbi, a drugi kao Hrvati. Oni, koji su bili vi\u0161e pod uticajem srpske propagande, koji su se vi\u0161e bojali zapadnja\u010dke i katoli\u0107ke agresivnosti, a imali vi\u0161e povjerenja u srpsku tolerantnost, usvajali su srpsku nacionalnost i rekli za se i za sve bosanske muslmane, da su oni Srbi.<\/p>\n

Oni pak, koji su bili vi\u0161e pod uticajem hrvatske propagande imali vi\u0161e povjerenja u hrvatsku i zapadnu kulturu, humanost i demokratiju, a bojali se srpske agresivnosti i nasilja, usvajali su hrvatsku nacionalnost i izjavljivali, da su bosanski muslimani, u nacionalnom pogledu, Hrvati. Uz to, svi oni intelektualci muslimani, \u2013 knji\u017eevnici, pisci, javni i dru\u0161tveni radnici i slu\u017ebenici, \u2013 koji su se izja\u0161njavali kao Srbi ili Hrvati, bili su na razne na\u010dine prihva\u0107eni i podr\u017eani od Srba odnosno Hrvata, pa su u takvom svom stavu nalazili i svoj li\u010dni uspjeh i prosperitet, za koje su dr\u017eali da ih ne mogu imati bez podr\u0161ke srpske odnosno hrvatske sredine. Tako su se, po njihovom mi\u0161ljenju, op\u0107i muslimanski i njihovi li\u010dni interesi, potpuno poklapali i na\u0161li na istom putu, \u2013 \u0161to im se \u010dinilo kao dobar dokaz ispravnosti njihova puta i stava i \u0161to im je bar prividno umirivalo savjest. Dakle, op\u0107i i li\u010dni oportunizam bili su presudan faktor u nacionalnoj orijentaciji mnogih od njih. Ali, to sve nije moglo, niti mo\u017ee, izmijeniti istorijske \u010dinjenice i dobro poznatu stvarnost u pogledu bosanske nacionalnosti bosanskohercegova\u010dkih muslimana. Ovo tim prije, \u0161to \u0161iroki narodni slojevi na\u0161ih muslimana nikad nisu prihvatili gornje konepcije svojih intelektualaca, niti su po\u0161li njihovim putem, nego su na takve svoje intelektualce gledali kao na odre\u0111enu i odnaro\u0111enu djecu, \u2013 a u sebi \u010duvali i nosili duboko osje\u0107anje i svijest o svojoj bosanskoj nacionalnosti, o svom bo\u0161nja\u0161tvu.<\/p>\n

Bosanska nacionalnost nas bosansko-hercegova\u010dkih muslimana ne bi trebalo da uzbu\u0111uje i uznemirava na\u0161u bra\u0107u Srbe i Hrvate, jer za nas na\u0161a nacionalna posebnost, na\u0161e bo\u0161nja\u0161tvo ne zna\u010di ni u kom slu\u010daju udaljavanje od na\u0161eg slavenskog roda i ro\u0111aka uop\u0107e, a pogotovo ne udaljavanje ili otu\u0111ivanje od na\u0161e bra\u0107e Srba i Hrvata. Naprotiv, mi kroz svoje bo\u0161nja\u0161tvo ho\u0107emo da se sve \u010dvr\u0161\u0107e pove\u017eemo sa slavenskim narodima, da svoju sudbinu i budu\u0107nost neodvojivo ve\u017eemo za sudbinu svoje bra\u0107e Srba i Hrvata, brane\u0107i svi zajedni\u010dki svoje bitne interese pred svakom opasno\u0161\u0107u i sva\u010dijim napadom, sara\u0111uju\u0107i me\u0111usobno i grade\u0107i zajedni\u010dki bolju budu\u0107nost kao ro\u0111ena bra\u0107a, \u2013 ali priznaju\u0107i i po\u0161tuju\u0107i jedni drugima osnovna ljudska i gra\u0111anska prava, \u2013 u koja prvenstveno spada slobodno nacionalno osje\u0107anje i izra\u017eavanje. \u2013 \u010covjek \u010dovjeku, uop\u0107e u ljudskom dru\u0161tvu, kao i brat bratu u porodici, mogu najvi\u0161e dobra i koristi u\u010diniti mogu se istinski pomagati, ako se me\u0111usobno po\u0161tuju iako jedni drugima priznaju daju ona prava koja svakom pripadaju. U protivnom slu\u010daju \u010desto svi trpe op\u0161u \u0161tetu. Duboko je i dalekose\u0107no zna\u010denje na\u0161e narodne mudrosti, koja ka\u017ee: \u201cKo ne\u0107e brata za brata, ho\u0107e tu\u0111ina za gospodara.\u201d<\/p>\n

Na toj mudrosti svi se mo\u017eemo pou\u010diti i treba da se pou\u010dimo. I kao \u0161to Srbi i Hrvati priznaju me\u0111usobno jedni drugima posebnu nacionalnost, izgra\u0111uju\u0107i me\u0111usobno brastvo, jedinstvo i slogu, \u2013 tako oni mogu, i jedni i drugi, priznati nama, bosansko-hercegova\u010dkim muslimanima, na\u0161u bosansku nacionalnost, pa da nas bude tri brata, koji \u0107e se svi me\u0111usbno voliti, slagati, po\u0161tovati i o zajedni\u010dkom dobru raditi. To je mnogo bolje i pametnije nego da na ovom podru\u010dju Jugoslavije* budu samo dva brata (Srbin i Hrvat), koji bi se vje\u010dno sva\u0111ali oko diobe i prisvajanja siroma\u0161nih poku\u0107stava tre\u0107eg nejakog brata (Bo\u0161njaka). A ako bi se ta bra\u0107a i slo\u017eila, da podijele skromno poku\u0107stvo nejakog brata da ga tako uni\u0161te, onda bi to ipak bila ne\u010dasna sloga, grabe\u017e, bratoubistvo, \u2013 a te\u0161ko je i zamisliti da bra\u0107a bratu tako \u0161to u\u010dine.<\/p>\n

Kasim ef. Dobra\u010da<\/p>\n

(neobjavljeni rad)<\/p>\n

Izvor: Kasim ef. Dobra\u010da \u2013 \u017eivot i djelo, Ferid Dautovi\u0107, El-Kalem, Sarajevo, 2005, str. 168-191<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BiH – U vezi prethodnog izlaganja dr\u017eimo, da je ovdje podesno i potrebno progovoriti ne\u0161to i o ovom pitanju. Gore smo rekli, da su muslimani du\u017eni poklanjati punu pa\u017enju svim pitanjima, koja su od koristi i va\u017enosti za njihov narod. Ve\u0107 tim je nagovije\u0161ten pozitivan stav islama prema postavljenom pitanju. Islam je, istina, po svojoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":87550,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2860],"tags":[],"class_list":{"0":"post-87548","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bosna-i-hercegovina-gradovi"},"yoast_head":"\nUo\u010di popisa: "Nacionalizam i patriotizam u islamu" autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Uo\u010di popisa: "Nacionalizam i patriotizam u islamu" autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"BiH – U vezi prethodnog izlaganja dr\u017eimo, da je ovdje podesno i potrebno progovoriti ne\u0161to i o ovom pitanju. Gore smo rekli, da su muslimani du\u017eni poklanjati punu pa\u017enju svim pitanjima, koja su od koristi i va\u017enosti za njihov narod. Ve\u0107 tim je nagovije\u0161ten pozitivan stav islama prema postavljenom pitanju. Islam je, istina, po svojoj […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-09-11T10:25:51+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL-300x1741.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"174\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"36 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Uo\u010di popisa: “Nacionalizam i patriotizam u islamu” autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)\",\"datePublished\":\"2013-09-11T10:25:51+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/\"},\"wordCount\":7135,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL-300x1741.jpg\",\"articleSection\":[\"Bosna i Hercegovina\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/\",\"name\":\"Uo\u010di popisa: \\\"Nacionalizam i patriotizam u islamu\\\" autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL-300x1741.jpg\",\"datePublished\":\"2013-09-11T10:25:51+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL-300x1741.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL-300x1741.jpg\",\"width\":300,\"height\":174},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Uo\u010di popisa: “Nacionalizam i patriotizam u islamu” autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Uo\u010di popisa: \"Nacionalizam i patriotizam u islamu\" autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Uo\u010di popisa: \"Nacionalizam i patriotizam u islamu\" autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)","og_description":"BiH – U vezi prethodnog izlaganja dr\u017eimo, da je ovdje podesno i potrebno progovoriti ne\u0161to i o ovom pitanju. Gore smo rekli, da su muslimani du\u017eni poklanjati punu pa\u017enju svim pitanjima, koja su od koristi i va\u017enosti za njihov narod. Ve\u0107 tim je nagovije\u0161ten pozitivan stav islama prema postavljenom pitanju. Islam je, istina, po svojoj […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-09-11T10:25:51+00:00","og_image":[{"width":300,"height":174,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL-300x1741.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"36 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Uo\u010di popisa: “Nacionalizam i patriotizam u islamu” autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)","datePublished":"2013-09-11T10:25:51+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/"},"wordCount":7135,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL-300x1741.jpg","articleSection":["Bosna i Hercegovina"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/","name":"Uo\u010di popisa: \"Nacionalizam i patriotizam u islamu\" autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL-300x1741.jpg","datePublished":"2013-09-11T10:25:51+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL-300x1741.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/1b7e8edc5e218a3a84670e8324b06cc1_XL-300x1741.jpg","width":300,"height":174},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/uoci-popisa-nacionalizam-i-patriotizam-u-islamu-autor-kasim-ef-dobraca-1910-1979\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Uo\u010di popisa: “Nacionalizam i patriotizam u islamu” autor Kasim ef. Dobra\u010da ( 1910-1979)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87548"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=87548"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87548\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/87550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=87548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=87548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=87548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}