{"id":85007,"date":"2013-08-14T16:47:27","date_gmt":"2013-08-14T14:47:27","guid":{"rendered":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?p=85007"},"modified":"2013-08-14T16:47:27","modified_gmt":"2013-08-14T14:47:27","slug":"bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/","title":{"rendered":"Bosanski jezik – pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"
\"Mehmed_Mesa_Delic2_big\"
Autor: Mehmed Me\u0161a Deli\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Bosne i bosanskog jezika ima dovoljno za sva\u010diju (u)potrebu, ali nema dovoljno za sva\u010diju pohlepu i zloupotrebu!
\nBosna je bila i ostala kao (ne)ispri\u010dana pri\u010da, kao i pri\u010da o njenim (ne)ljudima, historiji, geografiji, kulturi, vjeri, jeziku…
\nMada je Bosna u sredi\u0161tu svijeta, niko se nije (o)bazirao na ono \u0161to se u njoj stolje\u0107ima doga\u0111alo. Du\u0161mani iz svijeta, a posebno oni iz kom\u0161iluka Bosnu su komadali, krvarirli, genocide \u010dinili, a (po)najvi\u0161e nad njenim Bo\u0161njacima \u2013 muslimanima, \u010duvarima Bosne i bosanskog jezika.<\/p>\n

Bosna je i prkosna i lijepa, a to otvara posebne apetite du\u0161manima, a pohlepa i zloupotreba ne prestaju, pa ono \u0161to nisu agresijom i genocidom uspjeli oteti, prisvojiti, koriste druge perfidne metode upakovane u la\u017ei i negiranja svega onoga \u0161to je bilo, biva i biti \u0107e bosansko i bo\u0161nja\u010dko. Zato sve ono \u0161to je u Bosni i Hercegovini dobro ho\u0107e, da uni\u0161te ili prisvoje, pa i bosanski jezik.
\nPuno je Bosna i Hercegovina agresora imala i svi su je komadali, otimali, ljude ubijali, knjige i biblioteke im palili, mostove i d\u017eamije ru\u0161ili, ali nikada nisu uspjeli Bo\u0161njacima – muslimanima iz njihovih glava vjeru, kulturu i bosanski jezik izbrisati.
\nBo\u0161njaci \u2013 muslimani ne brane Bosnu i Hercegovinu, njen jezik zbog puta ka unifikaciji i unitarizaciji, nego zbog sebe i onih koji Bosnu i Hercegovino smatraju svojom domovinom, a u kojoj se koristi bosanski jezik.
\nPoku\u0161avaju, ali uzalud (do)kazati da je to vanbosanski jezik, koji su oni (u)vezli, a u stvari oni su se asimilirali bosanski jezik prihvatili, jer su u Bosni azil dobili, bje\u017ee\u0107i od svojih vladara. Sada bi da bosanski jezik prisvoje, a koji su u Bosni nau\u010dili, a ne u Bosnu donijeli, nego su ga (od)nosili u mati\u010dne dr\u017eave. A treba li bi znati, da patareni bogomili nisu govorili bogomilski ve\u0107 bosanski, a \u017eivjeli su u 13. stolje\u0107u, prije dolaska Turaka. Bogomili su \u017eivjeli u Bosni i koristili bosanski, a ne kao pravoslavci (Srbi) ili katolici (Hrvati) koji u Bosni \u017eive, a njen jezik (ne)govore ali ga ne (pri)znaju, nego \u201esvoj\u201c srpski ili hrvatski \u017eele (na)turiti u \u0161kole, medije…
\nZato \u0107emo se ovdje posebno osvrnuti na\u00a0bosanski jezik,\u00a0<\/i>jer je\u00a0bosanski jezik<\/i>\u00a0\u2013 povjesna paradigma kontinuiteta kulturne i nacionalne samobitnosti Bo\u0161njaka \u2013 muslimana.
\nBosanski jezik, zajedno s ostalim srednjoju\u017enoslavenskim jezicima, dijele\u0107i zajedni\u010dku sudbinu porijekla, vremena migracija, prostornih politi\u010dkih dr\u017eavnih autonomija, od prvih (za)pisanih slavenskih rije\u010di i prvih svjedo\u010danstava slavenskog duha, jo\u0161 od\u00a0srednjovjekovlja<\/i>\u00a0\u2013 kada se na balkanskim prostorima po\u010dinju stvarati prve politi\u010dko \u2013 administrativno \u2013 pravne dr\u017eavne tvorevine \u2013 zapo\u010dinje kretanje vlastitom stazom jezi\u010dke (r)evolucije, ne isklju\u010duju\u0107i se nikad iz okvira \u0161irih i zajedni\u010dkih ju\u017enoslavenskih jezi\u010dkih turbulencija \u2013 koje oplemenjuju i zahva\u0107aju taj balkanski prostor \u2013 ali je \u010duvaju\u0107i vjerno, upravo na temeljima vjerske specifi\u010dnosti njegovih nosilaca i politi\u010dke samosvjesti zemlje (dr\u017eave) Bosne.
\nMaterijalna svjedo\u010danstva razvoja bosanskog jezika pratimo od prvih spomenika slavenske pismenosti s kraja 10. i po\u010detka 11. stolje\u0107a, paralelno sa drugim zemljama srednjoju\u017enoslavenskoga govornog podru\u010dja. To su crkveni rukopisi, natpisi na kamenu, zapisi na marginama rukopisa, kraji\u0161ni\u010dka pisma i franjeva\u010dka knji\u017eevnost.
\nKodeksi, crkveni rukopisi na staroslovenskom jeziku bosanske redakcije, ispisani su glagoljicom, prete\u017enim pismom bosanske crkve, a najstariji su iz 12. stolje\u0107a.
\nNajreprezentativniji glagoljski rukopis bio je Hrvojev misal s po\u010detkom 16. stolje\u0107a, a najstariji je i najljep\u0161i \u0107irili\u0161ki rukopis crkvenog karaktera Miroslavljevo evan\u0111elje iz 12. stolje\u0107a.
\nBosansku posebnost predstavlja upotreba slavenskih pisama u modificiranoj formi, pa razlikujemo bosansku poluoblu glagoljicu, kao poseban bosanski tip glagoljice izme\u0111u oble \u2013 isto\u010dne i zapadne \u2013 uglaste.<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Tako se razlikuju i pojedina slova\u00a0bosanske \u0107urilice<\/i>\u00a0i\u00a0bosan\u010dice<\/i>\u00a0od staroslavenskih znakova, te srpske i bugarske \u0107irilice. Administrativno \u2013 pravni spisi (povelje, ugovori, testamenti) pisani su narodnim jezikom i \u0107irilicom, a u najstarije prona\u0111ene spada\u00a0Kulinova povelja\u00a0<\/i>(1189).
\nU \u0107iril\u0161ke spomenike uvr\u0161tena je specifi\u010dna bosanska \u2013 humska epigrafika \u2013 natpisi na gra\u0111evinama, kao \u0161to je Huma\u010dka plo\u010da (pisana s kraja 10. i po\u010detka 11. stolje\u0107a) te natpisi na kamenu nadgrobnih spomenika \u2013 ste\u0107aka, \u0161to predstavlja orginalnu umjetnost jedinstvene ljepote koja svojom literarnp\u0161\u0107u i lingvisti\u010dkim zna\u010denjem prevazilazi prostor nastanka pa je kao takva od izvanrednog zna\u010daja za ju\u017enoslavensku kulturu i nauku.
\nBosanska \u0107irilica \u2013 bosan\u010dica razvijala se u dvjema formama:\u00a0ustav,\u00a0<\/i>ustavno pismo zvani\u010dnih dokumenata bosansko \u2013 humanskih vladara i plemstva, a kasnije i kancelarija Bosanskog pa\u0161aluka, te\u00a0kurzivna bosan\u010dica,<\/i>koja je prilago\u0111ena potrebama brzopisa, tzv, rukopisna bosan\u010dica. Ona se razvijala opet u dvama tipovima:\u00a0manastirska<\/i>\u00a0(franjeva\u010dka) bosan\u010dica i\u00a0begovsko pismo\u00a0<\/i>(begovica), kojim su pisale i Bo\u0161njakinje, pa je nazvana i \u017eenskim pismom. Tom brzopisnom bosan\u010dicom na \u017eivom narodnom jeziku ispisane su mnoge stranice epistolarne knji\u017eevnosti bo\u0161nja\u010dkih kraji\u0161nika, poznata kao kraji\u0161ni\u010dka pisma, u kojima doma\u0107i dostojanstvenici vode diplomatsku korespondenciju radi rje\u0161avanja prekograni\u010dnih problema. Veoma su zna\u010dajna za historiju pismenosti i kulturu Bo\u0161njaka – muslimana, a sadr\u017eano i motivski svjedo\u010de o toku epizacije konkretnih doga\u0111aja u bosanskoj epskoj poeziji koja posjeduje iste duhovne i eti\u010dke osobenosti.
\nTakvo \u0107e se stanje, zapo\u010deto jo\u0161 u srednjovjekovlju, sa\u010duvati i u periodu\u00a0osmanlijskog stolovanja\u00a0<\/i>Balkanom, kada je Bosni uistinu pripadala va\u017ena uloga, kako politi\u010dko \u2013 vojne oblasti \u2013 krajine, tako i vjerske kulturnoduhovne sredine \u2013 naro\u010dito za islamizirano stanovni\u0161tvo, koje je, po primanju islama (bez prisile), i dalje ostajalo vjerno svojoj kulturnoj i nacionalnoj pro\u0161losti (\u0161to se s islamom uspje\u0161no, i dodatno, stabilizira, ali i uslo\u017enjava), i u kojoj je od krucijalne va\u017enosti pripala i sama jezi\u010dka identifikacija vlastitosti, \u0161to je uop\u0107e davala temelje za historijsku vezu s kulturnom i nacionalnom samobitno\u0161\u0107u.
\nU tom periodu vladanja Bosnom, pod utjecajem politi\u010dke, vjerske i duhovne klime, \u0161ire se orijentalni jezici i orijentalna kultura, ali se ne zanemaruje bosanska.
\nU 16. i u 17. stolje\u0107u Bo\u0161njaci – muslimani, \u0161kolovani u islamskom svijetu, pi\u0161u knji\u017eevna, vjerska, nau\u010dna i filozofska djela. Arapskim se jezikom slu\u017ee u pisanju vjerskih i nau\u010dnih djela, knji\u017eevnost pi\u0161u uglavnom perzijskim, ne\u0161to manje turskim, dok turski jezik ima zna\u010dajnu upotrebu u administrativnom \u2013 pravnim poslovima.
\nIako se slu\u017ee nematernjim jezicima, ti u\u010denjaci, filozofi i knji\u017eevnici s ponosom isti\u010du vezu sa svojim porijeklom pridodaju\u0107i vlastitom imenu i pseudonim, etnonim Mostari, Bosnevi, Bosnali, Saraji, Bo\u0161njak, Pru\u0161\u010dak i sl.
\nUporedo sa ovim tokom, koji \u0107e u poetsko \u2013 duhovnom i civilizacijskom smislu obogatiti bosanskohercegova\u010dki prostor, traje i neraskidivi i neizostavni dio vlastite bosanske tradicije na maternjem bosanskom jeziku, \u0161to \u0107e ostaviti posebnog traga u usmenom stvarala\u0161tvu \u2013 najljep\u0161em i najuspjelijem na srednjoju\u017enoslovenskom tlu, u suptilnoj izra\u017eajnosti\u00a0sevdalinke\u00a0<\/i>i\u00a0bo\u0161nja\u010dke balade.\u00a0<\/i>
\nJo\u0161 je jedna bo\u0161nja\u010dka specifi\u010dnost:\u00a0alhamijado literatura<\/i>\u00a0\u2013 simbiozni kulturni produkt na bosanskom jeziku pisan arebicom, fonetskim potrebama prilago\u0111enog arapskog pisma.
\nS obzirom na to da je bosan\u010dica postepeno potisnuti, reformiranom arebicom slu\u017eilo se kao zvani\u010dnim pismom u vjerskim islamskim \u0161kolama od 1868. do 1913. godine, kada je zamijenjena \u0107irilicom, odnosno latinicom.
\nNestajanje i povla\u010denje turske (pre)vlasti sa Balkana i utjecaj evropskih nacionalnih strujanja ostavili su traga na kulturno \u2013 nacionalni identitet Bo\u0161njaka \u2013 muslimana i specifi\u010dan status zemlje Bosne. U procesu jezi\u010dke standardizacije i razvoja pravopisne norme Bosna i Hercegovina uklju\u010dila se ravnopravno sa Srbijom i Hrvatskom, prihvataju\u0107i Vukov novo\u0161tokavski model standardnog jezika bez posebna otpora budu\u0107i da je bio blizak mati\u010dnom idiomu kojim se govorilo u Bosni i Hercegovini i na kojem je postojala vlastita knji\u017eevna tradicija visokih umjetni\u010dkih dometa: epigrafika, franjeva\u010dka knji\u017eevnost, alhamijado tradicija, epistolarna kraji\u0161ni\u010dka pisma, dok je posebno mjesto i zna\u010daj pripao usmenoj knji\u017eevnosti, koja je odigrala i najzna\u010dajniju ulogu u procesu standardizacije jezika na srednjoju\u017enoslavenskom idiomu putem novo\u0161tokavske folklorne koine.
\nOvako krupnih stvari su se tad u Bosni i Hercegovini olahko odrekli, ali je zato lahko prihva\u0107en i fonetski pravopis, jer je i on dio tradicije, prema kojem su \u0161tampani prvi listovi i knjige\u00a0Vilajetske \u0161tamparije<\/i>\u00a0u Sarajevu (1866. godine).
\nTako \u0107e se izvjesno vrijeme, za\u00a0austrougarske vladavine,\u00a0<\/i>u godinama preorijentacije i evropeizacije u svim segmentima dru\u0161tva, promovirati i ozvani\u010diti ime\u00a0bosanskog jezika<\/i>, sistematski raditi na standardizacijei, \u010diji \u0107e rezultat biti i ud\u017ebenik\u00a0Gramatika bosanskog jezika\u00a0<\/i>(1890.), \u010dime \u0107e se (o)\u010duvati vlastito jezi\u010dko naslije\u0111e, koje ni vatre, ni ratovi, nisu mogli potpuno uni\u0161titi.
\nMe\u0111utim, tom zahuktalom procesu nisu i\u0161le na ruku nacionalno \u2013 politi\u010dke prilike, nacionalizacija bosanskih katolika \u2013 Hrvata i bosanskih pravoslavaca \u2013 Srba, te \u010dvr\u0161\u0107e kulturne veze sa Zagrebom i Beogradom, naro\u010dito s po\u010detka 20. stolje\u0107a, pa do njegovih 60-tih godina, kada je na sceni bila izra\u017eena, a poslije Prvog svjetskog rata, i politi\u010dki realizirana ideja o\u00a0jugoslovenskom zajedin\u0161tvu<\/i>, \u0161to \u0107e ozvani\u010diti prestanak postojanja i definitivno dokinuti status bosanskog jezika.
\nUspostavljena vladavina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca potpuno marginalizira, u dru\u0161tveno \u2013 politi\u010dkom smislu, Bosnu i Hercegovinu, pa su tu sudbinu podijelili i jezik i ukupna bosanskohercegova\u010dka kultura, da bi tek poslije 1945. godine ova zemlja dobila status dr\u017eavnosti kao federalna jedinica savezne dr\u017eave ravnopravnih naroda, ali sa nerije\u0161enim nacionalnim pitanjem bosanskih Bo\u0161njaka \u2013 muslimana.
\nStatus srpskohrvatskog \/ hrvatskosrpskog nije se mijenjao u novoj dr\u017eavi, ali su\u00a0Novosadskim dogovorom\u00a0<\/i>(1954.) u\u010dvr\u0161\u0107ena dva lingvisti\u010dka centra \u2013 Beograd i Zagreb. I po ovome se vidi da su ova dva centra imali i jo\u0161 imaju pretenzija na Bosnu i Hercegovinu i na ono \u0161to je u njoj dobro i fino, pa i njen jezik. Oni su ga (po)krali, a Bo\u0161njaci \u2013 muslimani su ga \u010duvali i neprestano njegovali.
\nZato je, bosanski jezik \u2013 pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost, za one koji Bosnu i Hercogovinu smatraju svojom domovinom, ili kao domovinom svojih predaka koji im usadi\u0161e ljubav prema njoj i njenom jeziku. Sudbine i ratovi su u\u010dinili, da se bosanskim jezikom govori, pi\u0161e, komunicira, \u0161irom merdijana, a to smeta du\u0161manima i sve ih vi\u0161e motivi\u0161e da se protiv njegovog postojanja bore i da ga negiraju. Negiranje bosanskog jezika je negiranje Bosne ponosne i njenih ponosnih Bo\u0161njaka \u2013 muslimana.
\nKako svijest o maternjem, bosanskom jeziku nikad nije bila izbrisana, ba\u0161 kao \u0161to nije bila naru\u0161ena svijest o vlastitoj duhovnoj i nacionalnoj samobitnosti Bo\u0161njaka \u2013 muslimana, a \u0161to \u0107e biti sna\u017eno objelodanjeno u prvom jezi\u010dko \u2013 kulturolo\u0161kom potresu koji se desio 1966. godine pojavom romana Me\u0161e Selimovi\u0107a\u00a0Dervi\u0161 i smrt,\u00a0<\/i>nazvanim prvim muslimanskim romanom, te izlaskom stihozbirke Mehmedalije Maka Dizdara\u00a0Kameni spaca\u010d,\u00a0<\/i>(a napisano na bosanskom jeziku) pojavit \u0107e se djela koja su svojom slojevito\u0161\u0107u, kompleksno\u0161\u0107u i polidimenzionalno\u0161\u0107u svih umjetni\u010dkih manifestacija izbila u najvi\u0161i vrh jugoslavenske knji\u017eevnosti.
\nPunim uspjehom ovih i drugih tada objavljenih djela definitivno je afirmirana posebnost i bogatstvo knji\u017eevno \u2013 jezi\u010dkog izraza urbanog jezika vijekovima njegovanog u bosanskoj, bo\u0161nja\u010dkoj – muslimanskoj \u010dar\u0161iji, kojem je i Vuk Stefanovi\u0107 Karad\u017ei\u0107 odavao priznanje, i u kojoj su nastali\u00a0sevdalinka<\/i>\u00a0i\u00a0balada\u00a0<\/i>\u2013 biseri usmene knji\u017eevnosti suptilnog lirskog izraza, ba\u0161tinjeni iz poetske tradicije epigrafije i misti\u010dne ezoterike na\u0161e poezije na orijentalnim jezicima, te diplomatsko \u2013 epistolarne knji\u017eevnosti i narodne epike. Osobenost savremene bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti i njena romana jeste lirski stil, a njena sadr\u017eajna gusto\u0107a crpi svoju mnogozna\u010dnost u intertekstualnim vezovima sa bogatom jezi\u010dko \u2013 knji\u017eevnom ba\u0161tinom.
\nPojava presti\u017enih knji\u017eevnih djela s pravom su pokrenula i druga pitanja, pa akademik Muhamed Filipovi\u0107 pi\u0161e filozofski esej\u00a0Bosanski duh u knji\u017eevnosti \u2013 \u0161ta je to?,\u00a0<\/i>a Midhat Begi\u0107, evidentiraju\u0107i problem i elaboriraju\u0107i polo\u017eaj muslimanskog pisca, objavljuje tekst\u00a0Muslimanski pisci na raskr\u0161\u0107u,\u00a0<\/i>dok knji\u017eevnik Alija Isakovi\u0107 objavljuje antologiju stare muslimanske knji\u017eevnosti Biserje.
\nUz Aliju Isakovi\u0107a bio je i Mehmedalija Mak Dizdar, koji su ukazivali na diskriminaciju koja je u dugom vremenskom periodu pravljena prema bosanskom jeziku, i tako pokazali neodr\u017eivost takve jezi\u010dke prakse. Tada je Mehmedalija Mak Dizdar to nazvao\u00a0kastriranjem bosanskog jezika.\u00a0<\/i>Svi ovi potresni procesi preklapaju se sa kona\u010dnim dobijanjem prava na status naroda pod nacionalnim imenom\u00a0Musliman.\u00a0<\/i>Od malog \u201em\u201c pre\u0161lo se na veliko \u201eM\u201c.
\nOtada \u0107e se otvoreno po\u010deti govoriti o vlastitom muslimanskom knji\u017eevnom naslije\u0111u i specifi\u010dnom bosanskohercegova\u010dkom knji\u017eevnom izrazu. S obzirom na to da se od 70-tih godina 20. stolje\u0107a po\u010dinje dovoditi u pitanje zajedni\u010dki naziv za jezik Srba, Hrvata, Muslimana i Crnogoraca \u2013 srpskohrvatski \/ hrvatskosrpski jezik, osporavan s hrvatske strane, lingvisti u Bosni i Hercegovini blizu su stava o prihvatanju postojanja ne dvije ve\u0107 \u010detiriju varijanata jednog jezika srednjoju\u017enoslovenskog idioma koje su se razvile u razli\u010ditim sociokulturnim sredinama.
\nMe\u0111utim, prevladalo je mi\u0161ljenje o postojanju dvije varijante srpskohrvatskog \/ hrvatskosrpskog jezika, \u0161to su posebno podr\u017eavali profesori na katedri za srpskohrvatski jezik dr. Jovan Vukovi\u0107 i dr. Svetozar Markovi\u0107. Zato \u0107e, na Kongresu slavista 1965. godine u Sarajevu knji\u017eevnik Alija Isakovi\u0107 ukazati na postojanje tre\u0107e, bosanske varijante, \u0161to je u ne\u0161to drugoj formi iskazao i dr. Sr\u0111an Jankovi\u0107 u sarajevskom \u201ePregledu\u201c 1967. godine.
\nOko jezi\u010dkih razmirica u Bosni i Hercegovini tih godina vodi se pomirljiva knji\u017eevnojezi\u010dka politika na principima slobode izra\u017eavanja i tolerancije varijantnih razlika.
\nDiskusije oko naziva\u00a0bosanski jezik<\/i>\u00a0jo\u0161 se uvijek nisu smirile, a pitanje je: Da li \u0107e se ikada i smiriti? Tu \u010dinjenicu te\u0161ko prihvataju i srpska i hrvatska lingvisti\u010dka javnost, uveliko optere\u0107ena politi\u010dkom, odnosno nacionalisti\u010dkom prismotrom.<\/p>\n\n\n\n
\"\"<\/center><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Oni ne mogu, da se pomire sa istinom, da naziv\u00a0bosanski jezik\u00a0<\/i>u historijskim dokumentima kontinuirano je potvr\u0111ivan od srednjovjekovlja, ba\u0161 kao \u0161to nacionalno imeBo\u0161njak<\/i>\u00a0pratimo od najstarijih vremena, a iza tih naziva stoji sasvim konkretan narod sa svojim jezikom, historijom, kulturnim naslije\u0111em i duhovnim svojstvima koji mu obezbje\u0111uju vlastitu samobitnost. Zato su du\u0161mani kivni na Bo\u0161njake \u2013 muslimane koji dosljednjo brinu o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku.
\nDevedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, s ja\u010danjem prodemokratski orijentalnih politi\u010dkih akcija, napokon \u0107e se, poput ponornice, mo\u0107i definitivno razviti moderna bo\u0161nja\u010dka nacija i s njom njezin jezik \u2013 bosanski, koji se danas razvija kao samostalan standard, oboga\u0107en odre\u0111enim normativnim priru\u010dnicima \u2013 pravopisom, gramatikom, a napisan je i prvi enciklopedijski\u00a0Rje\u010dnik bosanskog jezika.\u00a0<\/i>
\n(Na)pisati ovakve ili sli\u010dne \u010dlanke, danas je puno lak\u0161e, jer je, hvala Bogu spisak kori\u0161\u0107enja literature prili\u010dno dug, a bilo je i biti \u0107e onih koji istra\u017euju, prou\u010davaju i na taj na\u010din \u010duvaju i brane Bo\u0161njake \u2013 muslimane, Bosnu i bosanski jezik. Oni to brane perom, jer to dobro znaju i umiju, a \u0161to je zapisano ostaje, a pam\u0107enje mo\u017ee i da (iz)lapi.
\nOvdje \u0107u pomenuti neke od njih: Profesora dr. D\u017eevada Jahi\u0107a koji je napisao djelo koje rje\u0161ava sve jezi\u010dke dileme. Prvi enciklopedijski \u201eRje\u010dnik bosanskog jezika\u201c, a napisao je: \u201eJezik, nacija, nacionalizam\u201c, \u201eIjekavsko\u0161takavski govori isto\u010dne Bosne\u201c, a s kolegama Senahidom Halilovi\u0107em i Ismailom Pali\u0107em napisana je: \u201eGramatika bosanskog jezika\u201c.
\nU poznavaoce i branioce bosanskog jezika spadaju i: Prof. dr. Rizvi\u0107 Muhsin, prof. dr. \u0160ator Muhamed, Durakovi\u0107 Enes i Esad, Nametak Fehim i mnogi drugi, pisci i pjesnici koji su pisali bosanskim jezikom.
\nBo\u0161njaci \u2013 muslimani trebaju i moraju bosanski jezik u svim prilikama koristiti, dobro ga izu\u010davati, knji\u017eevna djela na bosanskom jeziku stvarati i \u010ditati, tako \u0107e ga jo\u0161 bolje usavr\u0161avati, a ne, da nam ponovo, oni koji su bosanski jezik (u)krali, pa od njega neki \u201esvoj\u201c, (na)pravili, da nam ga opet (pre)daju.
\nU Bosnu i Hercegovinu ne treba da se uvoze jezici, jer ona ima vlastiti straiji od svih uvoznih, a koji se mora njegovati i \u010duvati, a ne da se asimiliramo i bosanski jezik ostavimo, a to bi lingvisti Beograda i Zagreba, pa i Banja Luke i Mostara jedva do\u010dekali, mada i sami bosanski jezik koriste, ali poku\u0161avaju da ga i (pre)krste.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mehmed Me\u0161a Deli\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":83,"featured_media":85008,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10196],"tags":[10315],"class_list":{"0":"post-85007","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-pera-nasih-autora","8":"tag-mehmed-mesa-delic"},"yoast_head":"\nBosanski jezik - pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Bosanski jezik - pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mehmed Me\u0161a Deli\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Sand\u017eak PRESS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-08-14T14:47:27+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Mehmed_Mesa_Delic2_big.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"175\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"170\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"bosniak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"bosniak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/\"},\"author\":{\"name\":\"bosniak\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\"},\"headline\":\"Bosanski jezik – pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost\",\"datePublished\":\"2013-08-14T14:47:27+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/\"},\"wordCount\":2752,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Mehmed_Mesa_Delic2_big.jpg\",\"keywords\":[\"Mehmed Me\u0161a Deli\u0107\"],\"articleSection\":[\"Iz pera na\u0161ih autora\"],\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/\",\"name\":\"Bosanski jezik - pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Mehmed_Mesa_Delic2_big.jpg\",\"datePublished\":\"2013-08-14T14:47:27+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Mehmed_Mesa_Delic2_big.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Mehmed_Mesa_Delic2_big.jpg\",\"width\":175,\"height\":170},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Bosanski jezik – pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website\",\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/\",\"name\":\"Sand\u017eak PRESS\",\"description\":\"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd\",\"name\":\"Kul\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"Kul\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02\",\"name\":\"bosniak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg\",\"caption\":\"bosniak\"},\"url\":\"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Bosanski jezik - pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Bosanski jezik - pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost","og_description":"Mehmed Me\u0161a Deli\u0107","og_url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/","og_site_name":"Sand\u017eak PRESS","article_published_time":"2013-08-14T14:47:27+00:00","og_image":[{"width":175,"height":170,"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Mehmed_Mesa_Delic2_big.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"bosniak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"bosniak","Est. reading time":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/"},"author":{"name":"bosniak","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02"},"headline":"Bosanski jezik – pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost","datePublished":"2013-08-14T14:47:27+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/"},"wordCount":2752,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Mehmed_Mesa_Delic2_big.jpg","keywords":["Mehmed Me\u0161a Deli\u0107"],"articleSection":["Iz pera na\u0161ih autora"],"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/","name":"Bosanski jezik - pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Mehmed_Mesa_Delic2_big.jpg","datePublished":"2013-08-14T14:47:27+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#primaryimage","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Mehmed_Mesa_Delic2_big.jpg","contentUrl":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/Mehmed_Mesa_Delic2_big.jpg","width":175,"height":170},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/bosanski-jezik-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Bosanski jezik – pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#website","url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/","name":"Sand\u017eak PRESS","description":"Prve elektronske novine u Sand\u017eaku","publisher":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/6e72b67d6e51910a1117b3b483ba20bd","name":"Kul","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/42263f39aa27ac04c43cab85c280eb2e?s=96&d=mm&r=pg","caption":"Kul"},"logo":{"@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/c8baee722073534b583ea7bdb2e36c02","name":"bosniak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a04fd330bfe3a36a72a0ad4a6d89fca7?s=96&d=mm&r=pg","caption":"bosniak"},"url":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/author\/bosniak\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85007"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/83"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=85007"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85007\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/85008"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=85007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=85007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sandzakpress.net\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=85007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}