{"id":86820,"date":"2013-08-31T23:42:31","date_gmt":"2013-08-31T21:42:31","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=86820"},"modified":"2013-08-31T23:42:31","modified_gmt":"2013-08-31T21:42:31","slug":"aspartam-tihi-ubica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/","title":{"rendered":"Aspartam- tihi ubica"},"content":{"rendered":"

\"images\"<\/a>U europskom sustavu ozna\u010davanja prehrambenih aditiva E-brojevima ima kod E951. Dopu\u0161tena dnevna koli\u010dina aspartama u Europskoj Uniji je 40 mg po kilogramu tjelesne te\u017eine.<\/strong>
\nBrojni poku\u0161aji da se prisile kompanije da umjesto aspartama koriste druga vje\u0161ta\u010dka sladila zasad jo\u0161 uvijek nemaju previ\u0161e uspjeha. Zbog, profita naravno.<\/p>\n

Tihi ubojica koji ve\u0107 desetlje\u0107ima ubija ljude diljem svijeta skriva se u dijetalnim proizvodima, kaugumama, instant kavama i kola napitcima. Unato\u010d brojnim, neovisnim znanstvenim istra\u017eivanjima koja su pokazala da Aspartam uzrokuje tumor mozga, sljepo\u0107u i \u010dak 90 drugih bolesti, otrov nam se i dalje servira, a mi mislimo da nam \u010dini \u017eivot sla\u0111im.
\nSlu\u010dajno otkri\u0107e kemikalije<\/p>\n

Aspartam je 1965. godine otkrio kemi\u010dar James M. Schlatter. Tijekom jednog od svojih pokusa kapljica mu je pala na prst koji je on automatski polizao, shvativ\u0161i da je sastojak izrazito sladak. Aspartam je popularnost stekao zbog toga \u0161to je \u010dak 180 puta sla\u0111i od \u0161e\u0107era, a ima puno manju energetsku vrijednost.<\/p>\n

Aspartam se po\u010deo koristiti u raznim proizvodima 1983. godine u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Amerikanci su 1984. godine konzumirali \u010dak 3 milijuna i 130 tisu\u0107a kilograma aspartama, idu\u0107e se godine konzumacija podvostru\u010dila, te je nastavila rasti tijekom 90-tih godina.<\/p>\n

Samo nekoliko mjeseci nakon po\u010detka konzumacije aspartama u SAD-u se pove\u0107ao broj dijabeti\u010dara za 30% i broj osoba oboljelih od tumora mozga za 10%. Od po\u010detka kori\u0161tenja aspartama u proizvodima do 1988. godine broj dobrovoljnih pritu\u017ebi FDA-u (Food and Drug Administration) u vezi dodataka hrani porastao je za 80% i svi su bili vezani uz proizvode koji sadr\u017eavaju aspartam.
\nAspartam djeluje na DNA<\/p>\n

Aspartam djeluje na proteine, neke dijelove mozga, ali i na DNA. Upravo zbog toga ovaj otrov mo\u017ee utjecati na mnoge organe, a simptoma ima jako puno. Ipak, lista simptoma koju je sastavila FDA pokazuje da je ve\u0107ina njih neurolo\u0161ke prirode. Neki od simptoma su: glavobolje, vrtoglavica, promjene raspolo\u017eenja, gr\u010devi i bolovi u trbuhu, promjene u vidu, napadaji i trzavice, proljev, gubitak pam\u0107enja, slabost, umor\u2026<\/p>\n

Ljudi su me\u0111usobno razli\u010diti po tjelesnoj osjetljivosti na toksine, zbog toga se simptomi ne javljaju kod svih nakon istog perioda izlo\u017eenosti otrovu.<\/p>\n

Brojna su istra\u017eivanja pokazala da se ve\u0107ina simptoma javlja nakon du\u017eeg perioda trovanja i akumulacije toksina u organizmu. Aspartam onemogu\u0107ava normalnu aktivnost mozga, jer djeluje na neurotransmitere, ali i na cijeli sustav \u017elijezda s unutra\u0161njim izlu\u010divanjem.<\/p>\n

Bezbroj slu\u010dajeva trovanja aspartamom pokazalo je kako simptomi nestaju \u010dim se prestane s konzumacijom tog umjetnog zasla\u0111iva\u010da, iako naravno ostaju neke dugoro\u010dne posljedice.
\nAspartam nije prirodni proizvod ve\u0107 kemikalija \u010dija molekula sadr\u017ei 50% femilalanina, 40% asparti\u010dne kiseline i 10% metil estera koji se progutan pretvara u metanol, koji je \u010disti otrov.
\nStravi\u010dni rezultati istra\u017eivanja<\/p>\n

Prva istra\u017eivanja aspartama na temelju kojih je FDA odobrila upotrebu ove kemikalije kao zasla\u0111iva\u010da bila su izmanipulirana. Aspartam je FDA prihvatila kao siguran proizvod na temelju studija koje je financirala sama industrija i \u010diji su rezultati bili falsificirani. Znanstvenici tvrde da se posebno dizajniranom metodom istra\u017eivanja itekako mo\u017ee utjecati na rezultate.<\/p>\n

Kasnija su neovisna istra\u017eivanja pokazala njegovo stvarno djelovanje na organizam. Istra\u017eivanja na \u0161takorima i mi\u0161evima su, izme\u0111u ostalog, dokazala da aspartam zaista uzrokuje tumor na mozgu.
\nJedna je studija provedena na majmunima, kako bi se vidjelo djelovanje toksina na primate. Majmuni su aspartam konzumirali zajedno s mlijekom, koji prirodno usporava njegovo djelovanje. Od sedam majmuna, njih \u0161est je po\u010delo dobivati napadaje, a jedan je umro.<\/p>\n

Ispitivanja na mi\u0161evima su pokazala da aspartam djeluje i na potomstvo, jer djeluje na DNA. Potomci mi\u0161eva koji su konzumirali zasla\u0111iva\u010d imali su te\u0161ka o\u0161te\u0107enja mozga.
\nAspartam se danas koristi u tisu\u0107ama proizvoda \u010dijim smo reklamama svakodnevno bombardirani.<\/p>\n

Proizvodi za dijabeti\u010dare, \u017evaka\u0107e gume, niskokalori\u010dna pi\u0107a, \u010dokolade, zasla\u0111ene instant kave, pudinzi, hladni \u010dajevi, jogurti\u2026 proizvodi su koji naj\u010de\u0161\u0107e sadr\u017ee aspartam, te se preporu\u010duje \u010ditanje deklaracije na ambala\u017ei proizvoda i obratiti pozornost na zasla\u0111iva\u010de.
\nAspartam zbunio znanost<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Po\u010detkom osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a u SAD-u se po\u010deo koristiti novi niskokalori\u010dni, umjetni zasla\u0111iva\u010d-aspartam. Usporedno s njegovom upotrebom, znanstvenici su primijetili znatan broj porasta oboljelih od tumora mozga izme\u0111u 1983. do 1987. godine.<\/p>\n

Nacionalni Institut za Rak SAD-a bio je zabrinut jer nije znao kako objasniti pove\u0107an broj oboljelih. Znali su da nije stvar u novoj tehnologiji, metodi otkrivanja tumora ili na\u010dinu njegove klasifikacije, jer se te stvari nisu mijenjale desetlje\u0107ima prije pove\u0107anog broja oboljelih. Znanstvenike je jo\u0161 vi\u0161e zbunila \u010dinjenica da je u istom periodu broj oboljelih od ostalih vrsta raka ostao jednak ili se smanjio. Po\u010dela su istra\u017eivanja koja su pokazala mulja\u017eu prehrambene industrije koja je na tr\u017ei\u0161te pustila Tihog Ubojicu.<\/p>\n

Aspartam, vje\u0161ta\u010dki \u0161e\u0107er izaziva veoma ozbiljne simptome, od gubitka pam\u0107enja pa do tumora na mozgu. Iako odobren od ameri\u010dkog Zavoda za Za\u0161titu Zdravlja (US FDA) kao bezbjedan dodatak za hranu, aspartam je jedna od najopasnijih supstanci kojoj su ljudi ikada bili izlo\u017eeni \u2013 tvrde najnovija nau\u010dna istra\u017eivanja.<\/p>\n

Aspartame je tehni\u010dko ime za vje\u0161ta\u010dki \u0161e\u0107er koji je tako\u0111e poznat pod fabri\u010dkim imenima \u2013 NutraSweet, Equal, Spoonful, Equal-Measure itd. Aspartam je otkriven slu\u010dajno 1965.g. kada je James Schlatter, hemi\u010dar G.D. Searle kompanije testirao lijek protiv \u010dira na \u017eelucu.<\/p>\n

Aspartam je odobren za upotrebu u hrani 1981 a u napitcima od 1983.godine. Ta supstanca bila je prvi put odobrena za konzumiranje jo\u0161 26 jula 1974, me\u0111utim, u augustu iste godine bila je ulo\u017eena \u017ealba od strane nau\u010dnika Johna Olneya i James Turner-a, advokata ameri\u010dkog Zavoda za za\u0161titu potro\u0161a\u010da, \u0161to je zajedno sa rezultatima istrage istra\u017eiva\u010dkih procedura kompanije G.D. Searle dovelo do toga da FDA povu\u010de dozvolu za upotrebu aspartama, u decembru 1974.godine.<\/p>\n

Aspartam je daleko najopasnija supstanca na tr\u017ei\u0161tu koja se nalazi u hrani i napitcima (i tzv. \u201csugar-free\u201d \u017evaka\u0107im gumama). On je odgovoran za preko 75% prijava \u0161tetnih efekata dodataka za hranu, koje su podnijete ameri\u010dkom Zavodu za Za\u0161titu Zdravlja (FDA). Mnoge od tih reakcija su veoma ozbiljne, uklju\u010duju\u0107i gubitak svijesti i smrt.<\/p>\n

Nekoliko od 90 razli\u010ditih zabilje\u017eenih simptoma izazvanih od strane aspartama, koji su navedeni u ovom izvje\u0161taju uklju\u010duju: glavobolja\/migrena, vrtoglavica, gubitak svijesti, mu\u010dnina, utrnulost, gr\u010denje mi\u0161i\u0107a, pove\u0107anje te\u017eine, osip na ko\u017ei, depresija, zamor, razdra\u017eljivost, ubrzanje rada srca, nesanica, problemi sa vidom uklju\u010duju\u0107i i gubitak vida, gubitak sluha, palpitacija srca, smetnje kod disanja, napadi nemira i panike, smetnje u govoru, gubitak ukusa, vrtoglavica, tinitus, gubitak pam\u0107enja i bolovi u zglobovima.<\/p>\n

Prema nau\u010dnicima koji su radili na prou\u010davanju sporednih efekata aspartama, sljede\u0107e hroni\u010dne bolesti mogu da budu prouzrokovane, podstaknute ili pogor\u0161ane u slu\u010daju konzumiranja ove supstance: tumori na mozgu, multipli skleroza, epilepsija, sindrom hroni\u010dnog zamora, parkinsonova bolest, alzhajmerova bolest, mentalna retardacija, limfomi, deformacije kod novoro\u0111en\u010dadi, fibromijalgija i dijabetes.<\/p>\n

Aspartam se ina\u010de sastoji od tri hemikalije: aspartamska kiselina, fenilalanin i metanol. U knjizi, Prescription for Nutritional Healing, aspartam je svrstan u kategoriju \u201chemijskih otrova.\u201d Kako \u0107emo vidjeti, to je upravo ono \u0161to on i jeste.
\nI Vegeta je opasna<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Dr Russell Blaylock, profesor neurohirurgije na Medicinskom Univerzitetu u Misisipiju, nedavno je objavio knjigu u kojoj je detaljno opisao poreme\u0107aje koji nastaju razlaganjem asparti\u010dne kiseline koja se nalazi u aspartamu. O\u0161te\u0107enja koja ona prouzrokuje tako\u0111e su dokumentirana u Blayloc-ovoj knjizi (natrijum glutamat, kojeg mnogi od nas svakodnevno unose u svoj organizam uz pomo\u0107 Vegete i sli\u010dnih dodataka jelima, osim \u0161to pobolj\u0161ava njihov ukus, istovremeno i uni\u0161tava na\u0161e nervne \u0107elije, jer spada u grupu nervnih otrova).<\/p>\n

On je u svojoj knjizi uz pomo\u0107 od skoro 500 nau\u010dnih bilje\u0161ki pokazao kako suvi\u0161ne ekscitativne amino kiseline kao \u0161to su asparti\u010dna kiselina i glutami\u010dna kiselina, koje se nalaze u na\u0161oj hrani, prouzrokuju veoma ozbiljne hroni\u010dne nervne poreme\u0107aje kao i niz drugih akutnih simptoma.
\nSilovanje nervnih \u0107elija<\/p>\n

Aspartat i glutamat djeluju kao neurotransmiteri u mozgu omogu\u0107avaju\u0107i prijenos informacija od jedne nervne \u0107elije do druge. Ukoliko se u mozgu nalazi prevelika koli\u010dina ovih supstanci, to dovodi do smrti odre\u0111enih nervnih \u0107elija usljed stvaranja uslova za ulazak pove\u0107anih koli\u010dina kalcijuma u te \u0107elije. Ulaskom kalcijuma u \u0107elije, u njima dolazi do osloba\u0111anja ve\u0107ih koli\u010dina slobodnih radikala koji onda prouzrokuju smrt \u0107elije. O\u0161te\u0107enja nervih \u0107elija mogu biti izazvana od strane suvi\u0161nog aspartata ili glutamata i zbog toga se ove supstance nazivaju \u2013 \u201cekscitoksinima\u201d. Oni \u201cnadra\u017euju\u201d odnosno bukvalno \u201csiluju\u201dnervnu \u0107eliju sve dok ona ne umre.<\/p>\n

Krvna mo\u017edana barijera, koja normalno \u0161titi mozak od suvi\u0161nog glutamata i aspartata kao i drugih toksina nije potpuno razvijena za vrijeme djetinjstva, zna\u010di djeci ne pru\u017ea dovoljnu za\u0161titu, pa mo\u017ee do\u0107i do mnogih hroni\u010dnih i akutnih oboljenja. \u010cak i kad je neo\u0161te\u0107ena, mo\u017ee ponekad da dozvoli da suvi\u0161ni glutamat i aspartat \u201cprocure\u201d u mozak. Tada suvi\u0161ni glutamat i aspartat polako po\u010dinju da razaraju neurone. Velika ve\u0107ina (75% i vi\u0161e) nervih \u0107elija u odre\u0111enom podru\u010dju mozga biva usmr\u0107ena prije nego \u0161to bilo kakvi klini\u010dki simptomi hroni\u010dnog oboljenja do\u0111u do izra\u017eaja.<\/p>\n

Neke od mnogih hroni\u010dnih bolesti za koje je dokazano da su potpomognute ili uzrokovane dugoro\u010dnim izlaganjem ekscitatornim aminokiselinama su: Multipla skleroza, Alzhajmerova bolest, sindrom nedostatka pa\u017enje kod djece, gubitak memorije, hormonalni problemi, gubitak sluha, epilepsija, parkinsonova bolest, hipoglikemija, AIDS demencija, o\u0161te\u0107enja na mozgu i neuro-endokrini poreme\u0107aji.<\/p>\n

Ekscitoksini predstavljaju veliku opasnost za novoro\u0111en\u010dad, djecu, trudnice, starce i ljude koji pate od odre\u0111enih hroni\u010dnih bolesti. \u010cak je i Federacija Ameri\u010dkih Dru\u0161tava za Eksperimentalnu Biologiju (FASEB), kao i FDA, nedavno saop\u0161tila u jednom svom izvje\u0161taju da \u201cbi gravidne \u017eene, novoro\u0111en\u010dad i djeca trebali izbjegavati kori\u0161tenje dodataka za hranu koji sadr\u017ee L-glutami\u010dnu kiselinu. Postoji mnogo dokaza o potencijalnim endokrinim poreme\u0107ajima kao npr. pove\u0107anje nivoa kortizola i prolaktina, kao i razli\u010diti efekti kod mu\u0161karaca i \u017eena, koji potvr\u0111uju tu vezu sa endokrinim sistemom i sugeri\u0161u da dodatno uno\u0161enje L-glutami\u010dne kiseline treba da se izbjegava od strane \u017eena sposobnih za trudno\u0107u.<\/p>\n

O istinskom mehanizmu nastanka akutnih reakcija na suvi\u0161ni glutamat i aspartat jo\u0161 uvijek se vodi jedna debata. Prema izvje\u0161taju FDA, te reakcije uklju\u010duju simptome kao \u0161to su: glavobolja\/migrena, mu\u010dnina, bol u stomaku, zamor (blokira ulazak glukoze u mozak), nesanica, problemi kod vida, napadi nemira, depresija, i astma\/bol u grudima.
\nRupe u mozgu<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih \u017ealbi ljudi koji pate od \u0161tetnih posljedica aspartama je gubitak pam\u0107enja. Ono \u0161to je ovdje ironi\u010dno, to je da je kompanija G.D. Searle jo\u0161 1987.g. poduzela jedno opse\u017eno istra\u017eivanje \u010diji je cilj bio otkrivanje sredstva koje je trebalo lije\u010diti gubitak memorije usljed oste\u0107enja prouzrokovanih od strane ekscitativnih aminokiselina. Blaylock je samo jedan od mnogih nau\u010dnika i doktora koji su posvetili pa\u017enju poreme\u0107ajima nastalim usljed konzumiranja aspartama i natrijum glutamata.<\/p>\n

Me\u0111u one eksperte koji su glasno upozoravali javnost na \u0161tetnost uzimanja aspartata i glutamata spadaju i Adrienne Samuels, eksperimentalni psiholog, Olney, profesor psihijatrije Va\u0161ingtonskom Univerzitetu, koji je ujedno i jedan od najve\u0107ih svjetskih autoriteta \u0161to se ekscitoksina ti\u010de. (On je jo\u0161 1971.g. obavjestio kompaniju Searle da asparti\u010dna kiselina prouzrokuje rupe u mozgu kod mi\u0161eva.!!!)<\/p>\n

John Samuels je tako\u0111e jedan od onih koji su posvetili ovom problemu vi\u0161e pa\u017enje. On je sastavio i jednu veliku listu nau\u010dnih radova koji pru\u017eaju vi\u0161e nego dovoljno dokaza o opasnostima vezanim za uno\u0161enje u organizam dodatne glutami\u010dne and asparti\u010dne kiseline.<\/p>\n

A postoje i mnogi drugi koji mogu biti stavljeni na ovu listu.
\nOpasnost za novoro\u0111en\u010dad<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Fenilanin je aminokiselina koja se normalno nalazi u mozgu. Ljudi koji pate od fenilketonurije, nisu u stanju normalno da metaboliziraju fenilalanin. To dovodi do velike koncentracije fenilalanina u mozgu, \u0161to ponekad mo\u017ee biti smrtonosno. Dokazano je da kod razlaganja aspartama, pogotovo zajedno sa karbohidratima, mo\u017ee do\u0107i do porasta nivoa fenilalanina u mozgu, \u010dak i kod ljudi koji ne pate od fenilketonurije. Ovo nije samo teorija, jer je dokazano kako ljudi koji koriste aspartam kroz jedan du\u017ei vremenski period, imaju pove\u0107anu koli\u010dinu fenilalanina u krvi.<\/p>\n

Vi\u0161ak fenilalanina u mozgu dovodi do smanjenja nivoa serotonina \u0161to onda izaziva emocionalne poreme\u0107aje i depresiju. Dokazano je da je nivo fenilalanina u krvi znatno pove\u0107an kod ljudi koji koriste aspartam. \u010cak i kada \u010dovjek samo jednom unese u sebe aspartam, koli\u010dina fenilalanina u krvi se pove\u0107a. Prilikom svog svjedo\u010denja ispred ameri\u010dkog Kongresa, Dr Louis J. Elsas je pokazao kako pove\u0107an nivo fenilalanina u krvi mo\u017ee da dovede do njegove pove\u0107ane koncentracije u odre\u0111enim dijelovima mozga i koliko je to opasno, pogotovo po novoro\u0111en\u010dad i fetuse u maj\u010dinoj utrobi. On je tako\u0111e pokazao kako glodari metaboliziraju fenilalanin mnogo bolje i br\u017ee nego ljudi.<\/p>\n

Jedan slu\u010daj veoma visokog nivoa fenilalanina prouzrokovanog aspartamom nedavno je opisan u jednom magazinu pod naslovom \u201cAspartamska no\u0107na mora.\u201d John Cook je pio svakodnevno 6 do 8 \u2018diet\u2019 \u2013 napitaka. Njegovi simptomi su po\u010deli kao gubitak memorije i \u010deste glavobolje. Nakon toga njegovo stanje se pogor\u0161alo u smislu naglih promjena raspolo\u017eenja sa napadima bjesnila. Rezultati analize njegove krvi pokazali su prisustvo fenilalanina u koncentraciji od 80 mg\/dl. Kod medicinskog pregleda pokazale su se smetnje u radu mozga kao i o\u0161te\u0107enja na mozgu. Nakon \u0161to je prestao sa konzumiranjem vje\u0161ta\u010dki zasla\u0111enih pi\u0107a uz pomo\u0107 aspartama, njegovo zdravstveno stanje dramati\u010dno se popravilo.
\nMetanol \u2013 smrtonosni otrov<\/p>\n

Metanol je smrtonosni otrov. Mnogi od nas znaju kako su se mnogi ljudi otrovali nepravilno proizvedenim alkoholnim pi\u0107ima koja su u sebi sadr\u017eavala metanol, koji kod ljudi mo\u017ee da prouzrokuje sljepilo i smrt. Metanol se postepeno osloba\u0111a u tankom crijevu kada metilna grupa iz aspartama do\u0111e u kontakt sa himotripsin enzimom.<\/p>\n

Apsorpcija metanola u tijelu je mnogo br\u017ea kod ingestije slobodnog ili \u010distog metanola. Slobodni metanol se stvara iz aspartama kada se ovaj zagrije na temperaturu ve\u0107u od 30\u00baC. To se doga\u0111a kada se namirnice ili napitci koji sadr\u017ee aspartam nepravilno skladi\u0161te.<\/p>\n

Metanol se u tijelu razla\u017ee na mravlju kiselinu i formaldehid. Formaldehid je smrtonosan nervni otrov. Prema podacima Zavoda za Za\u0161titu Prirodne Okoline (EPA) metanol se smatra tzv. \u201ckumulativnim\u201d otrovom jer se veoma sporo elimini\u0161e iz organizma nakon \u0161to je u njega unesen. U \u010dovjekovom tijelu, on se oksidacijom razla\u017ee na formaldehid i mravlju kiselinu; oba ova metabolika su toksi\u010dni. Prema podacima iste organizacije, \u010dovjek ne bi smio unositi u svoj organizam vi\u0161e od 7.8 mg\/ na dan.<\/p>\n

Jedan litar pi\u0107a koji je zasla\u0111en aspartamom sadr\u017ei oko 56 mg metanola. Tako neki koji piju ili jedu malo vi\u0161e aspartamom zasla\u0111enih produkata mogu dnevno da unesu u sebe oko 250 mg metanola, \u0161to je 32 puta vi\u0161e od onoga \u0161to EPA propisuje.<\/p>\n

Simptomi koji ukazuju na trovanje metanolom su: glavobolja, zujanje u u\u0161ima, mu\u010dnina, problemi u gastrointerstinalnom traktu, slabost, nesvjesnica, problemi kod pam\u0107enja, utrnulost ekstremiteta kao i probadaju\u0107i bol u njima, promjene u pona\u0161anju, upala nerava. Naj\u010de\u0161\u0107i i najpoznatiji simptomi trovanja metanolom su u vezi \u010dula vida. Maglenje i treperenje pred o\u010dima, slab vid, o\u0161te\u0107enja na mre\u017enja\u010di i sljepilo. Formaldehid je poznat kao kancerogena supstanca, o\u0161te\u0107uje mre\u017enja\u0107u oka, ometa replikaciju DNA, uzrokuje deformacije kod novoro\u0111en\u010dadi.<\/p>\n

Poenta ovog teksta kao i istra\u017eivanja bila je da se ljudima svrati pozornost na neke od otrova koje kroz hranu i pi\u0107e svakodnevno unosimo u svoj organizam.<\/p>\n

Aspartam je samo jedan od zvani\u010dno odobrenih sredstava za trovanje narodnih masa i on po opasnosti za zdravlje vjerovatno zauzima drugo mjesto, odmah iza fluora, koji nam se servira u zubnim pastama, vodi za pi\u0107e itd. pod izgovorom da spre\u010dava kvar zuba (\u0161to nema nikakve veze ni sa istinom, niti sa zdravom pameti.
\n\u0160ta izbjegavati?<\/p>\n

Danas postoji ve\u0107 nekoliko stotina proizvoda koji u sebi sadr\u017ee aspartam. U svakom slu\u010daju, mi ga naj\u010de\u0161\u0107e unosimo u sebe pomo\u0107u tzv. \u201cdiet\u201d proizvoda (dijetalnih) kao \u0161to su Diet Coke, Diet Pepsi, i druga \u201cdiet\u201d pi\u0107a, pudinzi, jogurti\u2026\u2019sugar-free\u2019 \u017evaka\u0107e gume i bomboni, sladoled itd. itd.<\/p>\n

Zbog op\u0161te korumpiranosti politi\u010dara, nau\u010dnika, zdravstvenog sistema, medija itd. itd., kao i nevjerovatne ignorantnosti \u201cnormalnog\u201d \u010dovjeka, za o\u010dekivati je da \u0107e se ovi biolo\u0161ko-hemijski agensi zadr\u017eati u na\u0161oj ishrani sve do poslednjeg \u017eivog ljudskog bi\u0107a.<\/p>\n

Na kraju, postavlja se pitanje, \u2013 da li je dana\u0161nji \u010dovjek, koji je pod jednom stalnom i redovnom dozom fluora, aspartama i cijele pletore drugih sredstava koja mu reguli\u0161u rad mozga i su\u017eavaju svijest i percepciju, \u2013 jo\u0161 uvijek u stanju da kriti\u010dki i nezavisno razmi\u0161lja?!?<\/p>\n

Da li je ve\u0107 sada kasno, \u2013 ili jo\u0161 uvijek imamo vremena za \u2013 bu\u0111enje?!?.<\/p>\n

(akos)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U europskom sustavu ozna\u010davanja prehrambenih aditiva E-brojevima ima kod E951. Dopu\u0161tena dnevna koli\u010dina aspartama u Europskoj Uniji je 40 mg po kilogramu tjelesne te\u017eine. Brojni poku\u0161aji da se prisile kompanije da umjesto aspartama koriste druga vje\u0161ta\u010dka sladila zasad jo\u0161 uvijek nemaju previ\u0161e uspjeha. Zbog, profita naravno. Tihi ubojica koji ve\u0107 desetlje\u0107ima ubija ljude diljem svijeta […]<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":86822,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[813],"tags":[],"class_list":{"0":"post-86820","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zdravlje"},"yoast_head":"\nAspartam- tihi ubica<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Aspartam- tihi ubica\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"U europskom sustavu ozna\u010davanja prehrambenih aditiva E-brojevima ima kod E951. Dopu\u0161tena dnevna koli\u010dina aspartama u Europskoj Uniji je 40 mg po kilogramu tjelesne te\u017eine. Brojni poku\u0161aji da se prisile kompanije da umjesto aspartama koriste druga vje\u0161ta\u010dka sladila zasad jo\u0161 uvijek nemaju previ\u0161e uspjeha. Zbog, profita naravno. Tihi ubojica koji ve\u0107 desetlje\u0107ima ubija ljude diljem svijeta […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-08-31T21:42:31+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/images3-300x1401.jpeg.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"300\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"140\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Aspartam- tihi ubica\",\"datePublished\":\"2013-08-31T21:42:31+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/\"},\"wordCount\":2933,\"commentCount\":1,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/images3-300x1401.jpeg.jpg\",\"articleSection\":[\"Zdravlje\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/\",\"name\":\"Aspartam- tihi ubica\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/images3-300x1401.jpeg.jpg\",\"datePublished\":\"2013-08-31T21:42:31+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/images3-300x1401.jpeg.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/images3-300x1401.jpeg.jpg\",\"width\":300,\"height\":140},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Aspartam- tihi ubica\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Aspartam- tihi ubica","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Aspartam- tihi ubica","og_description":"U europskom sustavu ozna\u010davanja prehrambenih aditiva E-brojevima ima kod E951. Dopu\u0161tena dnevna koli\u010dina aspartama u Europskoj Uniji je 40 mg po kilogramu tjelesne te\u017eine. Brojni poku\u0161aji da se prisile kompanije da umjesto aspartama koriste druga vje\u0161ta\u010dka sladila zasad jo\u0161 uvijek nemaju previ\u0161e uspjeha. Zbog, profita naravno. Tihi ubojica koji ve\u0107 desetlje\u0107ima ubija ljude diljem svijeta […]","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-08-31T21:42:31+00:00","og_image":[{"width":300,"height":140,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/images3-300x1401.jpeg.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"15 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Aspartam- tihi ubica","datePublished":"2013-08-31T21:42:31+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/"},"wordCount":2933,"commentCount":1,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/images3-300x1401.jpeg.jpg","articleSection":["Zdravlje"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/","name":"Aspartam- tihi ubica","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/images3-300x1401.jpeg.jpg","datePublished":"2013-08-31T21:42:31+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/images3-300x1401.jpeg.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/images3-300x1401.jpeg.jpg","width":300,"height":140},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/aspartam-tihi-ubica\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Aspartam- tihi ubica"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86820"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=86820"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86820\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/86822"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=86820"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=86820"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=86820"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}